Mnogi ljudi već na sam spomen pojmova poduzetnički inkubator ili razvojna agencija dobiju osip. Prva im je asocijacija na birokraciju. Uredske moljce, ljude koji cijeli dan sjede, od njih niš' koristi. Uzimaju, a ne daju. Ali, iskreno govoreći, stvari stoje bitno drukčije. Nerazumijevanje nije alibi za diskvalifikaciju tuđeg posla. Zbog svih vas koji ne znate što Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije radi, potrudili smo se doznati tko su, čime se bave i kako svojoj zajednici pridonose. A vjerujte, puno joj više daju negoli od nje dobivaju. Štoviše, oni su samoodrživa agencija, ne parazitira na državnim ili županijskim jaslama, stvara projekte i za njih osigurava europski novac. I to više nego uspješno. Sve su to mladi ljudi, zainteresirani za svoj posao, uživaju u njemu i posve su mu posvećeni. A plaće koje imaju nisu ni približno ekvivalent njihovu znanju, obrazovanju i radu…
Puni entuzijazma
Razvojna agencija Šibensko-kninske županije prošla je relativno dug put pokušavajući optimizirati svoje ime i sadržaj. Mnogima, doduše, ni danas nije posve "sjela" razlika između Poduzetničkog inkubatora i Javne ustanove Razvojna agencija Šibensko-kninske županije. Centar za poduzetništvo, koji je županija osnovala 1998., preimenovan je 2006. u Regionalnu razvojnu agenciju županije, a od početka 2012. novi službeni naziv je JU Razvojna agencija ŠKŽ kojoj je županija osnivač i stopostotni vlasnik.
Ravnateljica Agencije je Mira Lepur, nećete vjerovati, magistrica klavira s magisterijem Minhenskog konzervatorija! Mira Lepur je, uz ostalo, stažirala i u Europskoj komisiji, za honorar koji je otprilike ravan njezinoj današnjoj plaći ravnateljice Agencije (!?).
Mira je jednostavna mlada žena s puno ambicije i entuzijazma. A takav je, kako tvrdi, i ostatak "ekipe". Rade ono što vole i u tome uživaju. Ma koliko bili potplaćeni za svoj rad…
JU Razvojna agencija Šibensko-kninske županije od 2012. ima fokus na investicijskim projektima javnog sektora, jedinica regionalne i lokalne samouprave. Čak 80 posto posla koji Agencija obavlja je za račun županije, gradova i općina i ostalih javno-pravnih tijela u županiji - kaže ravnateljica. Najveća razlika između nekadašnjeg Inkubatora (bivšeg Poduzetničkog centra) i Agencije je u tome što je Centar bio usmjeren na privatnike, odnosno poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike, pa čak i OPG-ovce, a Agencija se prvenstveno bavi pripremom i izradom projekata za javni sektor.
U ovom trenutku Agencija ima u provedbi 15 projekata koji su pozitivno evaluirani i za koje su osigurana financijska sredstva. Inače, tek ilustracije radi, ukupna vrijednost projekata koje su napravili za druge je 160 milijuna kuna, čemu treba pridodati i oko 60 milijuna kuna vrijednosti projekata u kojima su ili nositelj ili partner. I sve to odrađuje mali, vrijedni tim od 21 zaposlenika, uglavnom s visokom stručnom spremom.
Sv. Ante i sv. Nikola
Mira od svih, izdvaja dva velika infrastrukturna projekta: Adriatic Business Centar, koji se odnosi na jedan veliki poslovni centar na dvije etaže, sa studijima za audio-vizualnu i post produkciju s multifunkcionalnom salom koja može primiti 120 ljudi i uredima za prihvat poduzetnika i javnog sektora, vrijedan je 20 milijuna kuna i financira se u cijelosti europskim novcem; i drugi - Compete Plamet (compete- natjecati se, i plamet- plastika i metal) a to je projekt prekogranične suradnje koji rade zajedno s općinom Posušje i njihovom Razvojnom agencijom, prvenstveno je fokusiran na sektor plastike i metala, jer su oba materijala zastupljena u jednoj i drugoj županiji, a ukupna vrijednost je 12,6 milijuna kuna.
Za Agenciju posebno značenje imaju i projekti kojima je JU Priroda nositelj, a Agencija partner, i to su projekti turističke valorizacija Kanala sv. Ante, i turističke valorizacije Tvrđave sv. Nikole, u vrijednosti od 26 milijuna kuna.
- Za sve te projekte je novac već dobiven i sad su u realizaciji i trebali bi biti završeni za dvije-tri godine - zadovoljno nabraja tek neke od krupnijih projekata Agencije njezina ravnateljica. A to nije sve...
Provode i niz tzv. soft (mekih) projekata koji se odnose na pružanje pomoći gradovima i općinama, ali i privatnom sektoru i udrugama.
Prekrcani s poslom
- Još uvijek imamo jedan aspekt poslovanja koji se odnosi na privatni sektor i udruge, ali u manjem dijelu, i do kraja 2019. moramo završiti s tim aktivnostima. Jer, 2017. promjenom Zakona o regionalnom razvoju, razvojnim agencijama su spuštene javne ovlasti s državne razine, dakle, s razine ministarstva, za njih izvršavamo dio državnih poslova i nazivamo se regionalnim koordinatorima. Naš je primarni fokus podrška gradovima, općinama, i županiji u pripremi i provedbi projekata financiranih iz EU i drugih sredstava - objašnjava Mira.
Ima tu još cijela serija manjih projekata. Recimo projekti Partnerskog vijeća za tržište rada koji se tiču zapošljavanja, socijalne uključenosti, obrazovanja. Sve su to projekti u visini od milijun, do dva milijuna kuna. Primjerice, projekt "Ja želim raditi", "Vi i karijera", klub za zapošljavanje žena +45, a kroz te programe se rade edukacije za ranjive skupine, trajno nezaposlene, mlade, žene starije od 45 godina, itd. Za deficitarna zanimanja napravili su strategiju ljudskih resursa gdje su identificirali koja su to zanimanja u županiji koja treba podržavati.
- Kao županija smo jedna od najuspješnijih u Hrvatskoj po broju povučenih projekata iz Europskog socijalnog fonda za edukacije, ranjive skupine, itd. Tih je projekata više od 35 u županiji. To su udruge, recimo Mladi u EU, udruga "Bartolomej" i udruga "Zvonimir" u Kninu, to su sve udruge kojima smo mi pomagali u procesu prijave na projekte - veli ravnateljica, upozoravajući kako su trenutno prekrcani s poslom, ali im manjka vremena i ljudi.
Samoodrživi smo
Mira Lepur spominje i još jedan projekt, opet pomalo tehnicističkog naziva: Tehnička pomoć u Šibensko-kninskoj županiji, koji provode već tri godine, a vrijednost mu je oko milijun kuna. Preko tog projekta financirali su podršku gradovima i općinama u pripremi projekata.
- I evo, zanimljivo je da smo u roku trajanja tog projekta prijavili 30 projekata za druge, ukupne vrijednosti 156,4 milijuna kuna. Izdvojila bih tehničku pomoć koju smo osigurali u energetskoj obnovi osnovne škole Domovinske zahvalnosti u Kninu, u energetskoj obnovi škole u Kistanjama, i srednjoj školi Ivana Meštrovića u Drnišu, te dva najnovija projekta energetske obnove staračkih domova u Kninu i Šibeniku. Samo za projekte energetske obnove izdvojeno je 26 milijuna kuna.
Agencija trenutno ima 21 zaposlenog, a u zadnje tri godine primljeno je šest novih djelatnika. Stručna sprema je gotovo bez izuzetka visoka.
- Naš je princip kako se koji projekt otvori, tako mi otvaramo i nova radna mjesta za rad na novim projektima, a posebno je zanimljivo da se svih nas 21 financiramo iz europskih fondova. Vrlo je mali udio županijskih sredstava, ali su ta sredstva nužna kao oblik predfinanciranja projekata, dok nam se ne refundiraju sredstva iz europskih fondova. Mi nismo nikakav trošak, de facto smo samoodrživi. Iz projekata se financira sve, i plaće i materijalni i režijski troškovi - napominje ravnateljica.
Prosječna plaća je između šest-sedam tisuća kuna. A kako ih je većina u statusu viših savjetnika na projektima, eventualno doguraju do opsam tisuća kuna plaće. I nije nešto. Zapravo je demotivirajuće. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kaže kako bi minimalna plaća trebala biti 7500 kuna. A ovdje, visoko obrazovani mladi ljudi koji svojoj županiji donose milijune u projektima, rade za šest-sedam tisuća kuna…
I ovo je umjetnost
- Rekla bih da su plaće zbilja male, a odgovornost i stresovi veliki. Mi ne možemo zabušavati, moramo isporučiti proizvod, moramo to učiniti na vrijeme i naš proizvod mora biti točan, korektno i precizno napravljen, jer neće biti odobren i nećemo dobiti sredstva. To provjeravaju druge službe, Središnja agencija za ugovaranje i financiranje europskih projekata, Ministarstvo regionalnog razvoja, i stres je to veći. Ali, posao je jako zanimljiv i primjenjiv je u svim aspektima gospodarstva. Pa je to i investicija u daljnji razvoj svakog onog tko se želi dalje razvijati.
U Agenciji, kod zapošljavanja primarna je stručnost, ali i entuzijastičnost, volja za radom, praktičnost, snalažljivost.
- Jer se na dnevnoj bazi susrećemo s milijun problema koje moramo brzo i efikasno rješavati. Ono što se kod nas posebno cijeni je timski rad, sve radimo u malim timovima, jako dobro funkcioniramo, imamo dobru radnu atmosferu - ističe ravnateljica s iznimno zanimljivim CV-jem. Nesvakidašnjim.
Po primarnoj struci je magistrica klavira, i to s magisterijem na Minhenskom konzervatoriju! Kako je glazbenica, zalutala u dosadnu poslovnu administraciju?
Na to se pitanje osmjehuje i zgodno dobacuje:
- Pa treba i ovdje biti umjetnik, vjerujte, itekako koristim vještine koje sam stekla baveći se glazbom, jer kreiranje je i smisao ovog posla. Glazba je ta u kojoj se iz ničega napravi nešto i to mi je u svim aspektima života uvijek bio motiv i izazov.
Mirin životni put
Mira Lepur je nakon Konzervatorija upisala i drugi fakultet - Međunarodne odnose, poslovnu inteligenciju i upravljanje međunarodnim razvojem, u Strasbourgu. Nakon toga je otišla u Belgiju gdje je kao konzultant vodila podružnicu jedne konzultantske firme u Bruxellesu, potom je radila u predstavništvu Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu gdje je pratila europsku legislativu iz područja malih i srednjih poduzeća i radila na privlačenju investicija. Zadnje iskustvo, prije dolaska u Agenciju, stjecala je u europskim institucijama gdje je radila na projektu ESCO koji se bavi europskom klasifikacijom zanimanja i obrazovanja.
Ponekad, priznaje, kad dođu oni teški trenuci koje svatko ima u životu, pomisli - "ma, što je meni ovo trebalo, mogla sam se držati glazbe". Ali, i glazba je stresno zanimanje, zahtijeva veliku disciplinu i odricanje. Glazba joj i dalje predstavlja bitan aspekt života i kad god uhvati malo slobodnog vremena sjedne za klavir i ulazi u drugi svijet. I to je nešto što se ne može kupiti nikakvim novcem, poručuje ravnateljica županijske Razvojne agencije, s fizionomijom srednjoškolke…