Nema veće radosti od rođenja zdravog djeteta, a ako je prvo pa muško, takvi smo kakvi smo, veselju nema kraja... Taj događaj se dobro proslavi, nazdravi, rodbina i prijatelji dolaze na babine.
Nažalost, iz godine u godinu u Šibensko-kninskoj županiji, kao uostalom i u cijeloj Lijepoj nam našoj, sve je manje novorođenih, babina i slavlja, a sve više pogreba i žalosti. Sve dosadašnje mjere i pokušaji Vlada da pronađu ključ za demografsku obnovu zemlje nisu dali konkretnih rezultata. Za aktualnu ministricu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nadu Murganić to stanje nije "izvanredno" nego "izazovno" pa u 2018. godini najavljuje oko milijardu kuna za demografsku obnovu kroz izmjene Zakona o dječjem doplatku i više novaca siromašnijim obiteljima, gradnju vrtića i smjenskog rada u njima te drugih mjera.
Nesigurnost i komoditet
Koliko će te i ine mjere potaknuti mlade obitelji da, prije svega ostanu živjeti i raditi u Hrvatskoj i rađaju djecu, ostaje da se vidi. I gradovi i općine, shodno svojim proračunskim mogućnostima, nastoje kroz razne oblike novčane pomoći, od jednokratnih kod rođenja djeteta, sklapanja brakova, subvencioniranja vrtića, kupnje školskih udžbenika, stipendiranja do subvencioniranja prijevoza, pomoći obiteljima i njihovoj djeci.
Jasno je da "čarobnog štapića" za demografsku obnovu nema a stanje na terenu, makar kad je riječ o Šibensko-kninskoj županiji, iz godine u godinu sve je gore. Po podacima upisanih u Maticu rođenih u Šibensko-kninskoj županiji u 2016. godini rodilo se 776 djece, dok je umrlo dvostruko više osoba, njih 1507. Taj negativni trend nastavljen je i u ovoj godini, pa je do 30. lipnja upisano 367 rođene djece, a u Maticu umrlih čak 775.
- U Općoj bolnici Šibenik ove je godine, do 14. studenoga, rođeno 520 djece, a u Općoj i veteranskoj bolnici "Hrvatski ponos" Knin 123.
- Prošle godine u Kninu je rođeno samo 183 djece u kninskoj bolnici i - kaže ravnateljica dr. Kristina Bitunjac - iz godine u godinu sve je manje novorođenčadi.
I u šibenskom rodilištu sve rjeđe se čuje dječji plač. Prije Domovinskog rata i u ratnim vremenima bilo je oko 1300 poroda godišnje, a onda se taj prosjek počeo smanjivati zadnjih dvadesetak godina. Primjerice, 2002. godine, bilo je 740 poroda i od tada, polako i sigurno, broj novorođene djece stagnira. Zadnjih nekoliko godina prosječno u rodilištu na svijet dođe oko 600 beba, doznajemo od v.d. šefa Odjela ginekologije i opstetricije dr. Ivana Zmijanovića. Upitan za mišljenje o tomu što se događa s mladim parovima pa ne stvaraju nove živote i rađaju djecu ogovara:
- Problem je u tomu što se mladi ljudi ne odlučuju na roditeljstvo. Zašto je to tako? Nisam u tomu stručan, ali kao laik mogu reći da je više faktora. S jedne strane je to klima nesigurnosti kojom smo bombardirani stalno: nema sigurnog posla, a ako se mladi čovjek i zaposli u pravilu je to na određeno vrijeme i zbog toga ne može planirati budućnost. Drugo, mislim da dio mladih nije spreman na odricanje, pa se zbog svojeg lagodnog života ili komoda odlučuju ne imati djecu ili imati samo jedno dijete - kaže Zmijanović.
Crna smo rupa
Da nas je zahvatila "bijela kuga" dvojbe nema, ističe profesor geografije Hrvoje Zekanović koji se bavi demografskim pitanjima i priprema stručni rad na temu demografske situacije u Šibeniku i trendovima koje Krešimirov grad može očekivati do 2070. godine.
- Šibenik i Šibensko-kninska županija su "crna rupa" na karti Hrvatske, jer je od Dubrovnika do Istre u našoj županiji najgora demografska situacija. Godine 1991. Šibenik je s okolnim naseljima imao 55.842 stanovnika, sam grad 41.012. Na zadnjem popisu stanovništva 2011. grad i okolna naselja broje 46.332 stanovnika, a sam grad pada na 34.302. S obzirom na trend da svake godine samo u gradu Šibeniku imamo oko 300 više umrlih nego rođenih, te oko 400 više iseljenih nego useljenih, projekcija je da danas grad ima ispod 30.000 stanovnika. Dakle, grad je u zadnjih 25 godina izgubio više od 25 posto stanovništva i ako bi se taj trend nastavio u sljedeća dva 25-godišnja ciklusa, Šibenik bi 2070. godine imao između 13 i 14 tisuća stanovnika, a to su stravični podaci - kaže Zekanović.
Sve što se događa nije od jučer, naglašava, i dodaje da su demografi na takav scenarij upozoravali još osamdesetih godina prošlog stoljeća, kad je došlo do značajnog porasta stanovnika starije životne dobi i pada nataliteta, ne samo u Šibeniku već u cijeloj zemlji...
- Ovo je bio logičan slijed i jasno je da smo u velikom problemu koji je teško riješiti. I kad se govori o natalitetu i demografskoj politici uvijek se govori o financijskom dijelu, ali činjenica je da nitko nije išao stvarati dijete radi naknade. Ona može biti jedan stimulans, ali ne može utjecati na promjenu stanja. Jedina pozitivna promjena koja se može dogoditi je stvaranje ozračja i klime u društvu - kroz medije, reklame i obrazovanje - da se govori o majčinstvu, očinstvu, djeci i obitelji, što bi moglo promijeniti mentalni sklop ljudi - smatra Zekanović. Dok se to ne dogodi, novac je i dalje u prvom planu iako su svi oni koji ga daju svjesni da isključivo zbog novca neće doći do kvalitetne promjene demografske slike. U tim i takvim okolnostima mladim obiteljima koje su odlučile rađati djecu svaka kuna, ipak, dobro dođe s koje god strane stigla. Od države, općine ili grada
Novčane pomoći
Jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete daju svaki grad i općina u županiji. Grad Šibenik za prvo dijete daje jednokratnu novčanu pomoć od 1200, a za drugo 1400 kuna. Za treće i svako slijedeće iz proračuna izdvoji 21000 kuna koje isplaćuje u sedam jednakih obroka. Pohvalit će se da je Grad prema analizama proračunskih stavki, portal gradonacelnik.hr Šibenik svrstao u TOP 10 gradova sa izdvajanjima za ovu svrhu u odnosu na cjelokupni proračun.
Grad Skradin je izdvajao 1500 za prvo, petsto kuna više za drugo i 3000 kuna za treće i svako sljedeće dijete. Gradonačelnik Antonijo Brajković navodi kako pripremaju novu odluku kojom će jednokratne novčane pomoći od sljedeće godine povećati na dvije, tri i pet tisuća kuna. Povećanje sprema i kninski gradonačelnik Marko Jelić sa sadašnjih tisuću na 3000 kuna za svako rođeno dijete.
- Nitko na svijetu neće ići na stvaranje novog života zbog tri ili sto tisuća kuna, toga moramo biti svjesni. Ovo je samo pomoć da roditeljima bude lakše opremiti sve što je djetetu potrebno - rekao nam je Jelić. Sličnog razmišljanja je i drniški gradonačelnik Josip Begonja koji naknade za novorođenu djecu "krsti" više oblikom socijalne pomoći nego mjerom pronatalitetne politike. Inače, Grad Drniš za prvo dijete daje jednokratno tri, a za drugo pet tisuća kuna. Još od 2013. godine roditeljima za treće dijete godinu dana daju mjesečnu novčanu pomoć od tisuću kuna, a za četvrto i svako sljedeće dijete roditelji dobivaju 1500 kuna mjesečno i besplatan smještaj u gradskom vrtiću.
Grad Vodice za prvo dijete izdvaja 2000 kuna, a za svako sljedeće po tisuću kuna više s tim što će kod donošenja proračuna za 2018., kaže gradonačelnica dr. Nelka Tomić, pokušati povećati naknadu. Iznos novčane pomoći za opremanje novorođenog djeteta različit je i po općinama. Rogoznica izdvaja tri tisuće kuna za svako dijete, Primošten pet, s tim što načelnik Stipe Petrina ističe da su prvi u Hrvatskoj, još 2002. godine, počeli s naknadom.
- Tada je to bio iznos jedne plaće načelnika općine. Nastavili smo s tom praksom, a da je pronatalitetna politika na razini države bolja, onda to ne bi trebale davati jedinice lokalne samouprave - dodao je.
Tko koliko daje?
- Općina Tribunj će kaže načelnik Marko Grubelić - naknadu sa sadašnjih dvije za prvo dijete povećati na tri, za drugo s tri na pet, te za treće i svako sljedeće sa šest na deset tisuća kuna. Odluku će mijenjati i Općina Murter-Kornati pa će umjesto jedne, dvije i tri tisuće kuna, svako rođeno dijete dobiti 5000 kuna. U Općini Tisno prvo dijete dobiva tri, drugo pet, a treće i svako dalje po sedam tisuća kuna. Pirovačka prva beba dobiva tri, a svaka sljedeće po tisuću kuna više. Općina Bilice, jedina u županiji koja ima više rođenih nego umrlih, za prvu i drugu bebu daje po 1500 kuna, a za treću i dalje po 3000 kuna.
Što su općinski proračuni tanji, naknade za novorođenčad su veće, jer je u tim općinama i natalitet manji. Tako Općina Unešić za prvo dijete izdvaja dvije, za drugo tri te za treće i dalje po pet tisuća kuna, a Općina Promina po istom principu tri, šest i devet tisuća kuna. U općini Ružić prvo dijete dobije dvije, drugo četiri, a treće i dalje pet tisuća kuna. Općina Ervenik za svaku bebu izdvoji pet tisuća kuna, Biskupija dvije, Kistanje i Civljane tisuću, s tim što Civljane u novom proračunu naknadu namjeravaju dignuti na pet tisuća kuna.
Svadbeni darovi i gajbe piva
Nekoliko općina jednokratno pomaže i parove pri sklapanju braka, pa tako općina Tisno mladencima daruje 1000, općina Bilice 1500 kuna, dok su općine u zagorskom dijelu županije izdašnije. Ružić daje 2000 kuna, Promina i Ervenik 5000, a ako su oboje mladenaca iz Ervenika dobiju 10.000 kuna.
I općina Kijevo svoje mladence daruje s 1000 kuna, ali se načelnica Lidija Slavić žali kako ih nema kome dati, baš kao i jednokratnu pomoć za bebe u istom iznosu.
- U Kijevu nema žene ispod 50 godina, a ono mladih cura što ima ne živi u selu i tko zna gdje će se udati. A momci? Ima ih iznad trideset, četrdeset godina, ali više vole gajbu piva nego žene, brak i djecu. Na žalost, takvu sliku možete vidjeti u svakim krajevima diljem Hrvatske - kaže Slavić.