Općina Murter-Kornati svoj dan slavi na blagdan nebeskog zaštitnika sv. Mihovila, 29. rujna. Prigoda je to za podnošenje izvještaja o važnim projektima koji se na njezinom području provode, te daljnjim planovima. To je povod za razgovor koji smo vodili s načelnikom općine Murter-Kornati Tonijem Turčinovim.
- Intenzivno sa svojim suradnicima radite na brojnim, financijski gledano većim ili manjim, ali jednako važnim projektima za općinu. Među njima je i uređenje plaže Luke. U kojoj su fazi radovi?
- Uređenje plaže Luke krenulo je prije tri godine, na početku mog prvog mandata, a budući da se radi o velikom projektu, realiziramo ga u fazama. Do sada smo uložili oko 2,5 milijuna kuna, a u tom iznosu je i oko pola milijuna kuna koje smo dobili od Ministarstva turizma. Sad smo u zadnjoj fazi koja, osim dovršetka radova na sanitarnom čvoru, obuhvaća i instalaciju spomenika prijateljstva „Virtualni teleporter“ s norveškom općinom Heroy. Radi se o spomeniku u obliku stilizirane školjke periske, visokom oko četiri metra, te aplikaciji koja se temelji na tehnologiji proširene stvarnosti. Korisnik u Murteru, kad uđe u „školjku“, na svom pametnom telefonu moći će promatrati polarnu svjetlost iznad planine Heroy, a korisnik u Norveškoj moći će uživati u pogledu na murterske plaže i otočni arhipelag, uključujući Kornate. Moramo još napraviti ponton koji bi našim Kurnatarima zimi služio za iskrcaj maslina, a ljeti kao kupališni ponton. Smatram da je to jako dobar projekt kojim smo dobili 300 metara plaže i uređenog plažnog prostora s brojnim sadržajima, što svakako podiže kvalitetu života naših ljudi, ali i turističke destinacije.
- Murter sve više turistički raste i u tom kontekstu značajan je i projekt Arheološki park Colentum. Kada bi on u cijelosti mogao biti zgotovljen?
- Radi se o uređenju edukativne komponente i podmorske šetnice na arheološkoj plaži Colentum u sklopu projekta HISTORIC, financiranog kroz program prekogranične suradnje Interreg Hrvatska-Italija, za što smo dobili oko 3,5 milijuna kuna. Ove godine je izvršena glavnima arheološko-konzervatorskih radova, vrijednih približno milijun kuna, dovršen je suhozid uz plažu te instalirana atraktivna morska ljuljačka. Čekaju nas glavni radovi na podvodnoj šetnici s kavezima u kojima će biti amfore i kipovi koji će dočaravati podmorje rimskog carstva i Colentuma kakav je nekad bio. Tu su i poslovi na osvjetljavanju zida te uređenje same podmorske šetnice. To je zaista jedan od ljepših projekata koji se nalazi na murtersko-betinskom „Marijanu“, kako mi volimo nazivati našu Gradinu. Uredit ćemo i plažu koja će, po meni, biti jedna od najljepših u Murteru jer ima svoju povijesnu priču.
Bolna točka - sustav odvodnje
- Koje biste još projekte u provedbi istaknuli?
- Murter ima bogatu tradiciju dramskog amaterizma i radimo na tomu da ona ponovo zaživi. Prošle smo godine uložili znatna sredstva u uređenje i obnovu kinodvorane Žut, koja postaje mjesto amaterskog glumišta. Udruga Dramski amateri Murter, koja se većinom financira iz općinskog proračuna, organizirala je uspješnu kazališnu sezonu i predstave su svaki put u potpunosti napunile dvoranu. Otvorena je škola glume za djecu, koju pohađa oko 30-ero djece. Također, znatna sredstva ulažemo u sport, koji je godinama bio zapostavljen, s ciljem da maknemo djecu s ulice. Sad imamo desetak raznih sportova i teretanu. Naša sreća je što imamo sportsku dvoranu u sklopu škole, ona se maksimalno koristi, i u svaku vrstu sporta uključeno je pedesetak djece. Inače, u našoj osnovnoj školi imamo oko 250 učenika, a zadnjih nekoliko godina upisujemo po najmanje 20 prvašića. Jedna smo od općima koja daje najviše stipendija. Ukupno ih je 39, studentskih 29 i učeničkih deset. Nisu velike, studentske su 700 a učeničke 400 kuna, ali ih dajemo cijele kalendarske godine. Kad govorimo o projektima u provedbi, spomenuo bih izgradnju i instalaciju unikatnih klupa te uređenje vidikovca na pješačkim stazama, što je posao našeg KP „Murtela“, koji iz godine u godinu sve više ulaže. Tu je i projekt WI-FI4EU, koji se financira bespovratnim EU sredstvima, a uključuje deset pozicija besplatnog Wi-Fi-ja na javnim prostorima na kojima boravi najviše ljudi, što košta oko 15.000 eura. Obaveza općine je godišnje plaćati 30.000 kuna za korištenje interneta.
- Godinama aktualan projekt bez kojeg je nemoguće planirati daljnji razvoj mjesta je sustav odvodnje, odnosno Aglomeracije Murter-Betina. Gdje je zapelo?
- Na žalost, tek jedna trećina tog projekta je realizirana i mogu reći da smo u Murteru više nego razočarani sporošću realizacije projekta. Nedavno je u Murteru održan sastanak svih dionika, "Vodovoda i odvodnje" d.o.o. Šibenik kao nositelja investicije, "Hrvatskih voda" i lokalne zajednice, a bio je prisutan i ministar Tomislav Čirić. Dogovoreno je da se ide na raspisivanje četiri natječaja. Jedan od njih je za izgradnju pročišćivača i nadamo se da će on biti napravljen te da ćemo do sljedećeg ljeta spojiti dio odvodnje koji je napravljen i sačuvati naše more.
Dom za stare, vrtić za najmlađe
- Iz naših prijašnjih razgovora pamtim da ste govorili o potrebi izgradnje doma za starije i nemoćne osobe. Ima li pomaka?
- Već 20 godina se pitanje doma za starije i nemoćne, baš kao i potreba za gradnjom dječjeg vrtića, provlače kroz glave Murterina i došlo je vrijeme da se krene u njegovu realizaciju. Izrađena je predinvesticijska studija za gradnju doma, koja je potvrdila opravdanost investicije. Za samu provedbu projekta imamo dvije opcije. Dom smo planirali graditi na županijskoj parceli pokraj Osnovne škole "Murterski škoji". Slijedi izrada idejnog rješenja na temelju kojeg ćemo od Županije zatražiti prijenos vlasništva na Općinu, a budući da razmatramo mogućnost realizacije projekta kroz javno-privatno partnerstvo, za to bismo morali dobiti pristanak Županije. Ako do toga ne dođe, druga je opcija gradnja doma kod crkve. Naime, Općina je ove godine kupila dvije velike parcele površine od oko 3000 četvornih metara, za što smo potrošili oko milijun kuna. Budući da na području općine nema državnog zemljišta koje bismo mogli tražiti na dar, sve terene koji su nam potrebni moramo otkupiti od Murterina. Ima i onih koji su nam zemlju darovali i moram im se i ovom prigodom na tomu zahvaliti. Ako bismo išli na javno-privatno partnerstvo, onda bi dom bio kapaciteta više od 100 soba, s tim da bi Općina dobila 30 za potrebe naših mještana, a s ostalim bi raspolagao privatni vlasnik, koji bi domom i upravljao. Ujedno bi dom bio dio priče rehabilitacijskog turizma, koji se u Murteru već razvija.
- Što je s početkom gradnje dječjeg vrtića? Vaš projekt nije prošao na natječaju mjere 7.4.1. za Sektor dječjih vrtića, ali od projekta niste odustali.
- Procijenjena vrijednost vrtića, kada je projekt rađen, je 9,5 milijuna kuna bez PDV-a, što prelazi maksimalnih milijun eura, koliko se po projektu vrtića iz mjere 7.4.1 daje. Takvo obrazloženje smo dobili, a je li se tu nešto moglo učiniti ili ne, ne bih o tomu. Svakako, mi smo odlučili konačno izgraditi vrtić po svim pedagoškim standardima i Općina je podigla 10 milijuna kuna kredita. Pomoglo nam je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova s milijun kuna. Nadamo se da ćemo ove godine dobiti dodatnih 1,5 do dva milijuna kuna iz Fonda za razvoj otoka, te milijun kuna od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Prijavljivat ćemo se i na druge natječaje. Inače, natječaj za izvođača radova je proveden, izabran je izvođač i u posao će ući 1. listopada. Svi bismo bili najsretniji da vrtić bude gotov do početka sljedeće pedagoške godine, ako ne, onda u 2020./21. djeca svakako moraju prijeći u novi vrtić. Sad u vrtiću imamo oko 60 djece u tri skupine, ali nemamo jaslice. Novi će biti kapaciteta dvije jasličke i tri vrtićke grupe, što je stotinjak djece. Budući da se u Murteru godišnje rodi dvadesetak djece, ne bojimo se da će biti prazan.
Sportsko-rekreacijski centar
- Imate li još projekata u pripremi koji su vezani za djecu i mlade, ali i one malo starije? Da čujemo koju riječ o njima.
- Planiramo graditi tematsko povijesno dječje igralište na Gradini. Imao puno naše djece, a kako smo okrenuti razvoju obiteljskog turizma, ovaj projekt smo prijavili na natječaj LAG-a More 249. Realizacija je planirana prije ljeta sljedeće godine, a procijenjena vrijednost projekta je 350.000 kuna. Drugi projekt je Športsko-rekreacijski centar "Murterski škoji" koji ćemo graditi pored naše škole, gdje su dva velika igrališta. Napravit ćemo centar gdje će se moći igrati mini nogomet, rukomet, odbojka, košarka te trim stazu, sprave za vježbanje, svlačionice, skate park i penjalice za djecu. Sve će biti ograđeno i dostupno svima na korištenje. Procjena investicije je oko 800.000 kuna i ako ne ove godine, svakako do kraja mandata to planiramo izgraditi.
- Sa susjednom Općinom Tisno i tamošnjom župom idete u obnovu crkve u Gradini, ali imate još dosta projekata i u pripremi. Koje biste izdvojili?
- Radi se o uređenju krovišta crkve Gospe u Gradini, koju baštine i župa sv. Frane Tisno i naša župa sv. Mihovila, i zato idemo u zajednički projekt. Od Ministarstva kulture za tu smo namjenu dobili 200.000 kuna, a svaka općina će izdvojiti još po 150.000 kuna i radovi počinju početkom listopada. A sljedeće godine ćemo planiramo, također zajednički, ići u rekonstrukciju samog objekta crkve. Spomenuo bih i rekonstrukciju podzida Ulice put Gradine jer je more učinilo svoje, kao i nautički promet kojeg ove godine imamo puno, pa je došlo do odronjavanja ceste i moramo to sanirati do kraja godine.
Inače, dosta sredstava ulažemo u održavanje i asfaltiranje cesta, postavljanje javne rasvjete, izgradnju trotoara i druge infrastrukture, jer je Murter prostorno velik i uvijek ima neplaniranih intervencija. Izdvojio bih projekt okretišta za autobuse i veliki parking pored nove benzinske crpke u predjelu Butina, koji smo već planirali realizirati, ali je došlo ljeto i nismo htjeli sezonu provesti u radovima. S izvođačem smo dogovorili da radovi, vrijedni oko 1,5 milijuna kuna, krenu početkom listopada i trebali bi biti gotovi do ljeta iduće godine. Nadalje, tu je i projekt „Pasarela“, koji će u konačnici biti muzej na otvorenom na temu latinskog idra i murterskih težaka, a dio je većeg projekta spajanja obale od trgovine u Lukama do Trga Rudina. Izrađen je idejni projekt i u tijeku je izrada glavnog projekta s ciljem dobivanja lokacijske i građevinske dozvole. Planirana realizacija je do ljeta 2020. godine. U tijeku je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU) Raduč i izrada idejnog projekta. Izrađen je glavni projekt i građevinsku dozvolu očekujemo do kraja godine za projekt „Amphorarium“, odnosno muzej amfora u staroj gušterni, budući da u murterskom akvatoriju ima petnaestak starorimskih brodova koji leže na dnu mora. Ujedno bi to bio i centar za domaće otočne proizvode. Veliki projekt je i sanacija odlagališta Hripe, koje je dijelom sanirano, ali bez europskih sredstava nećemo moći. Izrađen je idejni projekt, slijedi otkup zemljišta i ishodovanje građevinske dozvole.
- Puno ste toga naveli. Ima li još projekata?
- Kako ne. Mi uvijek imamo spremnih ili u pripremi više projekata. Spomenut ću još gradnju reciklažnog dvorišta na Hripama, novi veliki gat na staroj rivi T oblika. Konačno smo postigli dogovor sa županijskom Lučkom upravom koja će investirati u ovaj projekt te upravljati obalom na području Luke, čime će konačno biti uveden red na privezištu. Nastavit ćemo i s uređenjem Slanice, a ove smo godine uložili 250.000 kuna u postavljanje ograde dužine 140 metara s obzirom na to da se radi o vrlo stjenovitom i opasnom prostoru. Imamo još jedan veliki i vrlo važan projekt, a to je uređenje Ulice hrvatskih vladara, koja prolazi duž cijelog mjesta i tu su veliki problemi s oborinskom odvodnjom. Glavni projekt rade "Hrvatske ceste", koje će biti i investitori, a ujedno će se napraviti i proširiti nogostup.
Mateja Bašić, direktorica TZ-a Murter-Kornati
Imamo uspješnu turističku godinu
U prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima eVisitora, na području TZ-a Murter-Kornati evidentirano je 39.902 dolazaka domaćih i stranih turista, što je 4,5 posto više, te 335.619 noćenja ili 3,4 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U strukturi gostiju, koji u Murteru borave u prosjeku sedam dana, najbrojniji su domaći. Slijede Slovenci, Nijemci, Poljaci, Austrijanci, Česi, Talijani, Mađari i Slovaci. Destinacija raspolaže s 8505 ležaja u 1409 objekata, s najvećim udjelom privatnog smještaja.
- Iako je počeo raditi tek u srpnju, veliki porast, od 80 posto u dolascima i 116 posto u noćenjima, u odnosu na lani bilježi hotel „Colentum“, koji raspolaže s 200 kreveta, i on je zapravo naš najveći gospodarski subjekt u turizmu. Tu je i hotel „Murter“, a imamo i dosta privatnih kampova koji iz godine u godinu bilježe rast turističkog prometa. Vlasnici ulažu u svoje objekte, podižu kvalitetu i to produžuje turističku sezonu, rekla je Bašić.
Virtualni teleporter
Radi se o spomeniku u obliku stilizirane školjke periske, visokom oko četiri metra, te aplikaciji koja se temelji na tehnologiji proširene stvarnosti. Korisnik u Murteru, kad uđe u školjku, na svom pametnom telefonu moći će promatrati polarnu svjetlost iznad planine Heroy, a korisnik u Norveškoj moći će uživati u pogledu na murterske plaže i otočni arhipelag, uključujući Kornate
Arheološki park Colentum
Čekaju nas glavni radovi na podvodnoj šetnici s kavezima u kojima će biti amfore i kipovi koji će dočaravati podmorje rimskog carstva i Colentuma kakav je nekad bio
Projekt 'Pasarela'
To će biti muzej na otvorenom na temu latinskog idra i murterskih težaka, a dio je većeg projekta spajanja obale od trgovine u Lukama do Trga Rudina. Izrađen je idejni projekt i u tijeku je izrada glavnog projekta s ciljem dobivanja lokacijske i građevinske dozvole. Planirana realizacija je do ljeta 2020. godine
Dom za starije
Ako bismo išli na javno-privatno partnerstvo, onda bi dom bio kapaciteta više od 100 soba, s tim da bi Općina dobila 30 za potrebe naših mještana, a s ostalim bi raspolagao privatni vlasnik, koji bi domom i upravljao. Ujedno bi dom bio dio priče rehabilitacijskog turizma, koji se u Murteru već razvija