Šibenska Gradska knjižnica Juraj Šižgorić ostala je bez ogromne količine podataka pohranjenih na svom serveru, između ostalog i digitalizirane građe na kojoj su šibenski knjižničari radili posljednjih 14 godina, nakon što je postala meta kibernetičkog napada koji se dogodio 18. lipnja iza podne. Knjižnica je napadnuta ransomwareom, jednom od najčešćih vrsta štetnog softvera, a šteta je neprocjenjiva, kaže ravnatelj Vilijam Lakić.
-To je ucjenjivački softver, a napadnut je domenski server u knjižnici. Bila je nedjelja kada se dogodio taj hakerski napad, a nedjelja, odnosno vikend je vrijeme kada se spremaju kopije svih naših važnijih dokumenata i građe te pohranjuju na server. Haker je probio šifru sustava i onda je s ovlastima našeg administratora isključio sve zaštitne programe koje smo imali. Valja reći da nismo imali slabu zaštitu, štoviše vodilo se računa o tomu. Izgubili smo terabajte podataka. Ogroman trud, sati i sati rada su uništeni. Među ostalim i cijela naša digitalizirana građa, na tisuće i tisuće stranica novina i časopisa. Bili smo jedini u Hrvatskoj koji smo sve novine digitalizirali tako da se one mogu pretraživati, čak i kopirati. Drugi takvu digitalizaciju rade možda tek u malom postotku, uglavnom stranice novina snime kao fotografiju. Cijela ta digitalna datoteka sada je za nas izgubljena – rekao je Lakić ističući kako je među digitaliziranim novinama najviše bilo izdanje Šibenskog lista. Gotovo najveći dio njegovih 70 godina postojanja bilo je digitalizirano, a Lakić ne može prežaliti ni to što je kriptirano i cijelo izdavaštvo, više od stotinu knjiga koje je šibenska knjižnica do sada objavila, odnosnio prijeloma, koje je Lakić osobno napravio za većinu knjiga.
-Nestale su i završne verzije knjiga koje smo pripremali, popratni materijali, ilustracije, PDF-ovi... Imao sam više od tisuću slika, razglednica i mapa starog Šibenika. Sve je nestalo. Recimo, knjigu o šibenskim tvrđavama Joška Ćuzele imali smo u PDF-u. Više nikada neće doći na web. Strašno je sve to – jadikuje Lakić.
Govori kako u početku u knjižnici nisu bili svjesni razmjera pričinjene štete. Hagerski napadi već su se događali, ali bi informatičari u knjižnici probleme nakon dan-dva otklonili i sve riješili. Ovaj put tako nije moglo biti.
-Kada sam dan nakon napada, u ponedjeljak otvorio svoje računalo, bilo je odmah jasno da se nešto dogodilo. Sve ikone na desktopu bile su posve drugačije, nisam mogao pristupiti Outlooku. Nestalo su mi svi mejlovi, a sve sam posljednje tri godine čuvao, svu korepondenciju, što sam i komu sve pisao. Odmah sam zvao naše informatičare, brzo su otkrili da je posrijedi ucjenjivački softver. Čak su otkrili i poruku da platimo 2000 eura ako želimo da nam otključaju datoteke, ali je ta poruka brzo nestala. O svemu smo obavijestili šibensku policiju, a oni su nas uputili na Zagreb. Policija iz Zagreba odmah nas je upozorila da ni u kom slučaju ne plaćamo nikakav iznos – govori Lakić. U policiji su mu napomenuli i to da je šansa da napadač bude otkriven mala kao i to da zaključane datoteke budu otključane.
Ipak ovaj kibernetički napad nije narušio uobičajeno poslovanje šibenske knjižnice, tako da dramu i neizvjesnot koju i dalje proživljava ravnatelj i svi knjižničari, članovi knjižnice ni ne osjete. Knjige se normalno posuđuju i vraćaju, također filmovi, glazba, publicistika čita...
-Sreća je u ovoj situaciji što nije napadnut crolist, knjižnični softver na kojem se temelji naše poslovanje. Da se to dogodilo morali bismo knjižnicu zatvoriti na barem pet mjeseci da ponovo popišemo i katalogiziramo svu građu, uvedemo sve članove...
Još jedna dobra vijest ovih je dana stigla do Lakića. U suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) u Zagrebu dobar dio digitalzirane građe koju je haker zaključao, mogla bi možda ipak biti vraćena.
-Kolegica Sofija Klarin, glavna za digitalizaciju iz NSK-a, obavijestila nas je da postoji svjetska baza kao svojevrsni digitalni repetitorij koji je arhivirao i velik dio naše građe. Zadnji put to su radili u lipnju prošle godine. Sada moramo vidjeti kako to možemo vratiti – kazuje Lakić, a podsjeća kako će knjižnica uskoro kupiti i instalirati i dodatnu zaštitu svog informacijskog sustava, a novac je osigurao Grad Šibenik koji je od početka bio uključen u cijelu priču. Naime, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić nalazi se u sustavu gradske riznice, pa su knjižnica i ostale gradske kulturne i javne ustanove koje su njezini korisnici, iz opreza, odmah bili isključeni. Gradska blagajna, ipak nije bila ugrožena, no u knjižnici su i dalje u neizvjesnosti i strahu hoće li uspjeti povratiti barem dio izgubljene dokumentacije i građe.