Učenici Turističko-ugostiteljske škole Šibenik su tijekom ovog mjeseca sudjelovali na dvije izvannastavne aktivnosti u sklopu projekta SEA-Staibability sufinanciranog od Ureda za udruge Vlade RH i Švicarsko-hrvatskog programa suradnje.
Tako je u pratnji svojih nastavnika, 25 učenika odradilo terensku nastavu u Tribunju na temu otpada iz mora. Obrazovnu i znanstvenu podlogu ovoj izvannastavnoj aktivnosti dali su, kažu u školi, dvoje znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita koji u svom radu istražuju kompleksnu tematiku otpada iz mora. Učenici su imali priliku čuti izlaganje dr. sc. Pere Tutmana, posjetiti Ribarsku luku Tribunj i upoznati se s infrastrukturom za otpad iz mora te s važnošću kočarica u čišćenju morskog dna od otpada.
Zagađenje mikroplastikom
Učenici su također sudjelovali u vrlo zanimljivoj vježbi monitoringa otpada iz mora na plaži Bristak, a sakupljeni otpad su potom vagali i analizirali u prostoru Ribarske zadruge Adria. Ukupno je sakupljeno 16,6 kilograma smeća s plaže, a analiza je pokazala da 60 posto otpada čini plastika, 15 posto staklo i keramika, 9 posto obrađeno drvo, 6 posto metal, a ostatak otpada na gumu, tekstil i papir.
Po završetku izvannastavne aktivnosti, dr. sc. Dubravka Bojanić-Varezić, znanstveni suradnik IZOR-a, provela je s učenicima interaktivni kviz za provjeru znanja na temu otpada iz mora i mikroplastike. Učenici su mogli naučiti koliko pojedinoj vrsti otpada treba za razgradnju u moru, saznali su da 80 posto otpada dolazi s kopna, a 20 posto iz pomorskog prometa i ribarstva, da se 70 posto otpada nalazi na morskom dnu, 15 posto na obali, a 15 posto pluta na morskoj površini.
Svi zajedno smo postali svjesni činjenice da strojnim pranjem "sintetičke" odjeće doprinosimo zagađenju mora mikroplastikom koja završava u probavni trakt morskih organizama. Naučili smo i da je otpad izgledom sličan hrani, pa ga morske životinje često jedu, misleći da je to njihova hrana te tako ugrožavaju svoj život - ističe Bojana Paić, stručna suradnica Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR) "Galeb" Tribunj.
Druga skupina učenika Turističko-ugostiteljske škole Šibenik, pak, imala je, dodaje Paić, priliku učiti o održivom ribarstvu od znanstvenika s IZOR-a, LAGUR-a Galeb te od djelatnica Ribarske zadruge Adria.
- Po dolasku u Tribunj, Ivana Bračanov iz Ribarske zadruge Adria učenike je upoznala s HACCAP sustavom u ribarstvu, djelatnostima Zadruge, njezinim proizvodima, kao i samim objektom Veletržnica ribe Tribunj. Uslijedilo je predavanje dr.sc. Igora Isajlovića koji je učenike i nastavnike upoznao s geografskim značajkama Mediterana i Jadranskog mora, te njihovim ribljim resursima. Govorio je i o načinima kako države štite svoje ribolovne resurse te kako se zbog migracija ribe odluke o zaštiti donose zajedno sa zemljama koje eksploatiraju to isto more. Učenici su se upoznali i s vrstama ribolova, kao što je kočarski, plivaričarski i priobalni te o utjecaju intenzivnog ribarstva na staništa, morsko dno i riblje vrste. Bilo je riječi i o problemu napuštenog ribolovnog alata tzv. ghostfishingu koji pasivno i dalje lovi ribu te predstavlja veliki izazov u morskom ekosustavu. Vrlo zabrinjavajuća činjenica je i da trenutno znanstvenici IZOR-a prilikom svojih istraživanja iz kočarskih mreža izdvoje više otpada iz mora nego morskih organizama. Detaljno je obrazložena važnost Jabučke kotline, najvažnijeg mrijestilišta u Jadranu, a naučili smo i da je Republika Hrvatska od kočarenja zaštitila 30 posto našeg teritorijalnog mora - kazala je stručna suradnica LAGUR-a "Galeb".
Izlov nedorasle ribe
Srednjoškolci su se upoznali i s vrstama ribarskih plovila i ribarskih mreža u Ribarskoj luci Tribunj. Po završetku ove izvannastavne aktivnosti dr. sc. Isajlović učenicima je detaljno objasnio kako razlikovati 14 vrsta riba koje se najčešće love u domaćem akvatoriju. Bilo je zanimljivo čuti detalje o posebnostima gavuna, srdela, trlja, cipala, brancina, orada, salpa, struna, skuša, bugvi, kokota, raža, arbuna i patarača, njihovoj anatomiji, načinu ishrane, mrijestu, svježini i drugim detaljima.
- Neki od najvažnijih zaključaka na temu održivog ribarstva s ove radionice bili su da ne smijemo kupovati i konzumirati nedoraslu ribu te da su za održivo ribarstvo odgovorni svi, kako ribari, veletrgovci i trgovci ribom, tako i ugostitelji ali i konzumenti ribe, države, nevladine organizacije i znanstvene institucije - zaključila je Paić.