StoryEditor
SplitPOLICIJSKI BILTEN

Je li Splićanima zaista najpametnije ne izlaziti iz kuće? Broj poginulih na ulicama udvostručio se od 2013., a rastu i nesreće na - parkinzima!

Piše Sandi Vidulić
13. veljače 2020. - 14:05
Božidar Vukičević/HANZA MEDIA

Kada čovjek gleda “stvarnost” koju proizvode mediji i društvene mreže, gdje gotovo svakog trenutka vidimo snimke sudara i prometnih nesreća, dođete do pomisli kako je najpametnije ne izići iz kuće jer su ludi vozači svuda po gradu.

Incident na cesti danas svatko može snimiti i objaviti na internetu, makar bio minoran. Da bismo provjerili koliko medijski posredovani dojam o hororu na ulicama odgovara stvarnosti, od Policijske uprave zatražili smo podatke o prometnim nesrećama od 2013. do konca 2019. godine.

Zanimalo nas je koliko je tijekom tih sedam godina bilo težih incidenata, onih s većom materijalnom štetom, težim ozljedama i smrtnim slučajevima. Pitali smo, također, koje su nesreće najčešće i koji su najčešći uzroci, kao i jesu li u porastu teže prometne nesreće.

Uzroci nesreća

- Kao najčešće uzroke mogli bismo navesti neprilagođenu i nepropisnu brzinu, nepropisno prestrojavanje i nepoštivanje prednosti prolaska kao i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti od ostalih vozila. Važno je napomenuti, posebno u urbanim sredinama kao što je Split, značajan broj situacija odnosi se i na oštećenja parkiranih vozila - navode iz policije.

Statistika govori, suprotno očekivanjima, kako se od 2013. do danas ukupan broj prometnih incidenata na području grada ipak smanjio. U 2013. bilo ih je 1340, u 2017. godini zabilježeno je 1180 nesreća, dok je u 2018. taj broj pao na 1028, da bi se lani lagano popeo na 1069.

Zanimljivo, opao je i broj nesreća s ozlijeđenim osobama. Tijekom 2019. registrirano je najmanje takvih incidenata (346) u zadnjih sedam godina, a najproblematičnija po tom pitanju bila je 2016. kad je zabilježeno 428 nesreća u kojima su sudionici zadobili ozljede.

Također, manji je broj situacija u kojima je nastala materijalna šteta na vozilima. Godine 2013. bilo ih je 947 i otada su naglo opale, dapače njihov broj u zadnje tri godine se stalno smanjuje, pa se lani sveo na 574.

Dakle, policijske statistike pokazuju kako stvari zapravo idu nabolje, a mediji lažu? Nažalost, moramo vas razočarati. Sigurnost na splitskim ulicama ipak je daleko od toga da možete biti bezbrižni kada upalite automobil ili prelazite cestu.

image
‘Najčešći uzrok nesreća je nepropisna i neprilagođena brzina vožnje’, naglašavaju iz Policijske uprave 
ZVONIMIR BARIŠIN/HANZA MEDIA

Broj teških nesreća i smrtnih slučajeva raste zadnjih godina i taj trend se ne zaustavlja. Tijekom 2013. smrtno su stradale tri osobe, iduće godine njih četiri, 2015. je stradalo pet osoba, a najcrnja je bila 2018. kada je živote izgubilo sedam osoba.

Prošle godine je život na prometnicama pod Marjanom izgubilo šest osoba, ali ne možemo govoriti o boljim trendovima, jer i dalje na ulicama stradava dvostruko više ljudi negoli prije šest ili sedam godina.

Također, negativan je i trend nesreća s teže ozlijeđenim osobama. U 2016. se taj broj smanjio na 80 građana, ali u zadnje tri godine je naglo rastao, pa je u prošloj godini teško stradalo 95 osoba.

Manje lakših nesreća

Ukratko, smanjio se broj lakših nesreća, ukupno gledano manje stradavaju ljudi i oštećuje se manje vozila, ali zato je u porastu broj opasnih vozača koji siju smrt i uzrokuju teške incidente. To je povezano i s naglim povećanjem ukupnog broja vozila koja se kreću splitskim ulicama, o čemu smo pisali u nekoliko navrata.

image
I pješaci su sve više žrtve obijesnih vozača 
JOŠKO PONOŠ/HANZA MEDIA

Prema policijskim statistikama, do konca 2013. na području građa bilo je registrirano 78.538 vozila, a do kraja prošle godine njih gotovo 91 tisuću. Naravno, to nije ukupan broj vozila koja se, posebice tijekom turističke sezone kreću lokalnim prometnicama, jer na spomenutim popisima nema rent-a-car automobila, dostavnih kombija i kamiona, kao i taksista registriranih širom Hrvatske.
Uzrok prometnim nesrećama je i opterećenje postojećih ulica, nerijetko projektiranih i građenih još prije Drugoga svjetskog rata, od strane rastućeg (motoriziranog) turizma. U gradu je tijekom 2013. zabilježeno nešto više od 900 tisuća noćenja, a već 2018. je bilo oko 2,5 milijuna noćenja, što je strašan pritisak na već zagušenu prometnu infrastrukturu, pri čemu nije nevažan podatak da velik broj lakših nesreća nastaje na - parkiralištima.

U svakom slučaju, s obzirom na enormne gužve koje vladaju na prometnicama i za čije rješavanje je gradska vlast ponudila tek propale eksperimente, ali ne i suvisla rješenja, treba zahvaliti prisebnosti većine pješaka i vozača u splitskoj džungli na asfaltu što broj nesreća nije još veći.

#PROMETNE NESREćE#SPLIT

Izdvojeno