Diplomirana ekonomistica, stručna suradnica za interpretaciju i promociju u Memorijalnom centru ‘’Faust Vrančić’’ u Prvić Luci, dugogodišnja turistička vodičica - sve je to treća kandidatkinja koju predstavljamo u izboru za ovogodišnju, sedmu ‘’Šibensku grandecu’’. Riječ je o Zlatki Rodin, vrsnoj poznavateljici šibenske baštine i života šibenskih velikana koji su njegovu povijest učinili pravim ‘’zlatnim rudnikom’’, a čiji doprinosi, kako vrijeme odmiče, polako tonu u zaborav.
Kroz brojne aktivnosti, radionice, izložbe i predavanja za djecu i odrasle u MC-u ‘’Faust Vrančić’’ te kreativne i zanimljive tematske ture koje vodi u organizaciji Udruge turističkih vodiča ‘’Mihovil’’, Zlatka oživljava i osuvremenjuje povijesne šibenske ličnosti, a sve što radi – radi s velikom strasti i predanošću.
Ljeta na Prviću
Kako kaže, u tom je smjeru (s)krenula još na fakultetu kod odabira teme za diplomski rad u kojem je spojila ekonomiju s kulturom, odnosno diplomirala s temom iz područja marketinga u muzejima.
Rođena je i odrasla u Šibeniku, a s Prvić Lukom povezuje je majka i djed, zbog čega je kao dijete uvijek ljetovala upravo na tom otoku.
- Ta ljeta u djetinjstvu nešto su što te obilježi, zbog njih razviješ tu ljubav prema otoku i ne pomišljaš da bilo gdje drugdje ljetuješ. Odem se ja s obitelji okupati i do Zlarina ili Jadrije, ali ljeto bez Prvića mi je nezamislivo. Šest godina sam i živjela sa suprugom na Prviću, a u grad smo se vratili kad mi je najstarija kći napunila dvije godine. Ipak mi je falilo te zajednice, druženja i sličnih stvari koje su puno prisutnije na kopnu nego na otoku, a i bili smo sami, obitelji su nam bile u Šibeniku. Ali nikako ne isključujemo povratak na otok, čak se i planiramo vratiti dolje u nekim poznijim godinama - kroz osmijeh nam kazuje Zlatka.
Priču o MC-u ‘’Faust Vrančić’’ prvotno je inicirala udruga ‘’Narodno zdravlje’’ formirana na otoku, a koja je za cilj imala poboljšavanje uvjeta života na otoku. Doktor Vladimir Lučev odigrao je veliku ulogu u izgradnji centra, a u toj ga je namjeri podržalo cijelo mjesto jer je i Vrančićeva želja bila da mu posljednje počivalište bude - Prvić Luka.
- To je bio snažan argument našoj lokalnoj zajednici da baš tu bude muzej njemu u čast, iako na kraju nije muzej već Memorijalni centar, ali ono što je bitno jest da se tu radi na interpretaciji i promociji lika, djela i nasljeđa Fausta Vrančića. On je zaista jedan od naših najvećih velikana, a kroz povijest poprilično zaboravljen i zapostavljen. Da imamo takvog sugrađanina koji je toliko puno učinio za čovječanstvo i bio genijalan um, a da to ne iskoristimo na način da to pokažemo i ispričamo prvo samima sebi, a onda i drugima, bila bi zaista velika šteta. Žao mi je što u Šibeniku nemamo spomenik njemu u čast i mislim da bi se u budućnosti trebalo raditi na tome - priča nam sugovornica.
Svaki dan putuje ‘’vaporom’’ u Prvić Luku na posao, a kako kaže, samo ju veliko jugo ili orkanska bura mogu spriječiti u tome, a Memorijalni centar ‘’Faust Vrančić’’ čitavu godinu aktivno i marljivo radi, što rezultira brojnim događanjima i aktivnostima.
Dinamičan program
- Prva manifestacija u godini nam je Noć muzeja i svake godine napravimo neki program za naše otočane. Dosta manifestacija pripremamo u travnju i svibnju. Primjerice, Noć knjige, odnosno Svjetski dan knjige, što uvijek obilježimo nakon čega imamo Edukativnu muzejsku akciju u kojoj sudjeluju svi muzeji u Hrvatskoj, pa Međunarodni dan muzeja, Festival znanosti i nama posebno drag, Festival prirode Flora Dalmatica koje smo i mi dio, odnosno članovi smo neformalne inicijative koja je pokrenula festival. U proljeće i jesen imamo jako puno školskih grupa iz cijele Hrvatske koje nas posjećuju, izletničkih brodova, a kroz rujan se pripremamo za lokalni otočni festival pod nazivom Kreativni dani Fausta Vrančića u organizaciji udruge ‘’Otok’’ čiji sam također član. Zaista imamo jedan jako bogat i dinamičan program kroz cijelu godinu - kaže Zlatka Rodin.
Ovo ljeto, Zlatka će napuniti okruglih 20 godina otkako je stekla licenciju za turističkog vodiča, a koja joj je ‘’dala pravo’’ da priča o povijesti, baštini, tradiciji, ličnostima i nekadašnjem načinu života Šibenčana. To je ono što se danas popularno naziva interpretacijom baštine.
- To je ono što mene najviše zanima - kako iz svih materijala koji su ti dostupni, što uključuje i znanstvene radove koji su nerijetko nezanimljivi široj populaciji, izvući ono ‘’sočno’’ što možeš pretvoriti u nešto popularno i zanimljivo ljudima. Interpretator baštine je, kao i turistički vodič, netko tko je posrednik, odnosno medijator između znanstvenika i šire publike i tko na taj jedan popularan način može ispričati priču i prenijeti poruku, naravno, bez pretjerivanja i širenja netočnih informacija - ističe Zlatka Rodin.
Slobodno vrijeme provodi sa svoje tri kćeri bez kojih, kako i sama kaže, ne bi ni bila osoba kakva je danas. Posao joj je hobi, hobi joj je posao, a kada ne radi, opet čita, istražuje, piše, nalazi se s kolegicama kako bi dogovorile tematske ture, snima sadržaj za YouTube kanal Memorijalnog centra, kreira sadržaj za njegovu web stranicu, stoga joj slobodnog vremena ni ne ostaje puno.
Svoj rad u MC-u “Faust Vrančić” i djelovanje u udruzi vodiča, Zlatka je spojila autorskom tematskom turom “S Faustom po Šibeniku”, a s kolegama iz udruge zajednički je kreirala cijeli niz tura koje, svaka na svoj način, pričaju o Šibeniku. Primjerice, ‘’Priča iz šibenske kužine’’ tura je o gastronomskoj tradiciji šibenskog kraja, ‘’Kameni čuvari Šibenika’’ fortifikacijska je tura, ‘’Zelena tura Šibenikom - posveta Robertu Visianiju, Šibenik nekad i sad tura je o promjenama koje je grad doživio kroz vrijeme, a zajedno su se dali i u glumačke vode u turi-igrokazu naziva ‘’Od brudetože priko buklije do dišpetože’’.
Osim navedenih, s kolegicama iz Udruge turističkih vodiča ‘’Mihovil’’, za Međunarodni dan žena i dan poslije, osmislila je tematsku turističku turu pod nazivom ‘’Šibenska cura’’, nastalu po staroj uzrečici ‘’čuvaj se senjske bure i šibenske cure’’.
Hvala na nominaciji
- Nas 11 kolegica radimo tematsku turu u povodu Dana žena jer želimo na taj način počastiti naše sugrađane i sugrađanke. S obzirom na to da ima jako puno povijesnih ‘’šibenskih cura’’, koje su zapravo one prave ‘’Šibenske grandece’’ i koje su zaista ostavile značajan trag u povijesti grada, ture ćemo rasporediti u dva dana jer, kada bismo ih radili sve u jedan dan, tura bi trajala tri ili četiri sata. Žene su uvijek nekako u sjeni muškaraca, imamo puno tih poznatih Šibenčana, ali o ženama se ne priča mnogo, stoga ćemo na ovaj način simbolično obilježiti Dan žena. Iskoristit ću ovu priliku da pozovem sve Šibenčanke i Šibenčane da nam se pridruže - ističe Zlatka Rodin.
O kojim je sve šibenskim ženama riječ, nećemo otkriti, ali možemo sa sigurnošću reći da će biti itekako zanimljivo i edukativno. Beskrajan je niz mogućnosti koji se mogu crpiti iz naše baštine - dodaje Rodin.
Na nominaciju za titulu ‘’Šibenske grandece’’, Zlatka Rodin je ostala itekako iznenađena jer, govori, svaka žena koja je dosad bila nominirana, zaista je napravila nešto značajno za zajednicu na ovaj ili onaj način.
- Ako onaj tko me nominirao, zaista smatra da i ja dajem doprinos zajednici, iskreno mu hvala. Barem ću biti u dobrom društvu divnih žena - zaključuje treća kandidatkinja za ovogodišnju ‘’Šibensku grandecu’’.