Porez na nekretnine, dio planiranih poreznih izmjena Vlade RH koji je izazvao najviše reakcija u javnosti, nije pretjerano dobro ‘sjeo‘ niti lokalnim samoupravama u kojima nisu na vlasti HDZ-ovci, iako bi većina novih prihoda trebala ići upravo u njihov proračun...
Kako u Splitu već 15-ak godina postoji pet zona posloženih po nekakvoj komunalnoj i infrastrukturnoj opremljenosti – dakle ‘najbolja‘ je prva zona, u kojoj su Meje Bačvice ali i Trstenik recimo, preko druge i treće, gdje su Gripe i Split 3 na primjer, odnosno Brda i Ravne Njive, do pete sa Žrnovnicom, Donje i Gornje Sitno,... To je osnov za komunalnu naknadu, a mogao bi biti i princip po kojem će se plaćati porez na nekretnine.
- Split i sada ima podjelu na različite zone, a taj koncept ćemo zadržati. Zone će biti formirane po principu pravednosti, što znači da će nekretnine manje vrijednosti, u manje "atraktivnim" područjima, imati niže porezne stope. Tako ćemo osigurati da porezni teret bude prilagođen ekonomskoj snazi vlasnika i tržišnoj vrijednosti nekretnina.
Točne iznose ćemo definirati kada se zakon usvoji, jer se još mijenja. Pri tome ćemo voditi računa da građanima stvaramo što je moguće manje dodatne financijske pritiske, a cijeli prikupljeni prihod koristit ćemo za ključne projekte, uključujući priuštivo stanovanje, kao jedan od naših najvećih prioriteta - kazao nam je gradonačelnik Ivica Puljak, uz napomenu kako je prije uvođenja bilo kakvih novih poreza potrebno napraviti potpuno novi teritorijalni ustroj.
- Konkretno, Hrvatska ima previše jedinica lokalne samouprave koje ne mogu same opstati. Čak 243 općine nemaju nijednog proračunskog korisnika i cijeli proračun odlazi na plaće načelnika i podobne administracije, dok građani nemaju pristup osnovnim uslugama.
Tu neefikasnu administraciju ovakvim poreznim sustavom održavat ćemo na životu, umjesto da ulažemo u razvojne projekte koji će svim građanima biti od koristi. Osim toga, kvalitetan porezni sustav bi trebao biti dugoročno stabilan i predvidiv, a tome u prilog ne idu česte izmjene koje imamo u Hrvatskoj i koje stvaraju nesigurnost. - zaključio je Ivica Puljak.
Njegova supruga Marijana je pak iz Zagreba poslala generalno sličnu poruku. Očekivano, ipak su oboje u predsjedništvu stranke, dapače Ivica je i predsjednik pa je teško očekivati da će Marijana ići kontra njega neka je i saborska zastupnica...
Šalu na stranu, evo stava Marijane Puljak, ali i stranke Centar.
- Predložene porezne izmjene ne nude rješenja za ključne probleme s kojima se Hrvatska suočava. Umjesto krpanja neodrživih lokalnih jedinica, potrebne su nam stvarne reforme. Do pada cijena stanova neće doći, a porezno oslobađanje povratnika neće riješiti iseljavanje sve dok, umjesto sposobnih, vladaju podobni.
Iako će omjerom raspodjele između lokalnih jedinica i države 80:20 većina prihoda od poreza ostati lokalnoj jedinici, 20 posto koje ide u državnu kasu služit će za tzv. ‘ispravak fiskalnih nejednakosti među općinama i gradovima.
To znači da ćemo podržavati opstanak financijski neodrživih jedinica lokalne samouprave. Hrvatska ima 428 općina, od kojih je 60 posto potpuno neučinkovito i ne pruža nikakve javne usluge - rekla je Puljak, dodajući kako čak 243 općine nemaju nijednog proračunskog korisnika pa cijeli proračun odlazi na plaće načelnika i podobne administracije, dok građani nemaju pristup osnovnim uslugama poput vrtića ili škola.
- Stranka Centar zalaže se za smanjenje broja općina i gradova na oko 120 jedinica, koje bi mogle osigurati kvalitetne javne usluge. Ako ovih 20 posto ne bi išlo u svrhu održavanja neefikasne administracije, nego za razvojne projekte na državnoj razini, ne bismo imali problem s takvom raspodjelom‘.
Osvrnula se i na mjeru prema kojoj bi povratnici u Hrvatsku pet godina bili oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.
- Ta mjera je promašena jer ljudi iz Hrvatske iseljavanju zbog korupcije i nejednakih prilika na tržištu rada, a ne zbog visokih poreza. Porezne olakšice neće ih privući natrag, sve dok se ne riješe temeljni problemi ovog društva - navodi.
Porezno oslobađanje, kako tvrdi, neće potaknuti dugoročnu stabilnost i smanjiti iseljavanja niti dovesti do pada cijena stanova.
- Uvođenje poreza na nekretnine u Francuskoj, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu nije utjecalo na cijene, u većini slučajeva ostale su stabilne, zbog interesa investitora. Da bi se cijene smanjile, potrebno je raditi na povećanju ponude stanova za dugoročni najam, što bi trebalo uključivati poticanje izgradnje novih stambenih jedinica - zaključuje Puljak.