Udruge Bioteka i Tragus pokrenule su početkom godine projekt „Građani znanstvenici: podržavanje populacija šišmiša šireg područja srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke“ sufinanciran sredstvima Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u cilju osiguravanja novih, alternativnih, staništa za obitavanje šišmiša i praćenja stanja njihovih populacija.
Uz pomoć građana koji žive na širem području Krke, udruge Bioteka i Tragus izgradile su dvadeset kućica za šišmiše koje su postavljene na lokacijama oko istraživanog područja rijeke Krke.
-Ovim projektom potiče se koncept građanske znanosti, odnosno uključivanja amatera u znanstvene i stručne aktivnosti koje provode za to educirane osobe. Građani znanstvenici tijekom projekta prikupljali su podatke o šišmišima u svojoj lokalnoj sredini i slali ih na daljnju obradu. Šišmiše rijeke Krke proučavalo je više institucija i skupina građana s područja gradova Knina i Drniša i općina Promina, Kistanje i Ervenik. Građani znanstvenici svojim su primjerom i radom potaknuli razvoj volonterstva u svojoj zajednici- kazala je Katia Župan, glasnogovornica NP- a "Krka".
U fazi praćenja, tijekom proljeća 2017., građani znanstvenici su svaka dva tjedna izlazili na teren i prikupljali podatke o kućici i njenim stanovnicima u za to posebno pripremljene obrasce. Na taj su način bili uključeni u znanstveni i stručni rad, kao i u brigu za lokalni okoliš i prirodu. Doznali su što su to usluge ekosustava, koje su koristi koje ljudima pružaju šišmiši, kako se hrane, love i migriraju i kako koriste eholokaciju.
U lipnju 2017., na kraju faze praćenja, građani znanstvenici su poslali prikupljene podatke stručnom timu koji je započeo obradu i interpretaciju podataka.
- Analiza je pokazala da su sve kućice smještene na povoljne lokacije na kojima bi se moglo očekivati da ih šišmiši prihvate. U tri kućice zabilježena je prisutnost šišmiša, pri čemu su najmlađi građani znanstvenici iz vrtićke skupine „Zečići“ u Drinovcima uočili ostatke krila kukaca ispod njihove kućice, a u jednom pregledu i tamno tijelo unutar kućice za koje su smatrali da bi mogao biti šišmiš. Sretne ruke bili su i osnovnoškolci iz škole u Oklaju koji navode pronalazak ostataka kukaca i izmeta šišmiša ispod kućica.
Za sve kućice u kojima nije bilo tragova šišmiša stručni tim naglašava da to ne znači da kućica nije dobro postavljena ili da nije na povoljnom lokalitetu, već možda samo da populacija šišmiša na tom prostoru već ima povoljna skloništa ili je potrebno više vremena da je prepoznaju kao povoljno mjesto za boravak. Ohrabrujuće može biti i da šišmiši ne trebaju našu pomoć u pronalasku novih skloništa, s obzirom da su njihova prirodna staništa na području NP „Krka“ dobro očuvana- veli glasnogovornica NP-a Krka.
Inače, podržavanje populacija šišmiša, jedne od izuzetno značajnih, no, unatoč tome, i najugroženijih skupina sisavaca, vrlo je važno kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Jedan od najvećih problema s kojima se bore jest nestanak staništa. Intenzivna sječa starih stabala, u kojima šišmiši mogu obitavati, ili nepotrebno korištenje neselektivnih insekticida, od kojih ugibaju, sve više ugrožavaju opstanak šišmiša. Iz tog su razloga građani znanstvenici kućice postavljali na lokacije za koje je utvrđeno da odgovaraju potrebama šišmiša.
- S obzirom na kvalitetnu suradnju na provođenju aktivnosti, kao i prezentiranim rezultatima, stručni tim smatra da je projekt uspio u svojoj namjeri da lokalnu zajednicu uključi u zaštitu šišmiša, bez obzira na rezultate naseljenosti samih kućica- zaključila je Župan.
StoryEditorOCM
ŽupanijaProjekt u NP "Krka"
Građani znanstvenici: Volonteri izgradili 20 kućica za šišmiše - jednu od najugroženijih vrsta sisavaca u parku
8. kolovoza 2017. - 10:54