"Vjetroparku gdje se lova pere, odnijo ti vitar propelere!". Tim stihovima pridodanim na kraju pjesme "Šijavica" članovi klape Iskon označili su završetak prosvjednog skupa koji se u subotu održao na Tarabniku u Tijarici i bio je usmjeren protiv izgradnje vjetroelektrane Bradarića kosa. Na Tarabniku se okupilo nekoliko stotina prosvjednika koji žive ili su podrijetlom iz Tijarice, Aržana, Kamenskog, Voštana i drugih naselja cetinskog i imotskog kraja. Dio njih uspio se utiskati u dvoranu na katu nekadašnje stare tijaričke škole jer su organizatori odlučili da se, zbog hladnoće, skup ne održava na otvorenom. Među okupljenima bili su Ivan Bugarin, gradonačelnik Trilja i saborski zastupnik, Miro Bulj, gradonačelnik Sinja, saborski zastupnik i kandidat Mosta za predsjednika RH i Miljenko Marić (Most), predsjednik Gradskog vijeća Trilja koji je svo vrijeme držao transparent "Trilj u srcu".
Okupljenim prosvjednicima prva se obratila Mirna Pervan, neformalna predsjednica organizacijskog odbora mještana Tijarice, Aržana i gravitirajućih naselja. Ona je pozvala građane da do 28. studenoga u što većem broju u pisanom obliku napišu što misle o vjetroparku Bradarića kosa i to u obliku primjedbi dostave autorima studije utjecaja na okoliš toga projekta koji su studiju nedavno javna izlagali u Trilju.
Poslije Mirne govorio je njen otac Dražen koji je kazao da su sao do sada sakupili više od tisuću potpisa protiv ove vjetroelektrane. On je ustvrdio da bi izgradnja vjetroelektrane za tijarički i aržanski kraj značila doslovno kraj. Kaže da kao šumar s 40-godišnjim stažom zna kakve bi neželjene posljedice planirana vjetroelektrana proizvela. Svoje obraćanje završio je povikom "Ne i ne vjetroelektrani Bradarića kosa" i zaradio dugotrajni aplauz.
Glavni govornik na skupu bio je prof. dr. sc. Mirko Ruščić.
- Jedino na ovaj način možemo postići što želimo, a to je da na našem prostoru sigurno neće biti vjetroelektrane. Kao biolog botaničar istraživao sam ovaj prostor i utvrdio veliku bioraznolikost koja se ogleda kroz više od tisuću biljnih vrsta. Od tih biljnih vrsta oko 10 posto ih je zaštićeno jer su ugrožene i(li) endemične kao što je nekoliko vrsta orhideja. Ovu veliku bioraznolikost moramo očuvati jer je ovaj prostor već uvelike devastiran. Vjetroelektrana na Bradarića kosi bila bi visoka preko 250 metara s elisama. U elisama zapinju i ugibaju ptice i šišmiši. Hrvatska je potpisnica brojnih međunarodnih konvencija o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta. Od ove elektrane ne bi imali nikakve koristi već samo štetu i zato je ne želimo imati – zaključio je prof. Ruščić, rođeni Tijaričanin.
- Vjetroelektrane su izmišljene u Nizozemskoj gdje sade i tulipane. Nama vjetroelektrane ne trebaju, a umjesto tulipana u našem kraju sadi se raštika. Struju ćemo proizvoditi bez vjetroelektrana, na naš tradicionalni način. Kome vjetroelektrane trebaju neka ih sadi u svome selu, nama ne trebaju i zato ih nećemo - kazala je Marijana Miljak iz Aržana koja se predstavila ponosnom unukom Pere Miljka znanog po nadimku Grof.
‘Došli su iz Zagreba...‘
Najstarija govornica bila je Mladenka Ledić iz Aržana.
- Imam sedmero djece. Njih dvoje došlo je jutros iz Zagreba i kažu mi: Majko, moraš s nama. I, evo me, došla sam jer želim sačuvati ovaj naš prostor na kojemu će, nadam se, doći živjeti mora djeca i unučad.
Ivan Kotarac iz Aržana pojasnio je da je vjetroelektrana Bradarića kosa ucrtana u Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije i grada Trilja. On, kaže, ne zamjera onima koji su donijeli taj plan jer nisu znali što čine.
- Taj plan su donosili kada je utjecaj na okoliš bio puno manji. Što tada nisu znali danas znaju, mi smo im rekli i govorimo pa neka drukčije odluče. One vjetroelektrane su smrtonosne, ne samo za biljni i životinjski svijet već i za ljude – kazao je Kotarac.
- Ovim prosvjedom konačno ćemo zaustaviti devastaciju šireg tijaričkog kraja na čijem prostoru je već napravljeno nekoliko nepopravljivih rana – izjavio je prof. Ruščić.
Na pitanje je li istina da su se životinjske vrste poslije bijega nakon što su postavljene vjetroelektrane u međuvremenu vratile Ruščić je kazao: Ima tu istine jer životinje kod bilo kakvih zahvata u prirodi bježe, odlaze, ali nakon nekog vremena moguće da se i vraćaju.
Kao građanina prof. Ruščića upitali smo za koju se vrstu izvora električne energije on zalaže ako se znade da okoliš zagađuju termoelektrane, hidroelektrane koje devastiraju rijeke, solarne elektrane i vjetroelektrane.
- Slažem se da moramo imati tu zelenu energiju, koja se obnavlja. Možda bi na nekom području trebalo napraviti veći broj tih vjetro ili solarnih parkova. Ne svuda po Hrvatskoj, da se ne bi svugdje ugrožavao biljni i životinjski svijet.
- Ja sam iz Aržana, a živim i radim u Zagrebu. S bratom sam se jutros iz Zagreba uputio na ovaj prosvjed. Nije upitno da se grade vjetroelektrane, ali zašto u blizini naselja.U Aržanu je planirana na manje od 500 metara od najbližih kuća. Ta studija utjecaja na okoliš govori o šišmišima, pticama, drugim životinjama i biljnim vrstama, ali ne govori o ljudima. Kada bi se izgradile ove vjetroelektrane život ljudi u dijelu Aržana bio bi nepovratno devastiran – kazao nam je Stipe Ledić.
- Ja i više od 200 članova naše lovačke udruge nezadovoljni smo postojećim elektranama na Voštanima. Cijelo lovište nam je devastirano. Divljač je emigrirala i nema je više na tom prostoru. Prije vjetrenjača tu smo imali najbolje lovačke trofeje u cetinskom kraju, sada nemamo trofeja niti srne, vepra, zeca. Ako bi se izgradila planirana vjetroelektrana bilo bi još gore – kaže Zlatko Gusić, više od 20 godina predsjednik lovačke udruge koja upravo na to prostoru ima zakupljeno lovište.
- Ja sam 40 godina šumar. U tih 40 godina divlje svinje su, možda, svega dva puta udarene automobilom. Kroz posljednja 3-4 mjeseca, možete provjeriti u policiji, automobili su 3 – 4 puta na cesti udarili srnu. Divljač je uznemirena i dezorijentirana i ne zna kuda će. Osobno gledam divljač kako se vrti u krug – kaže Dražen Pervan.
Poslije skupa upitali smo Mirnu Pervan tko formalno stoji iza ovoga prosvjeda.
- Stojimo mi mještani Tijarice, Aržana, Kamenskog i Ciste. Ja kao najmlađa osjetila sam potrebu da istupim u javnosti, prema medijima. Skupom sam osobno prezadovoljna. Odaziv je velik i nismo iznenađeni jer smo to i očekivali. Drago nam je što su ljudi došli i iz daleka. To su oni rođeni u ovom kraju koji kažu kako se planiraju vratiti. Ako bismo dopustili ovakve devastirajuće projekte taj povratak bio bi otežan, da ne kažem nemoguć – kazala je Mirna Pervan.
Predsjednički kandidat Miro Bulj nije bio među govornicima, ali nije propustio očitovati se što misli o projektu vjetroelektrane Bradarića kosa.
- Vjetroelektrana na Bradarića kosi možda proizvede struju, ali sigurno neće proizvoditi profit na račun našega zdravog razuma, prirode i mira naših ljudi. Na svakom brdu stavljaju vjetroelektrane koje svi mi plaćamo na računima za struju kroz naknadu za obnovljive izvore energije. Sva oprema je strana, a jedini koji imaju koristi su kraljevi vjetra. Ako žele vjetroturbine n eka ih stavljaju kod svojih kuća, a naša brda neka ostave na miru. Na naša brda ih stavljati NE-ĆE-TE – kazao je Bulj.
Zaključujući skup Dražen Pervan je kazao da mi prijete zato što je glasan protiv vjetroelektrane Bradarića kosa.
- Džabe im. Ne bojim se nikoga – zaključio je Pervan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....