Početak modernog recikliranja vežemo za sredinu 20. stoljeća, kada su se prvi put pojavili organizirani napori za prenamjenu korištenog otpada. U posljednjih nekoliko desetljeća značajno se podigla razina svijesti o ozbiljnosti ekoloških problema i recikliranje je postalo globalni prioritet.
Ljudi polako shvaćaju kako njihovi postupci i navike imaju dugoročni utjecaj na okoliš te da recikliranjem možemo smanjiti količinu otpada koji završava na odlagalištima i osigurati održiviju budućnost za sve nas. Usprkos tome, mnogi ljudi se još uvijek nisu potpuno naviknuli na recikliranje. Neki od razloga su nedovoljna educiranost o važnosti recikliranja i pravilnom postupku razvrstavanja te nedostatak infrastrukture u vidu ograničenog pristupa kontejnerima za reciklažu.
U Splitu se iz godine u godinu ulaže u poboljšanje infrastrukture kako bi proces recikliranja bio što jednostavniji i tehnički izvediviji. Od iznimne je važnosti da se u ovaj proces aktivno uključe i veliki poslovni subjekti, zajedničkim djelovanjem recikliranje može postati naša dobra navika i načina života.
- Postotak odvajanja zaključno s mjesecom ožujkom 2024. godine je na 26,48 % izdvojenog reciklabilnog otpada iz otpada koji se prikuplja putem javne usluge. Individualna zaduženja kanti korisnicima javne usluge rezultiraju kvalitetnijim postotkom odvajanja svih vrsta otpada te njegovu višu kvalitetu (čišći otpad - plastika, papir i biootpad), dok zajednički recipijenti za prikupljanje otpada, bilo da se radi o klasičnim ili polupodzemnim spremnicima daju nešto manju kvalitetu skupljenih frakcija reciklabilnog otpada - izvijestili su nas iz Čistoće Split o stanju na terenu.
Kako bi u našem gradu zaista bilo više cvijeća i manje smeća, za vas smo izdvojili najčešće greške prilikom odlaganja i odvajanja otpada. Neke od njih radimo sasvim nesvjesno i možemo ih vrlo brzo ispraviti.
Glomazni otpad
Šetajući gradom sigurno ste barem jednom primijetili odbačene stare frižidere, namještaj, kupaonsku opremu ili madrace. Ružne scene nepropisno odloženoga glomaznog otpada postale su naša svakodnevica i najčešće su produkt značajnijeg renoviranja kuće ili stana. Iz Čistoće su nam pojasnili kako nelegalno odloženi glomazni otpad na javnim površinama stvara operativne probleme na terenu i trenutno predstavlja gorući problem.
Odlaganje glomaznog otpada pored kontejnera za smeće, zelenih otoka ili na divljim deponijima u gradskim i prigradskim naseljima, odnosno na javno prometnim površinama, zabranjeno je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
U Splitu je besplatan odvoz glomaznog otpada organiziran po gradskim kotarevima dva puta mjesečno, a isto tako građani mogu kad god im to odgovara glomazni otpad besplatno odložiti u Reciklažnom dvorištu Karepovac ili rezervirati besplatan odvoz putem mrežnih stranica Čistoće Split. Splićani imaju pravo jednom godišnje na odvoz glomaznog otpada "na kućnom pragu" bez naknade, odnosno isto je uračunato u cijenu odvoza miješanog komunalnog otpada.
Kontaminacija
Do kontaminacije recikliranog otpada dolazi kada se materijali koji se ne mogu reciklirati pomiješaju s materijalima koji se mogu reciklirati. To može uključivati neisprane spremnike hrane, zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene, cigarete ili slično.
Jedna vrsta kontaminacije koju uvijek iznova viđamo su masne kutije za pizzu, koje ljudi pogrešnu odlažu u kartonske spremnike. Zbog masnoće s pizze većina kartona se ne može reciklirati. Ono što možete učiniti je baciti cijelu kutiju pizze u kantu za mješoviti otpad ili ako se osjećate posebno marljivo možete izrezati kutiju, baciti masne komadiće i reciklirati ostatak.
- Sve prikupljene frakcije papira i plastike, bez obzira na onečišćenje, predaju se dalje oporabitelju koji vrši daljnju obradu sortiranja otpada. Čistoća d.o.o. Split vrši stalne edukacije, na terenu upozorava i upućuje naše korisnike na što učestalije korištenje postojećih reciklažnih dvorišta kako bi sav otpad na mjestu nastanka bio u startu što kvalitetnije odvojen i sortiran - objasnili su iz Čistoće.
Whishcycling
Wishcycling označava odlaganje potrošačkog otpada u kantu za recikliranje u nadi da će biti recikliran, čak i ako nismo sigurni da je isti moguće reciklirati. Sigurno vam se desilo da ste slučajno u kantu za recikliranje bacili šalicu kave s još malo kave u njoj, škartoc iz pekare s mrvicama od peciva ili napola punu bočicu šampona. Možda ste i pogrešno pretpostavili da se svi plastični predmeti mogu odložiti u kantu za plastiku i iskoristiti se za proizvodnju nekog novog predmeta.
Iako se tehnički gotovo sve može reciklirati, u stvarnim uvjetima to je gotovo neizvedivo. Kako bi se recikliranje isplatilo iz perspektive rada i troškova potrebno je imati dovoljnu količinu homogenih materijala, odnosno proizvoda sličnog sastava. Zato u svoje spremnike trebate odlagati plastiku za jednokratnu upotrebu i provjeriti oznaku na proizvodu ako niste sigurni u mogućnost recikliranja istog.
Nažalost, wishcycling zapravo može izazvati više štete nego koristi. Iako naše namjere mogu biti dobre, nepravilno sortiranje može dovesti do kontaminacije drugih materijala za recikliranje i tako izazvati suprotan učinak.
Sve od navedenog možete odmah početi primjenjivati, trebat će vam samo malo više pažnje i upornosti. Sljedeći put kada primijetite da susjedi renoviraju informirajte ih o besplatnom odvozu glomaznog otpada, zaustavite prijatelja u namjeri da reciklira masnu kartonsku kutiju pizze i dva puta provjerite etiketu ako niste sigurni može li se proizvod reciklirati. Niste ni svjesni koliko vaše "malo" znači za naš planet Zemlju.
Sadržaj je nastao u suradnji sa City Centerom one.