StoryEditor
SplitNA KANTUNU

Na Žnjanu su prvo potaracali brnistru, a sad će i četrdesetak česmina koje su taman dobre za lad. Ko je ovdje stablo, a ko panj?

Piše Damir Šarac
9. ožujka 2022. - 12:33

Prije nekog vremena projektanti iz arhitektonskog biroa Ante Kuzmanića, koji su na natječaju dobili projekt uređenja budućeg najvećeg kupališta s ove strane Jadrana, splitskog Žnjana, upozorili su gradsku vlast na to da bi čim prije trebalo započeti sadnju zelenila, prvenstveno stabala koja će jednog dana hladiti golemi plato. Jasno i zbog čega, stablima do hlada, i to onima bržima, treba desetak godina, pa je bolje krenuti što prije.

Onda su "Parkovi i nasadi" dobili od grada 360 hiljada kuna pa udarili saditi uz šetnicu od hotela "Amfora" put istoka. Pisalo je da će saditi čemprese, pinjole i alepske borove, ali su umjesto pinjola posadili česmine. Čujemo, sve nabavljeno talijansko.

image
Nikola Vilić/Cropix

Zamislite da čemprese i borove moramo uvoziti iz Italije! Mogli su po Braču izguliti nekoliko tisuća mladih borova pa ih presaditi. Uostalom, u današnje doba, kad možeš nabaviti što ti duša želi, mogli su biti i maštovitiji. Čudo da se nisu sjetili pelegrinki. A dva hektara zemljišta "Parkova i nasada", nekad davno predviđenih za rasadnik, služi Kaštelanima za bacanje šute.

Bez projekta

Prije masovne sadnje, odnosno pošumljavanja, jer projekt nije izrađen, potaracali su "parkovci" sve što je raslo na tom potezu, u prvom redu brnistru po kojoj je Split dobio ime, a u drugom redu Plinijevu trstiku, endemsku i zaštićenu, koja osim u Dalmaciji raste još samo u Grčkoj i na Siciliji. K tome, stabla koja su sad posađena prekrit će prirodni kameni pokos koji se mogao i morao istaknuti u pustinjskom ambijentu Žnjana. Dalje, i laiku koji je ikad nešto sadio jasno je da ova stabla koja će budućnosti imati velike krošnje ne mogu biti "pobadana" na svaka četiri metra, jer standard je osam. A najluđe od svega je što je ovaj drvored posađen sa sjeverne strane šetnice, tako da će hlad većinu dana padati na kameni pokos. Uglavnom, gotovo pa nepotrebno bacanje para.

image
Nikola Vilić/Cropix

Još se jedan stablocid tamo sprema. Najavljeno je da će se ispiliti četrdesetak česmina posađenih 1998. za Papin posjet, koje su nakon 25 godina taman postigle primjerenu veličinu i dobar hlad. Opravdanje – tuda će proći cesta, ali ako se pogleda projekt, tu u većem dijelu dolazi parking. Gradski vijećnik Branimir Urlić svojevremeno je zaprijetio je da će se vezati za česmine ako ih pokušaju piliti, a tu su akciju podržali i drugi zelenoljubivi građani.

Uglavnom, u nacionalnoj kampanji simpatičnog naziva "Posadi stablo, ne budi panj", splitski "Pakovi i nasadi" u isto vrijeme su u ulozi i stabla i panja. Puno sadi, puno guli.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. kolovoz 2022 21:43