- Više od pola županijskog proračuna troši se na zaposlenike, a tako velik udio u ukupnim rashodima jasno ukazuje na preveliku administraciju ili na neefikasno upravljanje ljudskim resursima - ističe županijska vijećnica Centra Gorana Rosandić, komentirajući izvješće o izvršenju proračuna Splitsko-dalmatinske županije za prvu polovicu ove godine.
Iako u Županiji tvrde kako je povećanje rashoda nužno za bolje upravljanje i implementaciju novih programa, Rosandić upozorava da kvaliteta usluga nije porasla.
- Dok rashodi vezani uz administraciju prekomjerno rastu, investicije u infrastrukturu i razvoj ostaju minimalne - pojašnjava vijećnica, izdvajajući primjer Dalmatinske energetske agencije koja ima svega par zaposlenika.
- Tih dvoje, troje djelatnika troše čak polovicu sredstava predviđenih za agenciju, koja istovremeno stvara jako malo prihoda - naglašava, a kao drugi primjer navodi Regionalni centar čistog okoliša, osnovan 2005.
- Tvrtka s devet zaposlenih uskoro će proslaviti 20-tu obljetnicu pa možemo dignuti dronove tome u čast. Projekt se sufinancira bespovratnim sredstvima EU-a iz Kohezijskog fonda, u iznosu od 42,8 milijuna eura, što je 71 posto ukupno prihvatljivih troškova. Međutim, procjena ukupne vrijednosti projekta je 81 milijun eura, dok su ukupni prihvatljivi troškovi, dakle oni koji ulaze u ‘obračun‘ za sufinanciranje iz blagajne u Bruxellesu, 60 milijuna eura. U financiranju Županija sudjeluje sa šest milijuna eura - kaže Rosandić, dodajući da nas je taj projekt preskupo koštao i mogao bi biti skup promašaj.
Rosandić ukazuje da su porasli rashodi za vanjske konzultantske usluge, i to za 20% u odnosu na prethodnu godinu, no mnoge od plaćenih usluga vezane su uz „strateško planiranje i evaluaciju“, što bi u teoriji trebalo provoditi interno osoblje.
- Konkretno, izdvojeno je nekoliko konzultantskih ugovora od više stotina tisuća kuna za analize i savjetovanja koja su se, s obzirom na veličinu županijske administracije, mogla obaviti internim resursima - govori vijećnica Centra.
Izvješće župana o proračunu ocjenjuje selektivnim jer u najvećoj mjeri ističe pozitivne aspekte i postignuća, dok se problemi i izazovi gotovo i ne spominju.
- Iako se navode projekti i inicijative, u mnogim slučajevima nedostaju konkretni podaci o njihovom učinku ili rezultatima pa nema mogućnosti objektivne procjene uspješnosti provedenih mjera. Župan se očito fokusirao na ‘ušminkavanje‘ proračuna, skrivajući sve ono što je loše, jer je čekao dopuštenje šefa Andreja Plenkovića da se kandidira za župana - zaključuje Rosandić.