Ojkanje nas veže i spaja. Na parafraziranje stare dalmatinske pjesme "Ljubav nas veže i spaja" "tjera" nas naš sugovornik Ilija Krneta, koji je na najboljem putu da u svojim Kistanjama utemelji festival ojkanja, a jednako je opsjednut i turističkim brendiranjem Bukovice. Riječ je o umirovljenom glavnom savjetniku Ministarstva unutarnjih poslova za područja od posebne državne skrbi.
Cijeli ste život gotovo "razapeti" između Zadra i rodnih Kistanja, ali ne krijete i emocije za Šibenik… počinjemo razgovor.
– Moj prvi susret s nekim gradom bio je dolazak u Šibenik. Ostalo mi je u sjećanju more i velike kamene kuće. Naravno i prvi sladoled. Ćaća mi je bio cestar, a uprava tvrtke u Šibeniku. Bio je član Radničkog savjeta i kad bi god išao na sastanak, obavezno je donosio kući srdele. Mi smo, zbog srdela, jedva čekali sjednice Radničkog savjeta, ha,ha... – prisjeća se Krneta.
Kažu da ste opsjednuti željom da očuvate kulturnu baštinu svoje Bukovice, ali i projektom razvijanja ekumenskog turizma u tom kraju Dalmacije!?
– Da, dobro ste čuli. Nakon svega, jedino što daje šansu održivosti koliko-toliko pristojnog života, i izglede da određeni broj ljudi ipak ostane ili se vrati je – turizam. Od adaptacije starih kuća, izgradnje bazena do proizvodnje zdrave hrane. Poseban akcent bih stavio na ekumenski turizam. Imamo više kršćanskih poveznica... Manastir Krka krije katakombe iz prvog stoljeća u kojima je i sveti apostol Pavle propovijedao kršćanstvo. Manastir je zadužbina Jelene Nemanjić Šubić, srpske kraljevne i hrvatske kneginje, kćeri srpskog kralja Stefana Uroša Trećeg Dečanskog, polusestre srpskog cara Dušana Silnog. Ona je bila supruga Mladena Šubića, bribirskog kneza, što je, priznajte, snažna poveznica. Vrijedna spomena je i crkva s dva oltara u Medviđi. Ne tako davno, u Kistanje, u rimokatoličku crkvu sv. Nikole dopremljene su relikvije sv. Nikole iz Barija. Iz tamošnje ruske pravoslavne crkve.
Iskustva iz Provanse
Oko ruske pravoslavne crkve u Bariju posebno se bio zauzeo papa Benedikt XVI. …
– Na dan kada je crkva sv. Nikole u Bariju vraćena Ruskoj pravoslavnoj crkvi Papa je izjavio: "Crkva sv. Nikole pobuđuje u nama želju za punim jedinstvom". Naravno, govorimo o ekumenizmu. Došao je treći milenij u kojem žive mnogi koji priželjkuju novo zajedništvo. Uz uvažavanje i puno poštovanje drugog i ukupnog identiteta.
Je li realno da Bukovica, s obzirom na opustjela sela, postane turistička destinacija?
– Apsolutno. Bukovica ima prirodna, materijalna, duhovna bogatstva, te tradicionalnu ljudsku gostoljubivost. Imamo i prekrasne rijeke, te brojne vrste ljekovitog bilja. Baš se spremam u francusku Provansu na savjetovanje o mediteranskom bilju. Prvi korak je okupljanje svih kreativnih snaga da zajedno brendiramo Bukovicu kao posebni turistički proizvod. Po receptu kojim je nedavno formirana Turistička zajednica Ravni kotari.
Poseban akcent ste bacili na ojkanje. Ojkanje spaja Bukovicu s cijelom Dalmatinskom zagorom, pa i šire. Čujemo da pripremate festival ojkanja!?
– Ne trebam posebno naglašavati da je ojkanje ili groktenje zajednička vrijednost i Hrvatima, i Srbima. Naše radionice vode vrhunski stručnjaci dr. sc. Sanja Ranković, s Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu i dr. sc. Joško Ćaleta iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Vjerujem da ću postići dogovor sa svim relevantnim strukturama. Da se iduće godine u amfiteatru Burnum organizira međunarodni festival ojkanja.
Bukovačke duge su, kažu, vaša specijalnost…
– U Žegaru sam prije 12 godina organizirao umjetničku radionicu "Duga iznad Zrmanje" na kojoj su sudjelovali umjetnici s triju kontinenata. S Društvom za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi, koje se temelji na obitelji velikog književnika i šibenskog gimnazijalca Vladana Desnice, radim na projektu "Duga iznad Kule". U zadnje tri godine radim i na trećoj dugi. Dugi iznad Krke, iza koje stoji kistanjski pododbor SKD "Prosvjeta" iz Zagreba, ali i NP Krka, Općina Kistanje… S puno terenskog rada po cijeloj Bukovici. Projekt je financiran od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i informiranja Republike Srbije, Hrvatskog društva skladatelja, projekta Tradicional, Narodnog muzeja u Zadru…
Nijemo kolo, suhozid, spiza...
Tri spomenute Duge sugeriraju da vaši projekti i zamisli lete poput duge visoko…
– Republika Hrvatska ima na UNESCO-ovoj listu nematerijalne baštine čovječanstva 16 vrijednosti. Poput Sinjske alke ili hvarske Procesije za Križem. Pet od tih vrijednosti, povezano je s Bukovicom, na što smo mi ljudi tog kraja itekako ponosni. Mi, Bukovčani možemo se podičiti već spomenutim ojkanjem, nijemim kolom, mediteranskom prehranom, umijećem suhozidne gradnje…
Suhozidi su, također, vaša opsesija…
– U simboličnom smislu suhozid ili, kako mi u Bukovici volimo reći, suvozid je simbol rada čovjeka, njegove skromnosti, zadovoljstva da iskrči šumu, krš i uredi plodno tlo, a onda ga ogradi kako bi sačuvao usjeve. Suhozid daje posebnu ljepotu prostoru i može se koristiti i u turističkoj ponudi kroz volonterski turizam, radionice suhozida. Uostalom, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kroz registraciju preko OPG-ova potpomaže održavanje suhozida s 0,74 eura po metru dužnom. Potpora je, objektivno, mala i potreban je popriličan entuzijazam da bi čovjek to radio. A meni ga ne nedostaje.
U čemu je ljepota bukovačkog nijemog kola?…
– Da bi ušli u kolo morate biti u narodnoj nošnji, koja je poseban vid bogatstva. Originalni su i pokreti, posebno kad muškarac "zabaciva" djevojku. To je vrhunski doživljaj i ispit snage mladića, jer ako je visoko zabaci, sposoban je za život!
U brendiranju Bukovice spomenuli ste i mediteransku prehranu. Očito, vaša vizija Bukovice ne bježi od mora…
– Tako je. U Bukovici postoji kult maslinova ulja, blitve, različite vrste povrća, kozjeg i ovčjeg sira, ribe te, naravno, jaretine i janjetine. Riječ je o prehrambenom bogatstvu, koje je neizbježno "zaliti" vrhunskim vinima.
U bukovičke vrijednosti svjetske baštine s UNESCO-ove liste ubrojili ste i klapsku pjesmu...
– Znam da se vi osobno tome ne čudite, ali za čitatelje mogu kazati nešto i o tom fenomenu. Poslije Drugog svjetskog rata najpoznatiji klapski pjevač u Hrvatskoj je bio Petar Tralić, rođeni Kninjanin. On je pjevao sa Srbima, ali je 20 godina prije sjajnog Omiškog festivala snimao i dalmatinske pjesme za zagrebački Jugoton. Prije zadnjeg krvavog rata u kninskom Domu JNA nastupila je klapa "Ferata", u kojoj su pjevala i dvojica Srba. Jedan je, nažalost, umro, a drugi je živ i zdrav. I danas u Kninu povremeno radi kao DJ. I Janjevci podupiru klapsku tradiciju. U Kistanjama se svake godine održava susret klapa pod nazivom "Večer sv. Nikole". Domaćin je janjevačka klapa "Zvono".
'Pokrao' nas je i Missoni
U svojoj želji za brendiranjem Bukovice potencirate i modu, temeljenu na narodnoj nošnji…
– Svjetski poznati modni kreator Ottavio Missoni priznao mi je da je bogatstvo boja na svoje kreacije preslikao s dinarske narodne nošnje. A to je zapravo i nošnja iz Bukovice, uključujući i čuvenu "cik-cak liniju'.
Vaši su napori i projekti, ruku na srce, zanimljivi. No, sve zamisli teško će ići bez oživljavanja turizma u gornjem toku Krke i uređenja ceste Skradin – Kistanje preko Laškovice…
– Generalni providur za Dalmaciju, Vincenzo Dandolo okupio je prije točno 213 godina ugledne Skradinjane, radi dogovora o izgradnji puta Skradin – Kistanje sa spojnicom na cestu Zadar – Knin. Vjerujem da će zalaganjem bivšega gradonačelnika Skradina Nediljka Duića moja upornost vrlo brzo biti nagrađena asfaltnim pokrovom na tom putu, dugom samo 19 kilometara. Da će i turisti u dnevnom ritmu iz Skradina u Kistanje ići tim smjerom, te rasteretiti prebukirani Skradinski buk.
Za kraj, lako je uočljiv vaš ekumenski i tolerantni pristup problemima, koji tište "vaš" dio Dalmacije, pa i šire. Neki tvrde da imate protivnike s obje strane, katoličke i pravoslavne!?
– Protivnici mogu biti samo oni, koji me nisu stigli stvarno upoznati, pa donose krive zaključke.
Djeca za bolji svijet 'Duga iznad Krke'
Radim na dva međunarodna i jednom lokalnom projektu. "Duga iznad Krke" će se održati od 16. do 20. kolovoza u Kistanjama. A to ne ide bez kistanjskog pododbora "Prosvjete". Manifestacija "Kistanjski zalasci sunca" bit će ove godine posvećena 140. godišnjici rođenja svjetski poznatog astronoma, geofizičara i građevinskog inženjera Milutina Milankovića. U tom smislu, očekujemo suradnju zadarskih astronoma, te društva "Milutin Milanković" iz Dalja. Bit ću i terenski asistent zadarskog Festivala dječjeg stvaralaštva "Djeca za bolji svijet", na kojemu očekujem i umjetničku grupu iz meni dragog Šibenika – potencira Krneta vezu sa Šibenikom.
Neobičan jubilej Pola stoljeća ugaslog kluba
Prije ne tako davnog rata u Kistanjama je djelovao NK Bukovica, koji je u svom najuspješnijem razdoblju igrao u Hrvatskoj ligi.
– Ovog ćemo ljeta obilježiti 50. obljetnicu, nažalost, ugaslog kluba. Rado sam ušao u Organizacijski odbor te proslave, kojim predsjedava naš predsjednik općine, gospodin Goran Reljić – otkrio nam je Krneta.