Betonski zid u Bulićevoj ulici već je dugo trn u oku promatračima jer zastire pogled na katedralu svetoga Duje i barokni kor, ali i na mozaike koji su pronađeni odavno, no tek su nedavno, nakon dvadesetogodišnje obnove, prezentirani i osvijetljeni. Grad je najavio uklanjanje zida, za što će iz proračuna biti plaćeno nešto više od 48 tisuća eura.
Neobično ružan betonski zid L-oblika, koji je sa sjeverne strane "odjeven" u kamen, podignut je pedesetih godina, tijekom velikih poslijeratnih zahvata na raščišćavanju i sanaciji Dioklecijanove palače nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu, odnosno savezničkih bombardiranja, a tom su prilikom pod vodstvom Cvita Fiskovića, ravnatelja Konzervatorskoga zavoda za Dalmaciju u Splitu od 1945. do 1977., konačno uklonjeni i ostaci stare Biskupske palače, koja je izgorjela još 1924., te su otvorena Srebrna vrata, zazidana u srednjem vijeku, pa je formirana današnja Poljana kraljice Jelene.
Zbog čega je tu?
Zbog čega je zid izveden ovom tehnikom, danas je teško reći, ali prof. dr. sc. Katja Marasović, s Katedre za graditeljsko nasljeđe Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, pretpostavlja da je Fiskovićeva namjera bila odijeliti katedralu (mauzolej) – koji je u antici "opkoljavao" zid temenosa – od nekadašnjeg decumanusa, koji je nakon rata ponovno uspostavljen kako se prostor ne bi "prelijevao".
– Nije sporno da je betonski zid nepriličan našem pojmu konzervacije i restauracije, ali imao je svoju svrhu. Kako bilo, ipak je sada bitno, nakon obnove mozaika, zaštititi ih nadstrešnicom kako bi se spriječila daljnja devastacija – napominje dr. Marasović.
Ivana Jerković s Odsjeka za zidno slikarstvo i mozaike splitskog Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditeljica restauracije mozaika u Arhiđakonovoj i Bulićevoj ulici, potvrdila nam je da će nakon uklanjanja zida stručnjaci predložiti Odsjeku za staru jezgru Splita da se postavi nadstrešnica u Bulićevoj jer su mozaici toliko osjetljivi da traže gotovo svakodnevnu stručnu skrb, posebno na otvorenom.
– U perimetru Dioklecijanove palače pronađena su dva atrija, otvorena dvorišta popločena geometrijskim mozaicima. Jedan je atrij u današnjoj Arhiđakonovoj ulici, južno od zida temenosa mauzoleja i uz Vestibul, dok je drugi u Bulićevoj ulici, istočno od zida temenosa, a sjeverno od kora katedrale sv. Dujma. Srednjovjekovne građevine i ulice podijelile su oba dvorišta na više segmenata, pa su se dijelovi mozaika danas našli unutar kuća i ispod uličnog popločenja.
Mozaici pripadaju posttetrarhijskom razdoblju, izvedeni su potkraj 4. i početkom 5. stoljeća. Konzervatorsko-restauratorski radovi na mozaicima Arhiđakonove i Bulićeve ulice, na otvorenom, te unutar Etnografskoga muzeja, počeli su 1998. godine i s prekidima traju do danas – objašnjava Ivana Jerković
Dodaje kako se suradnja s Odsjekom za staru gradsku jezgru Splita nastavlja i na prezentaciji mozaika Bulićeve ulice, a Grad je uredio podnu površinu između mozaika na otvorenom dijelu dvorišta.
Projekt sanacije podne površine obuhvatio je arheološka istraživanja, projekt odvodnje, postavljanje novoga kamenog popločenja, građevinsko-konzervatorske radove na zidovima, projekt rasvjete i postavljanje nove ograde s pristupnim stubama, a izrađeno je i idejno rješenje za nadstrešnicu.
Nije skupo, nego složeno
No vratimo se uklanjanju zida u Bulićevoj: cifra od 48.600 eura za rušenje 60 kvadrata starog betona zazvučala je prilično visoko, no od Jasne Jerkov, voditeljice Odsjeka za staru jezgru, doznajemo da je riječ o prilično složenom zahvatu koji će početi vrlo skoro. Zidove će uklanjati licencirana tvrtka "Valvet Aventus", a osim nje, na jednostavnoj nabavi javile su se još dvije firme.
– Iako se u prvi mah čini da je to jednostavan zahvat, za uklanjanje zida u Bulićevoj izrađen je i stručni elaborat, budući da je riječ o vrlo osjetljivom lokalitetu, samom srcu zaštićene povijesne jezgre, ispod su antički mozaici, a betonski zid "leži" na širem starom zidu koji će ostati.
Stoga elaborat predviđa zaštitu mozaika, podizanje platforme i podupirača. Radnici će zid rezati ručnim strojevima i ručnim alatima, a izvest će i završnu obradu. Nikakvi bageri ni teška mehanizacija nisu došli u obzir, materijal će se izvesti iz Dioklecijanove palače specijalnim vozilom, te će se zbrinuti na deponiju – kazala nam je voditeljica Jerkov.