- O mogućem sukobu interesa ne možemo suditi u sustavu KBC-a Split, već za to postoje institucije čiji je to zadatak. Naravno da mi je posve neprihvatljiv i da kao ravnatelj osuđujem bilo kakav neuređen ili nezakonit odnos bilo kojeg djelatnika bolnice s farmaceutskom ili nekom drugom tvrtkom ili pojedincem. Što ću napraviti?! Postupat ću kao i inače, isključivo sukladno zakonu i pravnim propisima i naravno u najboljem interesu pacijenata - tim je riječima dr. Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split, odgovorio na pitanje smatra li da je prof. Eduard Vrdoljak, šef Klinike za onkologiju i radiorerapiju u splitskoj bolnici posljednjih 25 godina i dugogodišnji čelnik hrvatske onkologije, u potencijalnom sukobu interesa zbog gradnje zajedničkih luksuznih vila u Škripu na otoku Braču s Robertom Stuartom Swansonom, moćnim farmaceutskim igračem i suosnivačem tvrtke Swixx BioPharma.
U jeku finalizacije projekta škripskih vila za elitu i otvaranja njihovih vrata prvim gostima prošloga ljeta, splitsku onkologiju pod ravnanjem prof. Eduarda Vrdoljaka napustile su četiri liječnice, specijalistice onkologije i radioterapije, koje su, nezadovoljne uvjetima i načinom rada na spomenutom odjelu, dale otkaz i otišle raditi u druge javnozdravstvene ustanove. Razloga njihova odlaska, doznali smo, nije bio novac. Ravnatelj Meštrović kaže kako je ožalošćen odlaskom kolegica "zbog njihovog vrijednog i savjesnog rada za onkološke pacijente naše bolnice".
- Koliko sam upoznat imale su za svoje odlaske različite razloge. Neprijeporno je pri tome i opterećenje kojem su izloženi djelatnici Klinike za onkologiju, ali i drugi djelatnici KBC-a Split na svojim radilištima. Klinika za onkologiju važna je, specifična i izuzetno kompleksna jedinica naše ustanove, u koju na liječenje dolazi velik i sve veći broj pacijenata. Moji suradnici i ja u komunikaciji smo s vodstvom i osobljem Klinike, poduzimajući sve što je našim mogućnostima kako bi se pacijentima osigurala kvalitetna skrb - dodao je ravnatelj Julije Meštrović. Da na splitskoj onkologiji stvari baš i ne štimaju u posljednje vrijeme posvjedočili su i sami pacijenti - neki požalivši se javno, pred TV kamerama, iz tijesne čekaonice, a neki i Hrvatskoj udruzi za promicanja prava pacijenata, koji su prigovorili zbog dugotrajnih čekanja i pada kvalitete zdravstvene usluge na spomenutom odjelu.
Ministar zdravstva Vili Beroš je, slijedom pritužbi pacijenata, naložio vodstvu splitske bolnice da utvrdi činjenično stanje na onkologiji zbog čega je prije dva tjedna na spomenutu kliniku upućeno bolničko Povjerenstvo za kvalitetu. Iz KBC-a Split dobili smo sažetak zaključaka njegova Povjerenstva...
"Temeljem podataka dobivenih izvidom očito je da se na Klinici za onkologiju i radioterapiju liječi veliki broj pacijenata i da se taj broj stalno povećava. Istodobno su i metode liječenja sve specifičnije i složenije što zahtijeva i pojačan angažman svog osoblja Klinike. Očito je i da je broj osoblja u Klinici za onkologiju i radioterapiju nedostatan. To se osobito odnosi na liječnike i medicinske sestre. U Klinici se poduzima sve da bi se ti nedostaci suzbili, raspisuju se dodatne specijalizacije, nekoliko specijalizanata je pred završetkom specijalizacije, a natječaj za medicinske sestre je stalno otvoren. Unatoč svim teškoćama osoblje svakodnevno radi požrtvovno, stručno i savjesno, te svaki pacijent s postavljenom onkološkom dijagnozom započinje s terapijom odmah i u nastavku liječenja svi pacijenti sustavno dobivaju svu potrebnu terapiju po protokolima i na vrijeme", navodi se u priopćenju iz bolnice.
"Onkologija je na koljenima i prebacuje se u privatnu praksu", opetovano pak, već mjesecima, ponavlja saborska zastupnica Ivana Kekin (Možemo!), po struci psihijatrica, koja smatra kako je porazan podatak o hrvatskom drugom mjestu na ljestvici smrtnosti oboljelih od raka unutar EU (prva je Mađarska) rezultat lošeg upravljanja. Stoga ističe kako ju je, što je saznala iz medija, jako uznemirila vijest o odlasku liječnica sa splitske onkologije.
- Onkologa je u RH premalo, a potebe kontinuirano rastu. Odlazak svakog pojedinog stručnjaka iz sustava izuzetno se osjeti. Ono što se u slučaju splitske onkologije čini dodatno poražavajuće je to da te četiri kolegice čak nisu otišle na bolje plaćena radna mjesta (što je, primjerice, slučaj s velikim brojem onkologa u Zagrebu), već su, koliko mi je poznato, napustile bolnicu i dvije od njih otišle raditi u jedinice palijativne skrbi. Koliko god palijativna skrb bila važna i također deficitarna, za tu djelatnost ipak nisu potrebni tako visoko profilirani stručnjaci. Isto tako, ne treba biti stručnjak za ljudske resurse da se shvati da se u slučaju odlaska četiri visoko profilirane stručnjakinje očito radi o sistemskom problemu. Brojni liječnici napuštaju naš javnozdravstveni sustav, samo otkad je Andrej Plenković premijer otišlo ih je gotovo 1000, odlaze što u inozemstvo, što u privatni sektor. Prema istraživanju Hrvatske liječničke komore, plaća nipošto nije glavni motiv za odlazak liječnika, što očito nije bio slučaj ni kod splitskih onkologinja, vec su to prvenstveno loši uvjeti rada, loša organizacija i loši upravljači. Odlasci, pogotovo ako su s nekog mjesta učestali, itekako bi trebali biti jasan signal upravi zdravstvene institucije da se događa nešto zabrinjavajuće što treba ispitati, prozvati odgovorne i time prevenirati daljnje urušavanje sustava - izričita je Kekin.
Saborska zastupnica iz redova medicinske struke osvrnula se i na poslovne aranžmane liječnika i moćnih farmaceutskih igrača, pa tako i zajednički projekt u turizmu prof. Vrdoljaka i njegova američkog partnera, trgovca lijekovima, uključujući i hematonokološke. Smatra kako se kod nas malo govori o sukobu interesa u odnosu liječnik- farmaceutska industrija.
- Nemamo odgovarajuće pravilnike koji reguliraju te odnose i farmaceutska industrija vodi igru, a mi plaćamo ceh. U uređenijim zemljama npr. postoji obaveza transparentne objave koliko je na godišnjoj razini koji liječnik primio honorara od farmaceutskih kompanija. I jasno da što je liječnik na većoj poziciji moći, primjerice, na poziciji odlučivanja koji će se lijek naći na listi lijekova HZZO-a ili koji će se lijek u nekoj bolnici propisivati, to je važnije osigurati uvid u odnose koje taj pojedinac sa zainteresiranom stranom, odnosno farmaceutskom industrijom, ima - objašnjava Ivana Kekin. U tom smislu, dodaje, svakako treba gledati i ovaj slučaj imajući na umu kako kod sukoba interesa osim stvarnog, postoji i percipirani sukob interesa.
- Dok se kod stvarnog sukoba interesa može raditi o kaznenom djelu koje uključuje i mito, upravljanje percipiranim sukobom interesa podrazumijeva situaciju u kojoj se neke odluke i postupci izbjegavaju ne zbog toga što su kriminalne ili etički upitne, već zato da se ne bi stekao dojam da privatni interes pojedinca utječe na njegovo obavljanje javne dužnosti. Svaki oblik sukoba interesa dovodi do gubitka povjerenja građana u integritet određene javne funkcije, u koju spada i liječnički posao. Upravljanje percipiranim sukobom interesa stoga predstavlja vrhunac odgovornosti prema javnoj funkciji i izraz posvećenosti očuvanju povjerenja građana. Mi u Možemo! držimo da je doista nužno povećati transparentnost u odnosima liječnika i liječničkih udruga s proizvođačima lijekova i medicinskih proizvoda, te se zalažemo za ponovno uvođenje etičkih ugovora između HZZO-a i farmaceutskih tvrtki, kojima će se farmaceutske tvrtke obvezati da redovito izvješćuju HZZO o svim transferima sredstava prema liječnicima, stručnim društvima, udrugama i ustanovama - stav je saborske zastupnice Ivane Kekin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....