Šokantan zahtjev ugostitelja: Kornate treba brisati iz sustava nacionalnih parkova

Sastanak ravnatelja NP-a Kornati Josipa Zanze s kornatskim ugostiteljima, na kojem se trebala postići uzajamna suradnja uoči predstojeće turističke sezone, ne samo da je iznova otvorio stare dubioze, nego je završio pravom katastrofom i prijetnjom kornatskih gospodarstvenika da će pokrenuti peticiju za brisanje Kornata iz sustava nacionalnih parkova.

– Nećemo dronove na svojim posjedima, protiv smo naplate ulaznica prema veličini broda, a ne broju ljudi, Nacionalni park Kornati se deklarira kao neprofitna ustanova, a sve se svodi na stjecanje što većeg profita i, na kraju, nećemo ni takav nacionalni park – rezolutno su ravnatelju Zanzi rekli kornatski ugostitelji.

Svi prisutni, a bili su na sastanku gotovo svi vlasnici restorana na Kornatima, odbili su i "neslužbeno druženje u restoranu 'Fabro'" s Karin Mimicom, urednicom portala "Gastronaut" i predsjednicom Zbora turističkih novinara pri HND-u, "a poradi razrade aktivnosti kojima bismo profilirali šire područje NP-a Kornati kao gastronomsku top-destinaciju".

Zakasnili ste i na tom polju, poručili su ugostitelji, svi smo se mi pojedinačno već profilirali, a i kako ste zamislili predstaviti šire područje NP-a Kornati kao gastronomsku top-destinaciju!? S korejskom ribom i kalifornijskom lignjom, retorički su upitali ugostitelji aludirajući na aktualnu situaciju zabrane lova ribe u akvatoriju NP-a čak i domicilnom stanovništvu, koja traje već dvije godine

Projekt "Rediviva Kurnata", koji bi trebao "promicati održivo korištenje prirodne baštine Nacionalnog parka", koji je predstavljen na sastanku, a koji uprava NP-a drži jednim od zamašnjaka koji će "preporoditi Kornate", izazvao je pravu salvu negativnih primjedbi. Tim će se projektom, smatraju kornatski ugostitelji, uludo baciti golem novac.

Od svih aktivnosti u projektu izravnu korist će Kurnatari imati jedino nabavom nove pinice i uspostavom pametnog sustava za upravljanje otpadom, a na te dvije aktivnosti planira se potrošiti dva milijuna kuna, što je minoran iznos u odnosu na ukupno odobrenih 49.156.000 kuna, od kojih je više od sedam milijuna kuna javnog novca, istaknuli su ugostitelji. Za rekonstrukciju i opremanje prezentacijskog centra "Škrinja tajni" u Betini, projektom je, primjerice, predviđeno 12.242.000 kuna. Zar će "Škrinja" biti od zlata optočena dijamantima, pitaju se ugostitelji, a mi, kažu, nemamo ni internet potreban za fiskalnu blagajnu. Tim ste novcem, poručili su, mogli riješiti čitavu infrastrukturu u Kurnatima, mogli ste nam uvesti struju i vodu!

Slabo 'oživljavanje'

Da u popisu dodijeljena novca na projektu "Rediviva Kurnata" ne vidi ni jednu stavku koja je od životne važnosti za Kurnatare, potvrdio nam je i profesor Vladimir Skračić, predsjednik Udruge "Kurnatari".

– Ne znam koji su bili uvjeti natječaja i kakav je bio okvir. Udruga je popis svojih tema i svojih potreba poslala i JU-u NP Kornati i resornome Ministarstvu u trenutku kad se počelo govoriti o novom prostornom planu. A to je bilo davno. Koliko znam, taj dokument još nije u izradi, a i kad bude, ako bude, bojim se da neće donijeti ništa novo. Ljudi jednostavno ne razumiju prostor i ne žele učiti – kazao je profesor Skračić, demantiravši time prošlogodišnja predviđanja ravnatelja Zanze da će "Vlada najkasnije u jesenskom zasjedanju (2017.) konačno donijeti odluku o financiranju izrade novih planskih određenja".

O uvođenju nove tehnologije u nadziranju parka, profesor Skračić kaže da je pitanje što se nadzire i koji su efekti toga nadzora. Mnoge su se stvari mogle nadzirati i bez dronova. Nije stvar u tehnologiji, nego u volji, kaže on.

– Evo vam primjera. U uvali Lavsa je nestao maž (Posidonia oceanica) iz najplićeg dijela. Obavijestio sam osobu u Upravi NP-a za koju sam mislio da taj problem spada u opseg njezine odgovornosti, ali mi je rečeno da to nije tako. Uza sve nadzorne organe, ovaj ekološki incident nije pobudio ničije zanimanje..., a što se tiče "samoodrživosti parka", što kao svoj cilj propovijeda aktualna Uprava, pitam se što je to. Nije cilj parka da u budućnosti ne bude na "grbači države", nego je cilj da prostor bude efikasno zaštićen i da se u njemu ne osjećaju udobno samo nautičari. Zakon koji u isti red stavlja samoodrživost Plitvica, s jedne strane, i Kornata, s druge, neinteligentan je i štetan. Od te vrsti samoodrživosti najviše će patiti priroda i Kurnatari.

Na tragu izjave kornatskih ugostitelja o pokretanju peticije za ukidanje Parka, upitali smo predsjednika Udruge "Kurnatari" je li se takva inicijativa događala i ranije te što je uopće dobroga Park donio Kurnatarima.

Što s Kurnatarima?

– Više se puta govorilo o tome iako Udruga, a ni ja osobno, nikada nije zastupala taj stav. Naime, nije problem u zaštiti prirode. To je danas civilizacijski doseg. Ni u postojanju Parka. Problem je u načinu kako se njime upravlja, a ovdje ne mislim samo na Upravu, iako je i njezin "doprinos" iznimno velik. Danas se u svijetu i u Europi stanovništvo zatečeno u prostoru koji treba posebno štititi itekako pita za mišljenje. Cilj je svake uljuđene vlasti da živi u suglasju sa svojim građanima. Od prvog dana, od osnivanja NP-a Kornati, "vlast" je imala samo jedan problem, a taj su Kurnatari. Što s njima? Taj se odgovor ne zna ni danas zato što se pitanju nije pristupilo stručno, iskreno i u dobroj vjeri. Odatle zahtjevi za ukidanjem NP-a. Nitko ne vjeruje institucijama.

Jedan je Kurnatar nedavno podsjetio da je 1980. godine, kad je proglašen Nacionalni park, u Kurnatima ribalo 50 profesionalnih ribara, uglavnom Kurnatara i Murterina. Danas u parku više nitko ne smije ribati osim, kako su podsjetili ugostitelji, "zimski turisti iz Šibenika, Vodica..." sa sportskim dozvolama. Kurnatar je nadalje rekao da je te ljude Park protjerao i ostavio ih bez egzistencije. Misli li i profesor Skračić tako?

– Od prvoga dana, još prije osnivanja Udruge, nastojao sam objasniti o kakvom je prostoru riječ. Tome sam poslije posvetio i veliki dio svoga znanstvenoga rada. Emocionalno sam vezan uz Kornate i ne znam kako bih živio bez njih. Kao predsjednik Udruge, na svim sam razinama i različitim postupcima pokušavao objasniti da je ribolov integralni dio kurnatskog identiteta i da, u okolnostima kakve jesu, on nema zamjene. Od Kurnatara se hoće napraviti udičare! Razumiju li ti ljudi išta? Slažem se da zakone treba poštovati, ali zakoni se mogu i mijenjati. Mali ribolov je danas i zaštićeno nacionalno dobro, a i Europski je parlament prihvatio rezoluciju o, nazovimo to tako, malom ribolovu. Treba se i dalje boriti svim sredstvima – do građanskog neposluha! – uzrujao se profesor Skračić do mjere da je morao popiti normabel te dodao:
– Ali ja te bitke više neću voditi. Moje je vrijeme prošlo.