Povijest spajanja i razdvajanja šibenske i kninske bolnice kojima je osnivač Županija, baš kao i ostalih u Hrvatskoj, relativno je duga. U nekima prošlim vremenima pokazalo se da neki oblici spajanja i nisu donijeli očekivane rezultate. Naprotiv, kad je riječ o ove dvije bolnice, i jedna i druga u tom su razdoblju ostvarile veće gubitke.
Kakve će financijske rezultate donijeti najnovije "povezivanje", tek će se vidjeti, a ono što korisnike zdravstvenih usluga zanima jest što su oni tim povezivanjem dobili?
Podsjetimo, Ugovor o funkcionalnoj integraciji Opće bolnice Šibenik i Opće i veteranske bolnice "Hrvatski ponos" Knin potpisan je 24. srpnja u nazočnosti ministra zdravstva Milana Kujundžića, a potpisale su ga ravnateljice šibenske Opće bolnice dr. Sanja Jakelić i kninske dr. Kristina Bitunjac. Tada je rečeno, a ravnateljica Sanja Jakelić, ponavlja to i danas, da se radilo o formalnim potpisivanju onoga što u praksi već godinama funkcionira.
- Rekla bih da je ovim činom ozakonjena jedna uspješna suradnja dviju bolnica. U praksi, ono što se bude mijenjalo, za naše i pacijente koji gravitiraju kninskoj bolnici, mijenjat će se nabolje. Naime, već nekoliko godina šibenska bolnica na sebe preuzima većinu akutnih pacijenata, dok se kninska malim koracima razvija prema jednoj ozbiljnoj kroničnoj bolnici.
Po kapacitetima i kadrovski, kninska je puno manja od šibenske bolnice i tendencija je da se u sljedećih nekoliko godina kninska pretvori u jednu modernu polikliničku i dnevnu bolnicu, sa što manje stacionara. Oni će se i dalje razvijati u šibenskoj bolnici.
S druge strane, Knin bi trebao postati centar, ne samo za Šibensko-kninsku županiju, već cijelu regiju, za pacijente kojima je potrebna kronična skrb. Ta skrb obuhvaća odjel za produženo liječenje, koji već nekoliko godina postoji u Kninu i on je snažna potpora u liječenju akutnih pacijenata naše bolnice, koji odlaze u Knin na produženo liječenje, fizikalnu terapiju ili – za one pacijente kojima je to potrebno - palijativnu skrb, kaže ravnateljica Jakelić te dodaje da integracija ne znači slanje pacijenata iz jedne u drugu bolnicu na preglede, snimanje ili operacije. Točno se zna, a to je u praksi već uhodano, koje liječničke usluge koja bolnica pruža.
- Također, potpisivanjem ovog ugovora država se, odnosno Ministarstvo zdravstva, obvezalo da će u Kninu razvijati respiracijski centar za područje cijele Dalmacije, kako bi se rasteretilo jedinice intenzivnog liječenja u akutnim bolnicama. Također, ono što je jako dobro za naše pacijente i županiju jest razvoj stacionarne fizikalne terapije, odnosno fizikalne medicine u Kninu. Mi takav stacionar u našoj županiji nemamo, pa šibenski pacijenti nakon operacije, primjerice kuka, moraju čekati red na odlazak u neki od rehabilitacijskih centara u Hrvatskoj, kaže Jakelić i dodaje da to ne znači da će ambulantni pacijenti koji sad idu na dnevnu fizikalnu terapiju u šibensku bolnicu, morati odlaziti u Knin. Te usluge ostaju i dalje u Šibeniku. Također, kako je predviđeno ugovorom o funkcionalnoj integraciji, Jakelić kaže da ni pacijenti koji gravitiraju kninskoj bolnici neće ništa izgubiti, te da su zapravo svi na dobitku.
- Kninski pacijenti neće morati dolaziti na specijalističke preglede u Šibenik, već će naši specijalisti koje kninska bolnica nema u dovoljnom broju, a ima ugovorene djelatnosti i dalje odlaziti u Knin. Osobito se to odnosi na polikliničko-konzilijarne službe i to funkcionira već nekoliko godina. Na primjer, naši specijalisti urologije, dermatologije i radiologije, odlaze jednom tjedno u kninsku bolnicu i tu obavljaju jedan fond ambulantnih pregleda. Upravo to je smisao te funkcionalne integracije, da pomažemo jedni drugima, s tom da se tendencija akutnog liječenja prebaci na našu bolnicu, a kroničnog na kninsku i da se u tom smjeru bolnice dalje razvijaju - na kraju će Jakelić.
Što se poslovanja tiče, bolnice za sada ostaju samostalni pravni subjekti i nema "prelijevanja" sredstava iz jedne u drugu, a hoće li u tom segmentu promjena biti - pokazat će vrijeme.
Za respiracijski centar 1,2 milijuna kuna
Ministar Kujundžić je, prilikom potpisivanja Ugovora o funkcionalnoj integraciji šibenske i kninske bolnice, najavio kako će Vlada za kninsku bolnicu osigurati respiratore i monitore u vrijednosti oko 1,2 milijuna kuna. Rekao je da će tenderi za nabavku opreme bit raspisani do kraja rujna, te da bi prve pacijente kninski respiracijski centar mogao primiti već u listopadu.
Stacionarna fizikalna terapija
- Našoj bolnici je izuzetno vrijedno to što u Kninu imamo razvijenu palijativnu skrb i Odjel produženog liječenja. Najava da će se u Kninu dodatno razvijati stacionarna fizikalna terapija zaokružuje potrebe stanovnika županije za akutnim i kroničnim liječenjima - kaže dr. Sandra Jakelić.
Ministarstvo zdravstva obvezalo se da će u Kninu razvijati respiracijski centar za područje cijele Dalmacije, kako bi se rasteretilo jedinice intenzivnog liječenja u akutnim bolnicama