StoryEditorOCM
ŠibenikCOVID turizam

Šibenik sezonu dočekuje sa znatno manje kreveta nego lani, neki iznajmljivači nisu izdržali pandemiju: ‘Najteže je ljudima koji su uzeli kredite‘

Piše Davorka Blažević
11. lipnja 2021. - 08:04

Turizam je veliki hrvatski gospodarski adut i značajan faktor domaćeg BDP-a, reklo bi se i s riskantno visokim udjelom. Turizam je, nažalost, ovisna gospodarska grana. Na nju utječe cijeli niz čimbenika, od klimatskih prilika, preko promjenjivih trendova, do COVID-a 19

Ako je ljeto ispodprosječno toplo, a iznadprosječno kišovito, to će se svakako odraziti na turistička noćenja, broj posjetitelja i ukupnu turističku žetvu. Iznimno je važno i da je turistička zemlja sigurna, da pored svojih prirodnih resursa i kulturne baštine ima i bogatu kulturno-zabavnu i gastronomsku ponudu kojom će privući goste. Ali, svakako je najvažnije da je COVID free destinacija na kojoj nema straha od moguće zaraze i konzekventno tomu karantena i samoizolacija koje vas čekaju pri povratku kući.

A živimo, nažalost, u pandemijskim vremenima, i ulazimo u drugu sezonu zaredom uvjetovanu širenjem virusa, odnosno suzbijanjem epidemije. Već je postala fraza da Hrvatska sebi ne može priuštiti još jednu slabu turističku sezonu, jer državni proračun to ne bi mogao izdržati. No, korona-režim nisu izdržali ni brojni kućni proračuni koji su ovisili o turističkom, sezonskom prihodu. Kako se to odrazilo na šibenske turističke djelatnike, napose na male iznajmljivače, pokušali smo doznati u Turističkoj zajednici grada Šibenika i TZ-u Šibensko-kninske županije. Koliko ih je odustalo, koliko je otkazalo obrt i svoje kapacitete s kojima su donedavno ostvarivali značajne prihode? Kad, gle vraga, to zapravo i nisu dostupni podaci, kažu u ovdašnjim turističkim zajednicama, ali, nema sumnje, napominju, da se jako velik broj iznajmljivača odjavio.

Zašto odustaju?

Direktor TZ-a Šibenika Dino Karađole ipak nije mistificirao ni svoj posao ni statističke podatke. Dao nam je na uvid usporednu tablicu koja rječito govori kakvo je stanje s komercijalnim turističkim kapacitetima bilo 7. lipnja ove, u odnosu na 1. lipnja prošle godine. Iz tih je podataka razvidno da je na stotine iznajmljivača odustalo…

image
Dino Karađole, direktor Turističke zajednice Šibenika
 
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

- Oni su odjavili svoje objekte, što ne mora biti trajno, možda se neki od njih ponovno prijave, ali sada je takva situacija - upozorava Karađole.

Podaci pokazuju da su lani bila 1242 objekta, a ove godine ih je 1117 na području koje obuhvaća TZ Šibenika. Grad je imao na raspolaganju 6054 kreveta, a ove ih je godine raspoloživo 5631, ili čak 423 manje! Dodatnih kreveta je bilo registrirano 2178, a sada ih je 2007, dok je broj obveznika plaćanja paušala bio 1191 lani, a 1073 ove godine. Dakle, radi se o stotinama kreveta manje i preko stotinu iznajmljivača manje nego lani! Odnosno, iznajmljivača je manje za oko 10 posto, a turističkih postelja za oko 7 posto.

Zašto iznajmljivači odustaju? Oni sami o tome nerado govore, ali naši sugovornici koji su pristali komentirati situaciju u turizmu, ali i vlastitu, koja je izravno ovisna o toj gospodarskoj grani, imaju dosta logične odgovore.

- Treba razlikovati više kategorija iznajmljivača. One koji su u velikim investicijama, one koji su naslijedili obiteljski posao i one koji imaju višak kvadrata koji su dali u najam. Ja spadam među one s naslijeđenim obiteljskim poslom, koji, nažalost, vodim sama, i velikom investicijom, što je zbilja nezgodna situacija, jer banke stišću, krediti se moraju otplaćivati. No, najviše je onih s viškom stambenih kvadrata koji su opiturali zidove, kupili krevete za goste i investirali minimalno, pa oni mogu prestati iznajmljivati kad god hoće, bez ozbiljnijih posljedica - kaže Dragica Bujas koja živi od turističkog iznajmljivanja kao svoje osnovne djelatnosti.

Tvrdi da u gradu i dalje ima i previše kreveta, mada su neki odustali, i kad se preko TZ-a grada traži slobodan krevet, to nije zbog toga, smatra, što je sve zauzeto, nego zato što gosti traže smještaj za koji će platiti što je moguće manju cijenu.

Može se dobro živjeti

Unatoč svemu, Dragica naglašava da se radi o vrlo smislenom poslu od kojeg se može dobro živjeti i ne treba nakon jedne ili dvije loše sezone odustajati. Prvi profit je ostvarila nakon sedam godina rada i ulaganja u turizam, a ipak, veli, imala je samo rekonstrukciju postojećih nekretnina i nije morala kupovati teren, graditi kuće i bazene kako to drugi rade, i njima je u ovakvim pandemijskim okolnostima najteže jer su ušli u najveće investicije.

Dragica se ne žali, ima rezervacija i za kuću u Bilicama i za apartman u gradu i vjeruje da će doći vrijeme kada će imati manje briga i kada će zbrajati dobit, a ne računati kako podmiriti rate kredita.

- Radim obiteljski posao, nažalost, bez obitelji. Ali, ako imate sreću da vam cijela obitelj radi, to je izvanredan posao! Kad pogledam sezonske račune, vjerujte, to se sve tako lako podmiri od turističke zarade. I zato ne treba odustajati, turizam je žilava industrija i ona će sigurno opstati. Ali, treba ipak znati da to nije tako lagan kruh kao što ga na televiziji prikazuju. Daleko je to od istine. Mi smo relativno kasno ušli u turistički biznis, ali sad smo tu i treba se prilagoditi zahtjevima tržišta, a gosti će uvijek do nas naći put. Na nama je hoćemo li ih razočarati ili oduševiti. A možemo ih oduševiti, imamo sve pretpostavke za to. To su ljudi koji kupuju odmor preko platformi i njih je tako lako zadovoljiti, pa je prava šteta da to propustimo – ističe i posebno naglašava važnost Turističke zajednice u obogaćivanju turističke ponude grada tijekom sezone.

image
Grad je lani u ovo doba imao na raspolaganju 6054 kreveta, a ove ih je godine raspoloživo 5631, ili čak 423 manje!
Nikša Stipaničev/Cropix

U tom je smislu pohvalila nedavni projekt šibenskog TZ-a “Pidoće i debit se vole” kao manifestaciju promicanja autohtone šibenske školjke i domaće sorte vina, što je bio pun pogodak. Ima ljudi koji imaju puno dobrih i kreativnih ideja, treba ih samo naći i angažirati, kaže Dragica, jer će to naposljetku biti na korist i šibenskog turizma i grada i svih njegovih stanovnika.

Jako škripi

Siniša Burić nije odustao od turizma, ali više nije jedan od registriranih iznajmljivača u Šibeniku, nego u Vodicama. Prodao je objekt koji je imao u šibenskoj Kalelargi i izgradio vilu s bazenom u Srimi (Vodice). Sada postiže tri puta veću zaradu nego je imao u gradu, jer se radi o luksuznom objektu i sezona mu traje znatno duže.

Lani je, kaže, imao vrlo dobru sezonu, sve je bilo prodano do polovice listopada, a bilo bi i bolje da od polovine kolovoza Hrvatska nije dospjela "u crveno".

- Ove godine jako škripi, ovo bi mogla biti puno lošija sezona, jer, naši tradicionalni gosti Nijemci, primjerice, još uvijek imaju preporuku da ne napuštaju zemlju, a oni su - smatra Siniša - puno discipliniraniji od nas i neće tako lako zaobilaziti preporuke svoje države. Ljudi su još u strahu od virusa, iako - kaže - brojke novooboljelih daju razloga za optimizam.

- Nadam se da će od 20. lipnja biti puno bolje, kad završi školska godina. Najteže je ljudima koji su uzeli kredite i investirali u svoje objekte i ako ne bude dobra sezona, oni će se naći u velikim financijskim problemima. Mnogi zbog toga iznajmljuju svoje apartmane u bescjenje, za 30 eura noćenje. Istina je da su ljudi na zapadu, koji su navikli putovati, već frustrirani ovim životom s koronom i jedva čekaju negdje otići. Ali, s druge strane, oni su robotizirani, što država kaže, toga se drže. A ne kao mi koji ćemo uvijek naći načina da izigramo mjere i preporuke - zaključuje Burić.

Nije turizam, kako se često pogrešno misli, brza zarada bez rada. Naprotiv, zaraditi mogu samo oni koji će puno uložiti u svoje objekte i puno dati svojim gostima. Njima će se gosti i vratiti. Ali, uz dobrog domaćina koji će svojim gostima osigurati puni komfor, ljubaznu riječ i biti mu na raspolaganju za sve što mu treba, bitan faktor turizma su i turistički profesionalci čiji je posao da grad dinamiziraju s bogatom kulturno-zabavnom i gastroponudom i učine ga atraktivnom destinacijom ugodnom za aktivan odmor. A oni koji su nakon jedne loše sezone odustali, ili su svoje mogućnosti, ili turizam generalno, krivo procijenili...

image
Zeljana Šikić, šrva žena županijskog TZ-a
Nikša Stipaničev/Cropix

Kapaciteta je i previše

Od direktorice županijskoga TZ-a Željane Šikić doznajemo da su u šibensko-kninskoj turističkoj regiji ukupno 18.863 objekta koja nude smještaj, s ukupno 123.499 kreveta. U hotelima, kojih je u županiji 69, raspoloživih je postelja 8345, dok u 53 kampa ima 14.946 smještajnih jedinica. Komercijalni smještaj se organizira u 10.254 objekta s 41.992 kreveta, na 25 OPG-ova moguće je osigurati smještaj za 223 gosta, a u 7779 objekata u domaćinstvima ukupan je kapacitet 49.797 kreveta.

U ugostiteljskim objektima koji pružaju i usluge smještaja, a takvih je 686, ima 7889 kreveta, još je 282 raspoloživo u ostala četiri objekta, a i dva restorana imaju na raspolaganju 25 postelja. I kako rekosmo, summa summarum, impresivan je to broj postelja! Kapaciteta je, dodali bismo, i previše, ali turizam je puno više od smještaja gosta i neshvatljivo je da se nakon toliko godina ta gola istina još mora ponavljati.

22. studeni 2024 09:25