Za rogozničko područje najpogubniji vjetar je grbin ili lebić. Valovi bjesne, more se digne, poplave prizemlja... Kolike štete može napraviti na plažama, posebno onim koje nisu zaštićene uvalama, govore najbolje fotografije naših čitatelja.
Na najvećoj rogozničkoj plaži Šepurina u naselju Lozica prava je kataklizma.
Ne samo da je more razvalilo nasuti dio plaže i poplavili objekte koji su koncesiji, već je su na površinu isplivale i fekalije i tako razotkrile najveći rogoznički problem: kanalizaciju. Loše napravljen mehanički pročišćivač i ispust koji nije dovoljno udaljen i na propisanoj dubini za ovakvih vjetrovitih dana donosi fekalije na najveću i najskuplju rogozničku plažu u čije uređenje je lupano 7-8 milijuna kuna.
Još je poraznija činjenica da zbog malog kapaciteta pročišćivača već dvije godine nije spojena ni jedna kuća, pa tako ni u Lozici najvećem rogozničkom kvartu ili naselju punom luksuznih vila, apartmana i ugostiteljskih objekata. Porazna je činjenica da silne građevine nisu spojene na kanalizaciju već imaju septičke ili bolje rečeno crne jame. I onda dođe grbinada i razotkrije svu bijedu lažnog sjaja.
A koliko su nas u Općini Rogoznica uvjeravali da je uređenje plaža Šepurina-Lozica zahtjevan i skupi projekt, samo u pripremne podmorskih radova prije nekoliko godina utrošeno je 1,9 milijuna kuna. Govorili su da se napravio detaljan proračun vjetrišta za sve smjerove, posebno se pazilo na lom valova. Na tim plažama zbog otvorenog mora valovi izuzetno snažno djeluju na eroziju obale, pa se pa nas je bivša rogoznička načelnica Sandra Jakelić uvjeravala da je zbog stabilizacije žala pomno odabrane veličine grade pera(valobrani) od kamenih gromada teških i do 1500 kilograma. Da to nije bilo tako govore i naknadni radovi i mijenjanje izvođača, a u konačnici za uređenje tih dviju plaža potrošeno je više od 10 milijuna kuna, dok oporba tvrdi više od 12 milijuna.
Nitko ne može zaustaviti vjetar, ali kanalizaciju se moglo i trebalo napraviti, tim više što stanovnici Općine Rogoznica od 2005. godine plaćaju povećanu cijenu vode, odnosno naknadu koja iznosi čak 4 kune po kubiku potrošene vode. Taj novac namijenjen izgradnji kanalizacije već 16 godina deponira se na posebnom računu kojeg za tu namjenu otvorio šibenski „Vodovod“. Kredit Svjetskoj banci za prvu fazu kanalizacije već je davno otplaćen, pa se postavlja logično pitanje koliko ima tog novca, na što se on troši i zašto izgradnja kanalizacije ne ide dalje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....