U vrijeme kad se ovaj tekst nađe pred čitateljima, a sudeći prema meteorološkim prognozama, raspucala zemlja u Dalmaciji – pogođena sušom epskih razmjera – trebalo bi da je već dobro natopljena prvom "pravom" kišom, kakve nije bilo od svibnja.
Ta će kiša puno pomoći poljoprivrednim kulturama, uključujući i masline, no već sad se računa, iako je bezvodicom smežurani plod masline još na grani, da će suše i požari prosječnu cijenu maslinova ulja podići za najmanje 20 posto, te da očekivana kiša, kakva god bila, tu cijenu neće spustiti – masline bi se, doduše, zahvaljujući oborinama mogle donekle oporaviti, ali za urod se već sad može reći da je nepovratno smanjen.
Elementarna nepogoda
Koliko su ovogodišnja suša i požari koštale maslinare, i koliko će na koncu koštati konzumente domaćega maslinova ulja?
Računa se da u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima milijun i 950 tisuća stabala maslina na 9600 hektara površine, s lanjskim prinosom od 12.550 tona. Proglašenje elementarne nepogode zbog katastrofalnih požara u srpnju su od Županije dobili gradovi Split, Solin i Omiš, te dio općine Podstrana, a elementarne nepogode proglašene su i za Šestanovac i Klis. Koliko je maslina i maslinika stradalo u tim požarima, još se ne zna: štete su već prijavljene, no Županijskom povjerenstvu općine i gradovi izvješća o šteti dostavljaju do 15. rujna.
Tek onda točno će se znati koliko je čega na 4500 hektara opožarenih površina stradalo te izvući podaci koji se odnose samo na masline. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji potrebe za proglašenjem elementarnih nepogoda od požara nije ni bilo, za razliku od vatrom zahvaćenih Zadarske i Šibensko-kninske županije, gdje elementarna nepogoda još nije, ali se očekuje da će biti proglašena.
Nema sumnje da će štete od ovogodišnjih požara, kad se konačno izračunaju, dosegnuti ogromne iznose. Stvarna šteta, uza sve, kod maslina uključuje gubitke u prinosu i više idućih godina, sve dok se stradala stabla ne obnove. Štete od elementarnih nepogoda mogli su prijaviti svi s područja na kojemu je ona proglašena, no poznato je da obračun štete nije i njezina nadoknada, nego samo pomoć za sanaciju.
Taj iznos nikad nije u vrijednosti stvarne štete (ilustracije radi, izgorjelo stablo masline po propisanom izračunu "košta" tek oko 112 kuna). Kolika će pomoć na koncu biti i kad će je maslinari dobiti, ne zna se, no, prema dosadašnjim iskustvima, od države ne treba očekivati ni puno, ni brzo.
Utjecaj na cijenu
Možda požari na ovome području ne bi bili katastrofalnih razmjera da im nije sekundirala suša. Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban prošlog je tjedna proglasio izravnu opasnost od elementarne nepogode izazvane sušom, koja ne nanosi štetu samo poljoprivredi, nego je osušila i bunare i izvore, pa ponegdje nema vode ni za piće, a hoće li proglašenja elementarne nepogode izazvane sušom doista i biti, ovisi o razvoju meteoroloških prilika.
Na koncu, kako će se sva ta nevolja koja se slegla i na maslinike odraziti na cijenu maslinova ulja od predstojeće berbe?
Jakša Najev iz PZ-a Marina potvrđuje da će urod biti lošiji, odnosno količina maslina i proizvedenog ulja manja nego – meteorološki gledano – "normalnih" godina, što povlači veće cijene ne samo ulja iz Dalmacije, nego i onog istarskog, gdje nije bilo suše ni požara, ali su maslinike u nekoliko navrata poharale oluje i krupa.
Proizvođači, odnosno OPG-ovi, najprije će ulja ostaviti za vlastite potrebe te prodaju "na kućnom pragu" s obzirom da, što je godina lošija i ima manje ulja, mogu postići veću cijenu. Lani je prosječna cijena tako prodavanog maslinova ulja bila od 70 do 80, a ove godine bi mogla biti od 90 do sto kuna. Usput, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna proizvođačka cijena svih vrsta ulja prošle je godine bila 71,92 kune.
S domaćim uljem u trgovinama posebna je priča – otkupna cijena kilograma ulja (količina za nijansu veća od litre) bila je 45 do 50 kuna; ove godine mogla bi biti i veća, a uz trgovačke marže na policama bi ukupna cijena domaćeg maslinova ulja (pogotovo onog ekstradjevičanskog), mogla doista biti "po zlato" – ako ga uopće bude. Najev, naime, pretpostavlja da domaćeg maslinova ulja na policama neće ni biti, ili će ga se naći u vrlo malim količinama.
Prijevara s deklaracijama
S tom procjenom slaže se i mr. sc. Stanislav Štambuk, viši stručni savjetnik Savjetodavne službe, napominjući da će takva situacija pogodovati deklariranju jeftinog uvoznog ulja – kojega na policama ima jako puno – kao domaćeg, što smatra sramotnim. Suša će, zatim, upozorava Štambuk, posljedice ostaviti i na iduću godinu, s obzirom da je spriječila izbijanje tijekom kolovoza novih grančica masline koje bi također sljedeće godine donosile plod.
Rješenje situacije u kojoj maslinici stradavaju od suša i požara, Štambuk vidi u dobro razrađenoj strategiji maslinarstva u Hrvatskoj, no te strategije – koja bi, među ostalim, trebala uključivati raširene sustave navodnjavanja – nema ni na vidiku.
Proizvođači, odnosno OPG-ovi, najprije će ulja ostaviti za vlastite potrebe te prodaju 'na kućnom pragu', s obzirom da, što je godina lošija i ima manje ulja, mogu postići veću cijenu
Lani je prosječna cijena maslinova ulja u direktnoj prodaji u OPG-ovima bila od 70 do 80, a ove godine bi mogla biti od 90 do 100 kuna
LOŠA PRAKSA
Malo se maslinika navodnjava
Samo uredno navodnjavani dalmatinski maslinici ne bilježe (znatnije) štete od suša, no najčešći odgovor na pitanje koliko maslinika ima sustav za navodnjavanje jest – jako malo. Riječ je o njih manje od jedan posto, kaže Stanislav Štambuk, smatrajući golemom štetom što se u te svrhe ne iskorištavaju vodni potencijali Dalmacije. Samo iz svake od dalmatinskih rijeka, od Zrmanje do Omble, svake minute u more uzalud oteče i po 120 kubika vode. Splitsko-dalmatinska županija nudi i sufinanciranje uvođenja nekih oblika navodnjavanja, no zanimanje za to je, doznajemo, vrlo slab.
SAMO UMJERENO...
I jaka kiša bi mogla naškoditi
Mr. sc. Jakša Rošin, viši stručni savjetnik iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, kaže da se može dogoditi da od najavljene kiše za masline i ne bude velike koristi, ili da čak bude i štete. Padne li, naime, puno kiše u malo vremena, zemlja je neće moći upiti, voda će "samo proći", bez velikog efekta, a dogodi li se veliko nevrijeme s tučom, masline bi mogle doživjeti mehanička oštećenja. Ono što maslinama sad treba da bi se dobro oporavile dugotrajna je, umjerena kiša koja će, kaže Rošin, kapilarno navodniti tlo.
OD 2. LISTOPADA
Prijava za pomoć EU fondova
Svi koji imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) na kojima je proglašena bilo koja elementarna nepogoda, od 2. listopada do 2. prosinca mogu se prijaviti za takozvanu mjeru 5 koja otvara mogućnost stopostotne naknade troškova za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala novcem iz europskih fondova (što se, međutim, ne može smatrati naknadom štete).