StoryEditor
Domaći nogometdaleko od očiju

Zbog čega nema hrvatskih sudaca na Euru: sve se može svesti pod jednu sintagmu, UEFA nema povjerenje u našu sudačku organizaciju

19. lipnja 2021. - 15:00

Michael Oliver (Engleska, 36 godina), Anthony Taylor (Engleska, 42), Clement Turpin (Francuska, 39), Daniele Orsato (Italija, 45), Orel Grinfeeld (Izrael, 39), Björn Kuipers (Nizozemska, 48), Danny Makkelie (Nizozemska, 38), Felix Brych (Njemačka, 45), Daniel Siebert (Njemačka, 37), Artur Manuel Ribeiro Dias (Portugal, 41), Ovidiu Alin Hategan (Rumunjska, 40) Istvan Kovacs (Rumunjska, 36), Sergej Karasev (Rusija, 41), Slavko Vinčić (Slovenija, 41), Carlos Del Cerro Grande (Španjolska, 45), Antonio Miguel Lahoz (Španjolska, 44), Andreas Ekberg (Švedska, 36), Cüneyt Cakir (Turska, 44) i Fernando Rapallini (Argentina, 43) – 19 je nogometnih arbitara (oni su de facto lideri sudačkih timova) koji će voditi sve susrete aktualnog Eura.

Već iz samog popisa razvidno je kako će na Europskom prvenstvu arbitrirati i dvojica uljeza – jedan sudac iz Azije, a drugi iz Južne Amerike. Za Izraelca je logično, jer njegova je zemlja, iz političkih razloga, postala članicom UEFA-e još 1991. Fernando Rapallini, ''Argentinac na Euru'', projekt je pak zajedničke suradnje UEFA-e i CONMEBOL-a (Nogometne konfederacije Južne Amerike).

Konzumentima hrvatskog nogometa nameće se logično pitanje: a gdje su u toj priči hrvatski suci? I zašto Hrvatska, kao nogometna velesila, nikada nije imala suca na velikom natjecanju?

Aktualni predsjednik Sudačke komisije HNS-a Bruno Marić tvrdi kako će ''omogućiti najboljim arbitrima da više sude i budu u premanentnoj formi ne bi li hrvatski nogomet na sljedećem Euru napokon imao predstavnika i iz sudačke branše''.

No, činjenica što Ivana Bebeka nema među onima koji će arbitrirati na ovom Euru nije refleksija njegove loše forme već činjenice da hrvatsko nogometno pravosuđe ima tretman kod UEFA-e otprilike kao i civilno kod Europske komisije. Lajt-motiv odnosa mogao bi se svesti u jednu riječ: nepovjerenje!

Tijekom proteklog prvenstva u Prvoj HNL ukinuta je Sudačka komisija HNS-a! Akciju je inicirao dopredsjednik saveza Damir Mišković (ujedno i čelnik NK Rijeka), a Izvršni je odbor amenovao ''reformu sudačke organizacije''. Poprilično nezapaženo medijski je popraćeno otvoreno pismo što ga je hrvatskoj nogometnoj javnosti uputio instruktor UEFA-e Dragutin Poljak. On je u svom aktivističkom istupu ''protiv nakaradnog sistema'' pokušao ukazati na neprihvatljive poteze HNS-a. Pritom se referirao na cirkularno pismo FIFA-e iz 2001. u kojemu se propisuje ustroj sudačke organizacije unutar nacionalnog saveza. Između ostaloga, FIFA inzistira na neprijepornoj samostalnosti sudaca te eksplicitno navodi kako izvršni organi saveza ne smiju imati upliva u djelovanje sudačke organizacije.

Međutim, u radu HNS-a Izvršni odbor potpisuje sve krucijalne odluke u svezi djelovanja Sudačke komisije, od imenovanja čelnika do verificiranja sudačkih lista. Domino efektom, izvršni organi odlučuju o djelovanju sudačke branše i na županijskoj razini. Nakaradnost se očituje u činjenici da u izvršnim odborima sjede predstavnici klubova i tako sasvim izravno utječu na suce. A to je upravo ono čega se užasavaju u FIFA-i, odnosno UEFA-i.

- UEFA-ina Sudačka komisija višekratno je upozoravala HNS na spomenute devijacije, ali se HNS na njihove dobronamjerne savjete uvijek oglušio – konstatira Poljak.

Jedino je Matovinović dijelio pravdu

Jedini hrvatski sudac koji je sudio utakmicu na velikom natjecanju bio je riječki ortoped dr. Damir Matovinović. Bilo je to 1982. na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj. Sudio je utakmicu Brazil – Novi Zeland. On se aktivirao u radu nogometne organizacije nakon hrvatskog osamostaljenja. Nakon abdikacije Mladena Vedriša 1994. dr. Matovinović je osam mjeseci obnašao dužnost v.d.predsjednika HNS-a.

No, u analima Svjetskih prvenstava upisano je i ime Antuna Tonyja Boškovića, rođenog u Blatu na Korčuli, koji je 1955. emigirao iz Jugoslavije i nogometnim sucem postao u

Australiji. Bošković je sudio na dva Svjetska prvenstva – 1974. u Njemačkoj i osam godina kasnije – u Španjolskoj. U Hrvatsku se vratio 1995. i ostvario suradnju s HNS-om.

U nekim se publikacijama spominje i Branislav Tešanić, koji je vodio jednu utakmicu (Španjolska – Meksiko) na Svjetskom prvenstvu u Čileu 1962. Tešanić je rođen u Prijedoru (crnogorskih je korijena), ali je kao nogometni sudac živio u Varaždinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. kolovoz 2021 12:13