Ako je u početku izgledalo da protiv novog Pravilnika o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka Krka koji zabranjuje kupanje ispod slapova, jednog od najljepših prirodnih fenomena u zemlji prosvjeduje šačica nezadovoljnih Lozovčana, skup u nedjelju pokazao je da je nezadovoljstvo mnogo šire i dublje te mu je zabrana kupanja nizvodno od temeljenog fenomena samo povod.
Na Tromilji se u nedjelju na čistini ispred mjesne pošte okupilo i staro i mlado iz Lozovca, branitelji i bikeri iz moto kluba 'Galeb' a podržavaju ih i drugi stanovnici uz Krku, od Oklaja, preko Kistanja, pa do Miljevaca, Goriša, Živkovića, Konjevrata, nakon što sastanak s nepopustljivom Upravom NP Krka u petak nije donio ploda. To je bio i povod za ostavku svih članova mjesnog odbora Lozovca i predsjednika Dina Slavice, jer nisu ispunjeni zahtjevi Mjesnog odbora upućeni upravi NP-u Krka.
Iz razglasa su se orile domoljubne pjesme dozivajući ljude na okup, svi kao jedan pod geslom "Krka nam je mati, nećemo je dati" i svi tvrde da im je Nacionalni park maćeha.
Dalo se to zaključiti po burnim aplauzima kojima je publika nagrađivala govornike, a naročito zahtjeve peticije resornom ministarstvu koju je, tvrde organizatori dosad potpisalo 1500 ljudi. Kako je pred okupljenima, iznio Dominik Čogelja, jedan od organizatora prosvjeda, u peticiji adresiranoj Upravi NP-a na čelu s Nellom Slavicom i resornom ministru Tomislavu Čoriću zahtijeva se formiranje tijela sačinjenog od predstavnika svih naselja oko NP Krka koje bi zastupalo interese domicila.
Također, traži se i ulazak predstavnika lokalnih stanovnika u Upravno vijeće nacionalnog parka i izmjenu Pravilnika o zaštiti i očuvanju u suglasju sa svima tradicijom vezanima uz Krku. Pa neka to provedu, kada već tvrde da ima dobre volje, zaključio je Čogelja te poručio Upravi NP-a i ministru Ćoriću:
- Poštovani, znajte da ste vi oni koji dolaze i odlaze. Ali, mi ostajemo, to je naša zemlja, naši korijeni, naša djedovina zbog čega ćemo se boriti za našu djecu i nećemo odustati!
Odlučan u tom stavu je i Stipe Antolić, jedan od brojnih iznajmljivača na Lozovcu, koji nam je kazao da su i njegovi apartmanski gosti obećali doći na prosvjed, no nisu, na kraju. Ljudi su ipak na odmoru, međutim, slika ukinutog kupališta iza kojeg se vide veličanstveni Slapovi Krke ipak je najbolja moguća kartulina nacionalnog parka koja se u vremenu interneta u 'realnom vremenu širila svijetom', veli Stipe.
Nije baš da Lozovac od parka i Krke nema ništa, budući da zadnjih godina iznajmljivanje naprosto cvjeta zahvaljujući položaju uz Krku, no smatra da je Uprava parka to olako prelomila preko koljena i da će zabrana kupanja nepovoljno utjecati na lozovački turizam.
Uz Lozovčane i druge pored rijeke naime, stoje i znanstveni dokazi iz rada dr. Ognjena Bonačija, vodećeg stručnjaka za hidrologiju krša da kupanje tridesetak metara nizvodno ničim ne ugrožava sedru kao temeljnu vrednotu parka, budući da se na tome dijelu toka rijeka miješa s morem, pa sedra tu i nema, iznosi Ante Gulin, ogorčen što Uprava NP Krka uporno izvrće činjenice te optužuje Lozovčane da traže dozvolu kupanja na Skradinskom buku, što nije istina. Zanima ih jedino da kupačima dopuste pristup nizvodno, gdje je uvijek bio nesmetan.
-S druge strane, Nacionalni park i dalje koristi brodove na pogon zagađivačkim dizelom, a Drniš i Knin nemaju uređaje za pročišćavanje i sve se to slijeva u Krku, a u NP-u tvrde da su ljudske stope najpogubnije! Pridodaju li se tome industrijske otpadne vode, sami znamo u kakvom je položaju voda Krke, kao da je slušao naš razgovor, s govornice se priljučio Željko Koštan, jedan od organizatora prosvjeda.
Ovo je pasivni kraj i da nije bilo tvornice aluminija u Lozovcu, koja je zatvorena prije rata, depopulacija bi bila pet puta veća, ustvrdio je Koštan dodajući da su se Lozovčani 1985., kada je utemeljen NP Krka, ponadali da je to novi pokretač razvoja koji će zadržati mlade ljude. Očito smo krivo mislili i danas smo se našli u situaciji da moramo organizirati prosvjede, kaže Koštan i zaključuje:
- Novi pravilnik nas je doveo pred zid, a mi ne znamo što iza njega dalje slijedi. Ali, oni moraju znati da su Krku prije osnivanja NP-a desetljećima čuvale generacije domaćeg stanovništva i da su Krka i Nacionalni park naš identitet - veli Josip Perica ogorčeni predstavnik Nečvena u Općini Promina, potpuno devastiranog sela u čije kuće i gospodarske objekte ne smiju ni taknuti, a da im se ne ispiše prijava.
Sve to unatoč činjenici da je još 1990. godine, kada je donesen PP NP Krka, u smjernicama napisano da se u roku od dvije godine mora donijeti detaljni urbanistički plan Nečvena, a nema ga još uvijek, ispričao je predstavnik naselja prisiljenog konzervirati razvaline, dok netko na njihovoj djedovini zarađuje plaće i mirovine. Zato Perica traži da u Upravno vijeće NP Krka bude uključen netko od predstavnika Udruge vlasnika nekretnina iz Nećvena.
"Ciao Bella!" bila je završna poruka ravnateljici NP Krka Nelli Slavici s ovoga skupa koji daje naslutiti da se nezadovoljstvo ljudi uz Krku neće tek tako stišati, ukoliko ih bolje ne posluša Uprava parka i ministarstvo.