Da su dalmatinski otoci, bez većeg pretjerivanja raj na zemlji, znaju već generacije domaćih i stranih turista koje već desetljećima hrle na otoke bez obzira na brojne izazove, ponajprije one povezane uz putovanje do njih.
Južnodalmatinski otoci posebno su zanimljivi prvenstveno zbog svoje izoliranosti koja im je osigurala još uvijek netaknute prirodne ljepote, mir i tišinu te kristalno čisto more. Međutim, upravo ta izoliranost ima svoju cijenu koja se točno može izračunati kada do treba doći, bez obzira čini li netko to iz turističkih pobuda ili ipak onih svakodnevnih, životnih.
Korčula je škoj koji je točno između mira i tišine potrebne za dobar ljetni odmor te šušura i dodatnog sadržaja kako ipak ne biste umrli od dosade, pogotovo ako ljetujete s malom djecom. Doslovno cijeli otok može se pohvaliti brojnim "programima plus", čak s dva kina i dodatnim ljetnim projekcijama na otvorenom, nizom tradicionalnih gastronomskih i enoloških događaja, folklornih večeri, koncerata, kazališnih predstava za velike i male i još nizom drugih događaja.
Na otoku će ovog ljeta, osim bogate klasične, koncertne sezone nastupiti i Vojko V., Grše, Doris Dragović, Meri Cetinić i mnogi drugi... Nije ni čudo što su one naoko dosadne turističke statistike svake godine sve bolje, sezona je sve duža, a gosti sve brojniji.
Izgradnja Pelješkog mosta sigurno je događaj u životima otočana za kojeg će reći da je jedan od ključnih tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Osim što ne moraju prelaziti dvije državne granice na putu do Splita i(li) Zagreba, Korčulani su svjesni da su postali i autodestinacija što će se još i dodatno pojačati kad se izgrade nova trajektna luka Polačište kod Korčule i porat Perna na Pelješcu.
Iako su dolaskom gostiju automobilima, i to postojećom linijom od Orebića do Korčule, odnosno pristaništa Dominče, dobili još više gostiju, otočani su dobili i brojne prometne kolapse i neviđene gužve koje su svake godine sve veće.
Dijelom i zbog spomenutog, brojni turisti na Korčulu ipak neće doći automobilima, već - morem. TIjekom sezone svima su na raspolaganju dodatne trajektne i brodske, a pogotovo sve popularnije katamaranske linije, čak njih sedam na relaciji između Splita i Korčule, dodatna do Vele Luke, kao i nekoliko pruga sa škoja prema Dubrovniku, a većina ih je komercijalnih.
Za državne, odnosno subvencionirane linije, putnici koji nemaju prebivalište na otoku će platiti kartu desetak eura, no na prugama u čijem sufinanciranju ne sudjeluju građani, iznosi su znatno viši.
Karta za dvotrupac za odraslu osobu lani je koštala 25 eura, a ove je godine već dosegnula iznos od 30 eura ili 20 posto skuplje za plovidbu u jednom smjeru od Korčule do Splita ili obratno koja traje oko dva i pol do tri sata, zavisi gdje će katamaran sve pristati. Ako cijene nastave rasti tim tempom, za dolazak na otok gosti će morati podignuti nenamjenski kredit.
Oni koji se na škoj odluče doći trajektom iz Splita do Vele Luke i pritom ukrcati i motocikl, automobil ili "nedajbože" kamper, putovanje će im zasigurno ostaviti trag na mjesečnom budžetu ili onom za godišnji odmor. Putna karta za vozilo do najviše devet sjedala na spomenutoj relaciji košta 67 eura, a odluči li turist u garažu trajekta ukrcati kamper vozilo, morat će dobro preispitati svoju odluku.
Za "biljet" u jednom smjeru treba izdvojiti 130,71 euro, a za kamper duži od sedam metara - 167,87 eura. Kad se tome dodaju i karte za odrasle putnike i djecu u dobi od tri do 12 godina, četveročlana obitelj u automobilu će putovanje iz Splita do Vele Luke platiti gotovo 100 eura.
Utjeha je, možda, činjenica da na toj pruzi odnedavno plovi "Jadrolinijin" novi, ali godinom proizvodnje stari trajekt "Oliver" kojim su putnici i više nego oduševljeni budući da je ukrašen detaljima iz života i rada legendarnog pjevača.
Bez obzira na udaljenost i izoliranost otoka, Korčula i ove godine bilježi zasad rekordnu predsezonu. "Glavni grad" škoja već je duže vrijeme prilično krcat turistima što pokazuju i brojke, od početka godine do sredine svibnja zabilježeno je 14 posto više dolazaka i gotovo tri posto više noćenja u odnosu na lani. Nastavlja se trend da u predsezoni najviše uživaju domaći gosti, ali ih u stopu prate Amerikanci i Francuzi.
U Lumbardi imaju razloga biti zadovoljni, od 1. siječnja do 10. svibnja bilježe golemo povećanje od 92 posto u dolascima i 53 posto u noćenjima. Čak je i usporedba sa "starom normalnom" 2019. i više nego dobra, dolasci su se povećali za 36 posto, a noćenja za devet posto.
I u Lumbardi su hrvatski građani trenutno najbrojniji, a tradicionalno ih prate Slovenci te turisti iz BiH. Jedinstvena utrka "Trk za grk" ove je godine privukla rekordan broj sudionika, a uskoro počinju i druga događanja bogate kulturno-zabavne ponude.
Ipak, Ante Šestanović, direktor Turističke zajednice općine, ističe dva sportska događaja koja bi mogla otočanima poremetiti planove.
- Brojke iz predsezone daju naslutiti da je pred nama odlična sezona, iako bi se Europsko prvenstvo u nogometu koje će se održati u Njemačkoj i Olimpijske igre u Parizu mogle blago odraziti na broj noćenja u tim razdobljima - kaže Šestanović.
Iz Općine Smokvica najčešće dolazi statistika drugačija od ostatka otoka na što vjerojatno utječe i geografska posebnost i ponuda. Od početka siječnja do 10. svibnja vidljiv je porast od 64 posto u dolascima i 38 posto u noćenjima u odnosu na lani.
Ove su godine najbrojniji domaći gosti, dok su prošle godine najbrojniji u predsezoni bili Srbi i Slovenci. Usporedba s rekordnom 2019. pokazuje veliki pad, u dolascima od 78 posto, a u noćenjima od 63 posto.
Travanj je tradicionalno lošiji mjesec za Općinu Blato, zabilježili su 15 posto manje turističkog prometa, no prvih 10 svibanjskih dana bili su na razini prošlogodišnjih ostvarenja. U tom gradiću, kao i na ostatku otoka, najviše borave turisti iz regije, na prvom mjestu su Slovenci, prate ih gosti iz BiH te Poljaci i Srbi.
Najveće otočno naselje Vela Luka u predsezoni može se pohvaliti s 23 posto više noćenja i dolazaka u usporedbi s prošlom godinom, međutim, u usporedbi s 2019. godinom još su uvijek u padu. Razlog je, ističe Dorjan Dragojević, direktor TZ-a, veliki broj gostiju koji nisu vidljivi u sustavu, odnosno, ne prijavljuju se.
- Pansion "Jadran" posljednje dvije godine nije otvoren, a tako će nažalost biti i ovog ljeta. Već sad je zamjetan veći broj gostiju koji se nalaze u privatnom smještaju, a nisu evidentirani u sustavu eVisitor.
Po tom pitanju situacija je iz godine u godinu sve lošija. Kontrola prijave gostiju je očito nedovoljna, pogotovo u predsezoni i posezoni - ističe Dragojević koji očekuje rast pozitivnih trendova u vrhuncu sezone.
I dalje u Velu Luku najčešće dolaze Hrvati, Poljaci i Slovenci koji su poznati zaljubljenici u lik i djelo Olivera Dragojevića.
Općina Orebić turistički je hit već nekoliko godina u nizu, a tako je i u predsezoni, odnosno razdoblju do 12. svibnja. Zabilježili su 22 posto više dolazaka i 15 posto više noćenja u usporedbi s 2023., te 30 posto više u odnosu na 2019. godinu.
U predsezoni taj dio Pelješca najviše posjećuju gosti iz Njemačke, BiH i Hrvatske. Čini nam se da je netko odradio dobru kampanju za poljsko tržište, Poljaci su sve brojniji na otoku, a posebno na poluotoku, jer je zabilježen rast njihovih dolazaka od čak 62 posto.
- Iznimno smo zadovoljni predsezonom, očekujemo nastavak turističkog rasta pa bi ovo mogla biti najbolja predsezona za Općinu Orebić uopće. Nastavak pozitivnih trendova očekujemo i do kraja godine - tvrdi Mladen Đeldum, TZ-ov direktor.
Većina direktora otočnih turističkih zajednica ističe kako 2019. godina više nije relevantna za usporedbu turističkih prometa. Osim što je 2023. statistički premašila te brojke, prije četiri godine turizam je ozbiljno i nepovratno promijenila pandemija Covida-19, trendovi su drugačiji, a da ne govorimo o hrvatskom prelasku na euro kao službenu valutu.
Unatoč tradicionalno visokih cijena katamarana, brodova i trajekata kao i svih usluga i proizvoda, Korčulane i Pelješčane, kako za sad brojke otkrivaju, očekuje paklena sezona.
U financijskom kontekstu, svi se tome nadaju, no preostaje vidjeti kako će sve to iznijeti radnici u turizmu i povezanim djelatnostima, te ugostitelji i iznajmljivači, hoće li krhka otočna infrastruktura još jednu godinu u nizu podržati turistički rast te kako će ovog ljeta Korčulani i Pelješčani izdržati sve češće prometne kolapse.