Tvrđava kulture pod povećalom zbog troškova i zapošljavanja; ravnateljica Gorana Barišić Bačelić: "Šest godina od Grada nismo uzeli ni kune, a danas..."

Tvrđava kulture Šibenik (TKŠ), otkako je osnovana, figurirala je kao iznimno uspješna priča koju je i sam gradonačelnik često apostrofirao, osobito prvih godina, kao primjer samoodrživosti.

No, s vremenom je priča o uspjehu jedne mlade ekipe okupljene u javnoj gradskoj ustanovi, prekrivena pričom o prekomjernom zapošljavanju, po standardnom ključu - prijateljskih, rodbinskih i stranačkih veza. A odnedavno, o ustanovi se počelo govoriti kao o velikom potrošaču proračunskog novca, koji Grad značajno financijski opterećuje. Naime, čak 40 posto ukupnog "kulturnog proračunskog kolača" odlazi upravo njima, nauštrb ostalih.

Upravo ta vijest, iz prijedloga novog proračuna, pokrenula je brojne dvojbe o poslovanju Tvrđave. Prema prijedlogu proračuna za 2024. godinu, za gradsku kulturu je planirano iz proračuna Grada nešto više od 7 milijuna eura, a od toga preko 3 milijuna eura odlazi TKŠ-u.

Točka preokreta

Što je razlog tomu, prevelik broj zaposlenih, neracionalno poslovanje, visoki troškovi…? Gdje je nastala točka preokreta i je li do njega uopće došlo ili se samo krivo i tendenciozno interpretiraju podaci o poslovanju Tvrđave kulture?, pitali smo ravnateljicu Goranu Barišić Bačelić.

- Ja bih rekla da nije došlo ni do kakve točke preokreta, nego dapače da ustanova i dalje ide u pozitivnom pravcu koji smo i zacrtali. U desetoj smo godini djelovanja, počeli smo raditi u lipnju 2014., s otvaranjem Tvrđave svetog Mihovila, koja je u tom trenutku bila terra incognita. Sjećam se da su mi kolege izražavale sućut jer upadam u kašetu brokava. No, kad sam se popela na svetog Mihovila, znala sam da je to zbilja prekretnica za Šibenik.

Entuzijazam s kojim smo počeli raditi prije deset godina, drži nas i danas. A 7. lipnja 2024. proslavit ćemo 10 godina od otvaranja. Samo u zadnje tri godine imali smo nevjerojatnu dinamiku: 2021. otvaramo Kuću umjetnosti Arsen, 2022. Tvrđavu svetog Ivana, 2023. Hrvatski centar koralja Zlarin, a u međuvremenu, i Adventura i doček Nove godine, također dolaze pod našu upravu.

Dakle, točno je - potvrđuje ravnateljica ustanove - da 40 posto proračuna Grada za kulturu jest na Tvrđavi kulture Šibenik, ali od tih nešto preko 3 milijuna eura plana proračuna Tvrđave, Grad Šibenik osigurava sredstva u visini od 850 tisuća eura (28 posto), a ostalo su naši prihodi iz drugih izvora financiranja - ističe ravnateljica.

- Do 2020. godine, do koronakrize, mi smo bili financijski potpuno samoodrživi. Tada ni kuna iz gradskog proračuna nije išla našoj ustanovi. Šest godina je bilo tako, a do 2016. smo još bili u sastavu Muzeja grada kao Odjel, te smo 1. kolovoza 2016. osnovani kao javna ustanova.

Dakle, punih šest godina smo i kao Odjel, a poslije i kao ustanova, trošili nula kuna iz gradskog proračuna. Što je bilo potpuno fascinantno i nama i Gradu, i zato danas ti projekti imaju težinu i prepoznati su kao dobar model upravljanja. U čemu je nastala promjena nakon 2020.?

Zaboravljamo da smo već tri godine u krizama koje se smjenjuju. Od Covid krize, preko rata do inflacije, i sve to utječe na naš sektor kao i na druge, nama su usluge jako poskupjele, cijene su skočile još lani, a posebno ove godine. Iz prodaje naših dnevnih i večernjih ulaznica, drugih natječaja na koje se prijavljujemo, bilo da je riječ o Ministarstvu kulture, HAVC-u ili Europa Cinemas u koji smo upravo ušli s Kućom umjetnosti Arsen, a to znači i novu financijsku potporu od njih. To su naši europski i međunarodni projekti, a mi se kao ustanova bavimo i gospodarskom djelatnošću - objašnjava nam ravnateljica Gorana Barišić Bačelić.

Poslovanje u plusu

Dakle, naglašava ravnateljica, samo 850 tisuća eura Tvrđavi ide izravno iz proračuna, a ostalo, do onih 3,028 milijuna, je ono što ustanova sama zarađuje, a kako je u sustavu gradske riznice, sve to ide u riznicu i onda se distribuira njima. Priče o navodnom gubitku od 74 tisuće eura u ovoj godini, odlučno demantira.

- Ne, nema gubitka. Lani smo završili u plusu. Naš financijski izvještaj za 2022. je javno dostupan i iz njega je vidljivo da nismo u minusu.

U 2023. će ustanova imati 63 posto vlastitih prihoda, kaže, jer se javljaju na sve natječaje na koje mogu aplicirati, bilo da je riječ o HAVC-u, Ministarstvu kulture, Hrvatskoj glazbenoj uniji ili europskim natječajima. Lani su završili svoje europske projekte i sada su aplicirali za šest novih.

- Znate, ako ste planirali da ćete se 20 posto financirati iz europskih sredstava, a ne realizirate taj prihod jer vam ta sredstva nisu još refundirana, onda vam tu mora ukočiti Grad. Ako pogledate naš izvještaj o poslovanju vidjet ćete da nas je Grad financirao s 37 posto, a mi sami smo ostvarili 63 posto prihoda. Tih 37 posto je ono što je Grad refundirao tek u ovoj godini, a ne prošloj, i mi sada to niveliramo.

Realno, postotak koji Grad izdvaja za naše poslovanje u 2023. iznosi 25 posto, dakle, četvrtinu našeg ukupnog prihoda čine proračunska sredstva. Čak 22 posto su nam ove godine EU sredstva, a lani su bila 25 posto. Ne zaboravite da smo na Mihovilu 2014. kad smo kao muzejski odjel počeli raditi, zatekli zidine, pozornicu, ljusku, nijedna tabla nije tamo bila. Sada imamo kompletnu signalizaciju, multimedijalne vodiče, 3D mapping o cisternama, izložbu o mediteranskim utvrdama, priču o ideji izgradnje pozornice, sve su to EU projekti - ističe Barišić Bačelić.

Prihod od ulaznica

Tvrđava kulture je ove godine od ulaznica uprihodovala čak 20 posto više nego lani. Tržište se oporavlja, kaže ravnateljica, i to se odmah odrazilo i na njih. U 2022. su imali 125 tisuća posjetitelja, a u 2023. 150 tisuća. Lani su ostvarili prihod od ulaznica od 1,3 milijuna eura. No, usporedbe radi, Društvo prijatelja dubrovačkih starina koje ima 70 zaposlenih (Tvrđava kulture ih ima 65!), u rekordnoj turističkoj 2019. ostvarila je od posjetitelja preko 200 milijuna kuna!

- Da, da, ali ulaznica za obilazak dubrovačkih zidina je 250 kuna, a najskuplja ulaznica za naše tvrđave je 10 eura! Inače, to je sasvim neusporedivo, Društvo prijatelja dubrovačkih starina ima sasvim drugu strukturu, oni su udruga građana, mi smo javna ustanova i naša ustanova ne postoji samo da bi organizirala posjete turista i obilaske tvrđava. Imamo čvrsto postavljene ciljeve zacrtane europskim projektima, imamo vodiče i trgovine, razna događanja, koncerte, filmske projekcije, interpretaciju baštine, izložbe, a zidine u Dubrovniku su isključivo ophod i to je sve. Naposljetku, Šibenik je kao turistička destinacija neusporediv s Dubrovnikom… mi još u turističkom smislu kaskamo, ali to je pitanje turističke, a ne kulturne infrastrukture.

Na opasku da je Tvrđava kulture 2017. imala 35 zaposlenih, a da ih danas ima 65, ravnateljica kaže kako misli da imaju u najboljem slučaju optimalan broj zaposlenika, jer imaju sedam ulaza na tvrđave plus u Kuću umjetnosti Arsen, sve njihove lokacije rade cijelu godinu, a zaposleni se rotiraju.

Ustanova ima 10 odjela, no, primijetit ćemo da su za Hrvatski centar koralja Zlarin angažirali vanjske suradnike (Median, Kreator…) za organizaciju svečanog otvaranja, izradu akcijskog plana upravljanja posjetiteljima, promidžbeni materijal, što je plaćeno 40 tisuća eura.

- Zlarin je europski projekt koji je vodio Grad Šibenik, a ne naša ustanova. Ako je nešto planirano kao aktivnost unutar EU projekta, to je uvijek vanjska usluga. To su klasične nabave i usluge unutar EU projekta koje uvijek rade vanjski suradnici, a Median je počeo raditi na tome prije nego što smo mi uopće bili uključeni.

Naš je posao da apliciramo na EU fondove, naš odjel marketinga hendla 21 digitalnu platformu, tri internetske stranice - Tvrđava kulture Šibenik, Arsen, Centar koralja Zlarin, plus društvene mreže. Lani smo poslali 170 priopćenja... Dakle, to je bilo projektiranje i budžetiranje unutar projekta koji je vodio Grad koji je za to raspisao javne nabave. Tek nakon provedbe projekta, mi smo Zlarin preuzeli na upravljanje - ističe ravnateljica.

Je li vam previše?

- Znate mnogi nas pitaju zašto ste vi dobili Arsena, zašto Zlarin, je li nam to previše. A kad smo dobili Zlarin, dobili smo cijeli otok jer je Centar koralja središte kulturnog života otoka, i sve što se želi dalje raditi na Zlarinu može se nadograditi na ovu infrastrukturu. Za nas je to snažan poticaj. Zlarin je otvoren ovo ljeto i nakon samo pet mjeseci Centar je posjetilo 13 tisuća ljudi, postao je i nositelj zimskog života na otoku. Ljetos smo imali i ljetno kino koje je posjetilo 700 ljudi, ostvarili smo izvrsne rezultate i male trgovine u Centru… kaže ravnateljica.
U Centru koralja zaposleno je četvero otočana, na što je, kaže, posebno ponosna, jer to su ljudi koji žive taj otok.

Zanimljivo je da su odnedavno u Tvrđavi kulture zaposlena i dva arheologa, što je kod mnogih izazvalo neku vrst dvojbi. Ali, za Goranu Barišić Bačelić to je razumljivo jer se ustanova godinama bavi istraživanjima na Mihovilu, a njihovi arheolozi, kaže, ne provode samo arheološka istraživanja, nego rade i arhivska i druga istraživanja, interpretacijske projekte, autori su izložbi na Mihovilu, recimo izložbe Mura Incognita (nepoznata utvrđenja Šibenika i okolice), autori su niza stručnih i znanstvenih radova, a samo lani ih je objavljeno pet.

Iako je jedna od glavnih zamjerki na račun TKŠ-a prevelik broj zaposlenih, ravnateljica ističe da su u listopadu imali 61 zaposlenog (broj zaposlenih varira), od toga 44 žene, 17 muškaraca, 20 ih je sa srednjom stručnom spremom, a 41 s višom i visokom, dakle, imaju 70 posto visokoobrazovanog kadra. A prosječna plaća je ispod tisuću eura! Za plaće troše manje od trećine svoga proračuna.

Financijska održivost

Kad ste javna ustanova vaš se osnivač automatski činom osnivanja obvezao da će vas sufinancirati najmanje s 50 posto sredstava, a mi još nikad nismo došli do toga, uvijek smo ispod 30 posto.

Financijska održivost znači da imate stabilne izvore financiranja, a kao javna ustanova to imamo zajamčeno. Ne možete neke aktivnosti u Arsenu gledati isključivo kroz prizmu isplativosti, jer ih tako nikad ne bi imali. A Arsen je za Šibenik izniman dobitak koji su prepoznali i vani, pa je upravo ovih dana primljen u najveću europsku mrežu kina, Europa Cinemas, a to je projekt koji ima potporu Europske komisije i podupire sva kina koja su prostor za produkciju nezavisnih i neprofitnih filmova, art kina - iznosi ravnateljica.

Tvrđava kulture u lipnju 2024. obilježava desetljeće djelovanja. Za tu prigodu ravnateljica najavljuje veliki rođendanski koncert na Mihovilu, zasad ne kaže više do li da će to biti gostovanje nekog poznatog stranog izvođača, ali obećava i niz drugih aktivnosti.

Ustanova je dosad, kako napominje, završila 9 EU projekata, od kojih su najveći, koji su im, kako veli, spasili glavu u vrijeme korone, Conecting Cinemas, koji je bio ciljan na kreiranje inovativnih kino dvorana i razvoj mlade kino publike, Fortitude u programu prekogranične suradnje, te Undergrounds iz programa Jadransko-jonske suradnje.

Na pitanje kako objašnjava propitkivanje rada i sumnjičavost javnosti prema ustanovi koju vodi, a koja je donedavno uživala nepodijeljeno odobravanje, navodno zbog pretjeranog zapošljavanja i trošenja proračunskog novca, ravnateljica odgovara: - Stvar je u interpretaciji, mnogi ljudi ne razumiju funkcioniranje EU projekata, ali meni je drago da se o nama priča jer to pokazuje da je ljudima stalo. Najgore je biti nevidljiv, to znači da ste irelevantni.

To bi bilo malo teže, s obzirom da je nedavno proglašena "ženom (menadžericom) godine".

- Ali, to je zbog ustanove, ne zbog mene - kaže Bačelić Grgić.