U posljednje vrijeme pažnju javnosti privukao je glavni izvor rijeke Cetine, Glavaš ili Veliko vrilo, koje još nazivaju "Okom Dalmacije" i "Magično oko", zbog izloženosti mogućim zagađenjima od neodgovornih pojedinaca koji se u tom prirodnom biseru čak kupaju.
Posebno se žučna rasprava povela na društvenim mrežama nakon što je Mostov saborski zastupnik Miro Bulj uz izvor postavio natpis o zabrani kupanja i, držeći u ruci čekić kojim je natpis zabijao u zemlju, ušao u verbalni sukob s nazočnim pojedincima. Pritom se na društvenim mrežama moglo čuti i pročitati svega i svačega.
Glavaš je jedan od tri glavna vodonosna izvora Cetine. Njegova glavna obilježja su najveća izdašnost, do sada istražena dubina od 115 metara, stalna temperatura vode od 8 Celzijeva stupnjeva i prekrasni oblik modro-zelenog oka. Druga dva velika izvora su Vukovića vrelo s kojega se vodom opskrbljuju stanovnici grada Vrlike i općina Civljane i Kijevo te Batića vrilo.
S nadmorske visine od 380 metara voda klizi nizvodno formirajući korito rijeke Cetine, ulijeva se u umjetno 17 kilometara dugo jezero i ponovno svojim koritom nastavlja teći sve do Omiša u kojemu u Jadransko more godišnje prosječno donese čak sedam milijardi metara kubičnih vode.
Prvi kubici Cetine koji iz zemlje izviru svake sekunde stižu upravo iz Glavaša, Vukovića i Batića vrela iznad kojih se u visini ocrtavaju dinarski vrhovi. Prostor na kojemu su tri izvora koji rađaju Cetinu naziva se "Vrela Cetine" i obuhvaća 29,81 hektar.
Taj prostor je još od 1972. godine formalno zaštićen kao hidrološki spomenik prirode. U stvarnosti je zaštićen kao i sve u Hrvatskoj što je od općeg interesa, a to znači u pravilu nikako.
Svjedoče o tome i posljednji incidenti s kupačima i ne samo s njima. Koji nisu prvi, a izvjesno je ni posljednji.
Treba se samo prisjetiti da je neposredno iznad Vukovića vrela prije nekoliko godina izgrađena vila s bazenom čija se gradnja povezivala s Jakovom Gutićem, bivšim načelnikom Civljana, o čemu je Slobodna Dalmacija pisala u više navrata.
Glavaš je zbog svoje atraktivnosti magnet koji privlači najviše posjetitelja. Broj onih koji dolaze samo razgledati "Magično oko" iskazuje se u tisućama. Među njima je nemali broj koji u tu ljepotu žele makar utoćati noge.
Oni pak koji ne prežu od hladnoće, jer 8 Celzijevih stupnjeva koliko mjeri izvorska voda ipak nije za svakoga, odvaže se i zaplivaju. Među potonjima je najviše stranaca.
Sve do nedavno dok Goran Šimić, nezavisni vijećnik u Županijskoj skupštini šibensko-kninskoj s liste župana Marka Jelića, a potom i Miro Bulj nisu postavili ploče s upozorenjima posjetiteljima da se u Glavašu ne kupaju jer se radi o pitkoj vodi.
Zatečeni kupači, ponavljamo redom stranci, uglavnom su poslušali upozorenje, ali i s čuđenjem upitali kako to da nigdje nisu mogli zapaziti bilo kakav znak upozorenja da kupanje u izvoru nije dopušteno.
A upozorenja su trebala biti postavljena davno, ako ne već 1972. godine kada je nad "Vrelima Cetine" proglašena zaštita kao hidrološkog spomenika prirode, onda barem u najnovije vrijeme. Jer, podsjetimo, Hrvatski sabor je 5. veljače prošle godine donio odluku kojom je Dinaru proglasio parkom prirode.
Unutar toga parka, 12. u Hrvatskoj i drugog po veličini, čija površina se proteže na više od 63 tisuće hektara Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, nalaze se i biserni izvori Cetine. Na koje je hrvatska država zaboravila. Točnije Vlada.
Jer u veljači prošle godine donešenu odluku o proglašenju Dinare parkom prirode jednostavno ne provodi. Naime, člankom 6. Zakona o proglašenju parka prirode "Dinara" propisano je da njime upravlja javna ustanova osnovana Vladinom uredbom.
U narednom članku izrijekom se navodi da će Vlada javnu ustanovu osnovati u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu spomenutog Zakona. Ustanovu je, dakle, Plenkovićeva, odnosno HDZ-ova ekipa trebala osnovati najkasnije do veljače ove godine.
Posao ove ustanove bio bi, uz ostalo, da skrbi o svim vrednotama unutar parka prirode Dinara, svakako i o izvoru Glavaš. Zašto Vlada ni u ovom slučaju nije ispoštivala zakon? Po našoj procjeni iz dvaju razloga: prvi zbog opće inertnosti Vlade, njezina glomaznog i birokratiziranog aparata koji smatra da je iznad zakona pa zašto bi onda ispoštivali zakonske odredbe!?
Drugi je razlog što u Vladi ne žele presjeći i odlučiti gdje će biti sjedište buduće javne ustanove koja će upravljati parkom prirode "Dinara". Pretendenti su (grad) Vrlika i (općina) Kijevo. U obje lokalne jedinice vlast drži HDZ.
Najveći dio parka prirode nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije pa iz Vrlike to smatraju glavnim argumentom da bi upravo kod njih trebala biti adresa javne ustanove. Kijevljani, s druge strane, tvrde da su upravo oni sve pokrenuli i najviše se zalagali za proglašenje Dinare parkom prirode, a kao dodatni argument naglašavaju svoju ulogu i žrtvu uoči i na početku velikosrpske agresije.
Dok u Vladi oko svega toga balansiraju vrijeme prolazi. A s protokom vremena taloži se nebriga o Dinari koja je nedavno eskalirala kroz fokus zagađivanja "Oka Dalmacije". Kolika će biti trajnost nebrige i koliko će se još na udaru naći ne samo glavni izvori rijeke Cetine već i drugi prirodni biseri parka prirode "Dinara" pokazat će vrijeme.