StoryEditorOCM
ŽupanijaOPSADI SE BLIŽI KRAJ

Devastacija rajskog krajolika proširila se poput zaraze; Kreće uklanjanje bespravnih privezišta na otoku Murteru: Na ilegalnim pontonima zarađuju milijune kuna

30. studenog 2019. - 11:29

Otok Murter okupiran je bespravnim plutajućim pontonima koji niču svakog dana već godinama. Prostor je za Murterine iznimno profitabilan resurs i prema njemu se tako i odnose. Na njemu zarađuju, njime trguju, ne vodeći računa kako će kontinuiranom devastacijom atraktivnog prostora koji su naslijedili u doglednoj budućnosti rajski krajolik pakleno upropastiti i svojim potomcima uskratiti svaku perspektivu na otoku. Ali, nije li tako i s cijelom Hrvatskom?

 

Počelo s restoranima

 

U Murter su nas pozvali oni koji još imaju senzibiliteta za prostor koji se pred njihovim očima rastače, uzurpira i nestaje s nizom bespravnih pontona koje Murterini, jedan po jedan, postavljaju bez ikakvih dozvola, kamoli studija utjecaja na okoliš, i na njima zarađuju na crno. Od plaže Luke u koju je općina Murter-Kornati investirala tri milijuna kuna, s lijeve i desne strane postavljeno je na desetke pontona uz koje su privezani brodovi za koje se naplaćuju neprijavljeni vezovi. Tu su i suhi dokovi s dizalicama, ugostiteljski objekti... Potpuni nered i bezakonje! Kako se to dogodilo, zašto općina nije reagirala već kod prvog pontona, što radi Lučka kapetanija kao institucija nadležna za nadzor?

 

- Počelo je s restoranima koji nisu imali svoj parking niti odgovarajući pristup. Pa su ili gradili rivu ili postavili plutajući ponton - pričaju nam naši murterski sugovornici, objašnjavajući u startu da žele ostati anonimni jer je Murter malo mjesto gdje se svi znaju i svi su na ovaj ili onaj način povezani.

 

Murter je izrazito nautičko područje i gosti koji dolaze na otok u pravilu imaju brodove. Vez u marini stoji 50 eura dnevno i ograničenih je kapaciteta, pa je tako krenula sustavna pontonizacija otoka. Pred svakom kućom niču pontonska privezišta...

 

Neki su izgradili (nasuli) i cijele marine za koje nemaju nikakvih uvjeta. Dio brodova ostaje na vezu cijelu godinu i na tom se nelegalnom poslu vrlo dobro zarađuje, a općina od tog nereda ima samo glavobolju, pa doista nije jasno zbog čega takvo stanje tolerira. Prostor je, s obje strane plaže Luke, nepovratno devastiran.

 

A još nedavno načelnik općine Toni Turčinov najavljivao je proširenje plaže. Umjesto proširenja, dogodilo se njezino potpuno okruženje brodovima i neizbježno zagađenje. Javno dobro ugroženo je privatnim interesima i drastičnim kršenjem zakona, u čemu jedva da ima nevinih. A novac je na Murter, pričaju nam naši murterski domaćini, doveo i suspektne investitore koji su se dobro uvezali s domicilnim stanovništvom i danas praktično drže otok u svojim rukama. No, nitko se ne buni jer svi imaju novca i vlada obijest u kojoj nitko ne misli na javno dobro i zaštitu prostora...

 

Je li baš tako ili su, kao i uvijek, zakazale institucije i lokalna samouprava, koji su bili dužni postupati, pitali smo Tonija Turčinova, načelnika općine Murter-Kornati.

 

Nije to sve isto

 

- Sve je to počelo puno prije negoli sam ja postao načelnik općine. Još tamo 2007. - 2008. godine - brani se odmah načelnik.

 

- Murter je - dodaje - nautički centar, centar tradicijske drvene brodogradnje, svaki treći drveni brod u Hrvatskoj je murterski. Moji sumještani imaju po dva-tri broda, što znači da postoji izražena potreba za vezovima na otoku. Ljudi su, tko je imao novca, malo-pomalo počeli sami graditi najprije rive, a onda i pontone. Ali, treba razlikovati pontone koji služe kao privez za brodove, kao suhi dokovi za servisiranje brodova, ili kao prilaz restoranima. Ne mogu se svi pontoni jednako tretirati - smatra Turčinov.

 

Pontoni nisu samo problem na Murteru, upozorit će Turčinov, nego i u Kornatima, gdje ih je danas barem 30-ak.

 

- Svaki restoran ima ih 3-4, i to je nešto što bismo mi kao općina bili spremni legalizirati. S Ministarstvom pomorstva je usuglašeno da je 15 kvadrata pontona u Kornatima dozvoljeno za restorane, jer tamo drugog pristupa nema - kaže načelnik, zagovarajući selektivan pristup legalizaciji pontona. Bespravne privatne pontonske marine ne bih tolerirao, kaže, ali bih one za servis brodova i ugostiteljske objekte - legalizirao. Ali bez rješenja o uklanjanju koje izdaje Lučka kapetanija nema ništa - tvrdi Turčinov. Vjeruje da će na kraju balade država sve to “blagosloviti” jer joj treba novca za preveliki javni servis, a evo, treba i za plaće učitelja i nastavnika...

 

- Nije meni lako to gledati i dođe mi da odrišim te pontone i zapalim ih nasrid vale. Ali, ne ide to tako. Kao načelnik mogu reći da sve ono što ugrožava plažu Luke mora van. Da je općina naplatila sve to što je bespravno postavljeno, svake godine bi u proračunu od toga imala barem dva milijuna kuna - konstatira načelnik.

 

Devastacija se poput zaraze proširila i na uvalu Kosirina, jednu od najljepših u murterskom arhipelagu. Duboka zaštićena uvala s borovom šumom i prirodnim kamenim pločama uz more, idealnim za sunčanje, doima se još uvijek netaknutom. Ali, samo na prvi pogled. Ako zađete dublje, vidjet ćete brojne rane u prostoru koji se otima ljudskoj pohlepi. Osim kamenih kućica sa suhozidima, koje su, prema navodima načelnika, napravljene prije legalizacije 2011., ima tu i kamp-kućica koje čekaju novu sezonu, sklepanih nadstrešnica, ograđenih terena, nekako se čini kao da je sve spremno za brzu adaptaciju za sezonske potrebe. Bila bi strašna šteta dopustiti da i ovaj bajkoviti dio murterske obale čovjek svojim neutaživim apetitima unakazi. Turčinov nas uvjerava da za to nema šanse.

 

Popust domaćima

 

- Do ljeta nijedna kamp-kućica neće biti tamo gdje nije dopušteno. Murterini su - govori načelnik - do 2011., gdje god su mogli, gradili kućice, koje su onda u zadnjoj legalizaciji ozakonjene. Za domaćeg čovika ja ću prvi zažmiriti i neću reagirati, ali za one koji kupe murtersku zemlju i odmah na nju postave kamp-kućicu, nemam razumijevanja. Ljut sam na naše ljude koji prodaju svoju zemlju, a poslije se žale da je prostor devastiran. Ma, vjerujte, puna mi je kapa svega - rezignirano će općinski načelnik.

 

- Radiš za opće dobro i onda te još prozivaju da uzimaš mito. Ili govore da su kojekakvi tipovi kupili zemlju i zavladali otokom. Ako je privatno vlasništvo legalno prodano, odnosno kupljeno, ma tko sam ja da sprječavam bilo koga da kupi i gradi na Murteru.

 

Koincidencija ili ne, ali načelnik je neposredno nakon našeg razgovora, u kojemu je pokazao više ljutitosti negoli artikuliranog stava prema bespravnim pontonima koji su okupirali cijeli Murter, na službenim stranicama Općine objavio zanimljiv poziv.

 

- Komunalno redarstvo Općine Murter-Kornati već neko vrijeme provodi postupak uklanjanja nelegalno postavljenih pokretnih naprava (kamp- kućice, trajleri, prikolice...) na zemljištima koja nisu u zoni gradnje, a sve sukladno zakonu o građevinskoj inspekciji te odluci o komunalnom redu Općine Miurter-Kornati.

 

Također u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture provodi se uklanjanje nelegalno postavljenih pontona i blokova za sidrenje. Sukladno tome, mole se vlasnici da ih uklone sami bez kazni i dodatnih troškova uklanjanja.

 

Što je to sad? Kako to da je načelnik odjednom sasvim neselektivno odlučio stati na kraj divljanju i bezakonju u prostoru svoje općine? Možda stoga što smo mu prenijeli decidirani stav lučkog kapetana Roberta Baljkasa koji za ovu pontonsku samovolju Murterina nema ni približno razumijevanja koliko načelnik Turčinov...

 

Očajno stanje

 

- Zakon o građevinskoj inspekciji kaže da su jedinice lokalne samouprave dužne postupati i ukloniti neovlašteno postavljen ponton ne čekajući naša rješenja - kazao nam je lučki kapetan Robert Baljkas, pomalo revoltiran prebacivanjem odgovornosti iz Općine na Lučku kapetaniju. To je najlakše, kaže, iako, “naravno da ćemo mi učiniti sve da se to očajno stanje na Murteru uskladi sa zakonom i sa svima ćemo postupati na isti način”.

 

Neki su postupci već pokrenuti, ali nisu još izdani nalozi za uklanjanje. Očito je, smatra Baljkas, da se ti ljudi koji su bez dozvola postavljali pontone, pouzdaju da će im netko “odozgo” već riješiti problem i osigurati legalizaciju. Stvara se dojam da se može raditi što je koga volja na pomorskom dobru.

 

- Kulminiralo je s ovim zadnjim pontonom, a sad još čujem da bi Općina to rješavala parcijalno. To ne dolazi u obzir! Svi su oni počinili isti prekršaj i prema svima ćemo postupiti isto. Tko nema lokacijsku dozvolu, dobit će rješenje o uklanjanju objekta, bez iznimke. Svi će biti sankcionirani - poručuje rezolutno lučki kapetan.

Servisi brodova 'na crno' i 'na bijelo' zapošljavaju 20-ak ljudi

- Imam u starom dijelu Murtera ponton za servisiranje brodova već 40 godina. Tvrtka koju zastupam dobila je koncesiju prije 12 godina, ali to nije ucrtano u Prostorni plan. Načelnik je pokrenuo postupak izmjena PP-a, ali ovi koji su postavljali pontone bespravno išli su u Zagreb i srušili PP. U tome je problem. Sad idu nove izmjene i dok se one ne donesu, nema ništa - ogorčen je Ante Kovačević, zastupnik jedne nautičke tvrtke koja je svojedobno radila u stankovačkoj poslovnoj zoni. Kovačević kaže da je legalist i da mu je iznimno stalo da sve bude u skladu sa zakonom. Ali, ako su nam dali dozvolu za rad, moraju nam omogućiti da radimo. Ulice su u Murteru 2,20 metara širine, kroz njih ne može proći ni najmanji brod, prema tome, moramo imati ponton’. U servisima brodova na Murteru radi trenutno, što ‘na crno’ što ‘na bijelo’, barem 20 ljudi - veli Kovačević, i to se mora regulirati. Ali, ne može se jednako tretirati netko tko taj posao radi već 40 godina i netko tko je počeo jučer.

Problemi i na Kornatima

Danijel Ježina ima ponton na Kornatima jer se do njegova posjeda, kako kaže, ne može doći drugačije nego preko plutajućeg pontona. U Ministarstvu su obećali da će taj problem biti riješen izmjenama i dopunama PP NP Kornati, ali kad će te izmjene biti usvojene, tko zna, zdvaja Ježina.
- Ne mogu to komentirati jer sam tek dobio radnu verziju izmjena PP-a NP Kornati - ogradit će se ravnatelj NP-a Šime Ježina. A u Prostornom planu iz 2003., kaže, pojam ponton uopće ne postoji. No, NP Kornati u sklopu projekta ‘Rediviva’ planira već do Uskrsa iduće godine imati 223 bove.
- U Kornatima nema drugog pristupa objektima na kopnu osim preko plutajućih pontona. Murter je druga priča. Za razliku od Murtera mi nemamo ni luku ni infrastrukturu, pa se ne možemo isto ni tretirati. Osim toga, pontoni se mogu lako ukloniti, za razliku od fiksne rive i s aspekta zaštite prostora su prihvatljivi, a za Kornate svakako nisu najveći problem - smatra Ježina. Ključ je u prostornom planu koji očekuje u roku tri godine i optimist je u pogledu pozitivnog rješenja kornatskih problema.

22. studeni 2024 10:03