Šibenik first! S tim credom šibenski je gradonačelnik Željko Burić, i Šibenik kojem je na čelu, stigao do titule najboljeg velikog grada u kategoriji obrazovanje, mladi, demografija i socijalna politika, temeljem ankete koju su proveli Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos. Što to točno znači i kakve to reference Šibenik ima koje drugi veliki gradovi nemaju, a što ga u području obrazovanja i demografije čini najboljim?
Šibenik je slavio pobjedu i zbog činjenice da je svrstan među deset najboljih po broju odgojitelja u dječjim vrtićima, u top pet po broju učitelja i visini porodiljske naknade po novorođenom djetetu, konačno i zbog toga što je brojem visokoobrazovanih stanovnika među 15 najboljih u Hrvatskoj. Šibenik bi po svim tim kriterijima koji ga drže visoko na nacionalnim ljestvicama trebao biti grad po mjeri mladih, obrazovanih i prosperitetnih ljudi na kojima počiva razvoj i budućnost svake urbane sredine, svake zajednice. Ako biste anketirali o tome Šibenčane, mnogi bi trenutno demantirali takvu ocjenu, jer notorna je stvar da šibenska mladež tradicionalno odlazi studirati u veće centre, napose u Zagreb, i nakon završenog fakulteta najčešće tamo i ostaje, a mjesto svoga prebivališta formalno ne mijenja, pa otud i Šibenik u vrhu po broju visokoobrazovanih. Nažalost, taj šibenski visokoobrazovani potencijal danas stoji na dispoziciji zagrebačkim tvrtkama, ustanovama, institucijama. Najmanje Šibeniku. Ali, nije to samo šibenski problem...
Sudbina manjih gradova
- Intencija naših studenata da nakon studija ostaju u Zagrebu, snažno je izražena, a to govorim i na osnovu vlastitih iskustava- potvrđuje i gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Zagreb, kako kaže, ima magnetizam kojeg drugi nemaju, mladim ljudima pruža i pružat će puno više od drugih sredina, i s tim su suočeni i puno veći gradovi poput Splita, Rijeke, Zadra itd.
- Rekao bih- zaključuje Burić- da je to problem teritorijalnog ustroja u cijeloj Hrvatskoj i kroz taj kriterij možemo raspravljati i o pitanju decentralizacije u ovoj izrazito centraliziranoj državi. Rade se određeni iskoraci da se taj problem neutralizira, ali tek kad takav trend splasne, moći ćemo reći da smo uspjeli- smatra šibenski gradonačelnik. Za primjer će spomenuti Osijek, grad sa 70, 80 tisuća stanovnika, gdje je, veli, nedavno provedena anketa čiji su rezultati pokazali da je to grad s najboljim uvjetima za studiranje, sa čak 16.000 studenata.
- Bez mogućnosti da naša djeca studiraju u Šibeniku, mada nikad nećemo moći ponuditi tako široku paletu usmjerenja kao Zagreb, da se razvijaju visokoškolske ustanove i otvaraju radna mjesta u gospodarstvu sukladna profilima koji se ovdje obrazuju, nema prosperiteta, ma koliko da je ovakva sredina iznimno ugodna za život. Moramo imati u vidu i trend pada broja mladih ljudi generalno, pa ako će još k tome ostajati u mjestu studiranja, to može rezultirati samo stagnacijom i zaostajanjem naših manjih gradova- ocjenjuje Burić.
Iznimno je ponosan na činjenicu da Šibenik spada među 15 hrvatskih gradova po postotku visokoobrazovanih ljudi koji su našli radna mjesta u svom gradu i ostali. Samo, ne smije se zaboraviti da za njihov dugoročni ostanak nije dovoljno samo da imaju posao,već paralelno s jačanjem gospodarstva treba, ističe gradonačelnik, jačati i društvenu nadgradnju. Nije problem otvoriti fakultete, osigurati im uvjete za rad, ali treba imati stručni kadar na kojem će sve to počivati.
- Ja dolazim iz javnog sektora, iz opće bolnice Šibenik koja ima desetak doktora znanosti, i sad mogu definitivno reći da ćemo imati studij sestrinstva zahvaljujući kadrovima iz naše Bolnice- zadovoljno će Burić- jer bez toga je teško razvijati visokoškolske ustanove.
Više različitih studija
Visoko obrazovanje ključni je uvjet, dodat će Burić,da dio naše djece ostane i studira kod kuće, ali i da k nama dolaze mladi ljudi iz drugih sredina kako bi studirali i jednog dana u ovom gradu radili i zasnovali svoje obitelji. Tako grad raste- ističe.
Prema gradonačelnikovim riječima iznad 60 posto studenata šibenskog Veleučilišta su mladi ljudi koji su došli u Šibenik učiti i živjeti. Ova 2020. je izuzetno dobra, kaže, po upisima na šibensko Veleučilište i sve njegove smjerove. Novoupisanih je preko 270, a Veleučilište trenutno ima stalnih studenata 720.
Bit će ih i više, jer će biti i više mogućnosti, više različitih studija na čijem se otvaranju radi, s optimizmom će gradonačelnik zadovoljno nam otkrivajući kako se intenzivno razgovara i o otvaranju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (Defektologija i logopedija) u Šibeniku, kao dislociranog studija Sveučilišta u Zagrebu, a koji bi pokrivao potrebe cijele Dalmacije. Inače, takav fakultet U Hrvatskoj djeluje samo u Zagrebu.
Kada se tome pridoda i šibenski Studij energetike i obnovljivih izvora energije, kao trenutno jedini dislocirani sveučilišni studij u Hrvatskoj, koji ove godine ima 30-ak upisanih, a ovo je već šesta generacija studenata, mogućnosti studiranja u Šibeniku postaju sve veće i raznolikije.
- Kao gradonačelnika posebno me veseli vrlo visoka uspješnost šibenskih studenata Studija energetike koji su nakon tri godine studija u Šibeniku nastavili studiranje na zagrebačkom FER-u i uspješno došli do diplome. Zamislite kolike su to prednosti: dijete rođeno u Šibeniku studira Energetiku u svom gradu tri godine, i samo još dvije je u Zagrebu na FER-u, koliko to samo olakšava roditeljima i pojeftinjuje studiranje njihove djece. Dosadašnja iskustva govore da svi koji su stekli diplomu baccalaureus u Šibeniku ili su nastavili studirati još dvije godine na FER-u, svi su dobili posao. Mi moramo- smatra gradonačelnik Šibenika- snažno razvijati takve studije, paralelno jačajući gospodarstvo, osobito tzv. zelene tehnologije, koje zahtijevaju određeni intelektualni kapital.
Doktorski studiji
Grad Šibenik je, često to akcentira u svojim javnim istupima Burić, u visoko obrazovanje, ne samo kroz otvaranje raznih usmjerenja na Veleučilištu, nego i kroz podizanje standarda visokoškolskog obrazovanja u gradu uložio oko 150 milijuna kuna.. Sto milijuna kuna Grad ulaže u novi sveučilišni centar na Palacinu (bivši vojni kompleks), 22 milijuna kuna je uloženo u opremanje Veleučilišta, preko 10 milijuna kuna u obnavljanje prostora za studij Energetike i obnovljivih izvora, 20-ak milijuna kuna za projekt Trokut koji se svojim resursima vrlo dobro dopunjava s visokim obrazovanjem i stavlja mu ih na dispoziciju,a u proračunu Grad ima i posebnu stavku u iznosu od 2,7 milijuna kuna za plaćanje nastavnog kadra na Studiju energetike jer se radi o gostujućim profesorima. Svojevremeno, kad se dogovaralo otvaranje studija u Šibeniku, bilo je ispregovarano da će tu obavezu (plaćanje nastavnog kadra) preuzeti Sveučilište u Zagrebu, jer je to njihov dislocirani studij, ali pod uvjetom da se povećaju davanja iz državnog proračuna za Sveučilište. Taj teret Grad Šibenik je spreman podnositi dok god se to pitanje ne riješi...
Ali, Grad je spreman i puno više, makar kako ambiciozno ističe gradonačelnik Burić.
- Grad Šibenik je spreman uložiti proračunska sredstva i u plaćanje doktorskih studija za mlade predavače šibenskog Veleučilišta, jer, uz osiguranje prostornih uvjeta i programskih smjerova nedostaje nam još vlastiti stručni kadar. Ambicija nam je konglomerirati, spojiti Veleučilište i sveučilišni studij, a za to nam treba najmanje 15 doktora znanosti, što je vrlo zahtjevno i financijski i kadrovski.No, usprkos visokoj cijeni, odlučni smo pomoći u tome, ali uz jamstvo ostanka tih kadrova u Šibeniku. Štoviše- domeće Burić- voljni smo za mlade doktore znanosti iz drugih gradova, gdje im je napredovanje bilo onemogućeno, a koji bi došli ovdje raditi,omogućiti da te ambicije ostvare i osigurati za njih određeni broj stanova koje bi koristili dok si ne priskrbe vlastite nekretnine- iznosi svoje planove gradonačelnik grada koji je upravo okićen titulom najboljeg u kategoriji obrazovanja.
Ima puno mladih ljudi, pa čak i bračnih parova, govori nam, koji ne mogu na velikim sveučilištima napredovati jer se smanjuje broj studenata, a time i njihov broj sati na fakultetu, a mi bi im u Šibeniku osigurali ekstra uvjete: smještaj, brzo napredovanje i visoke radne standarde. Mi znamo što nam to donosi i zato smo spremni na svaki način poduprijeti visoko obrazovanje u Šibeniku, pa i proračunskim, gradskim novcem- poručuje ambiciozni gradonačelnik koji je od svog prvog radnog dana na toj dužnosti otvaranje novih studija u gradu imao kao svoj prioritet.
Za taj angažman dobio je, eto, i nagradu, još samo da mladi, obrazovani Šibenčani u većem broju ostaju u svom gradu, a to će se dogoditi tek kada postanemo grad jednakih šansi za sve, a ne samo za stranački podobne...
Studij defektologije u Šibeniku od 2022.
Na inicijativu bivše SDP-.ove saborske zastupnice, dr. znanosti Marije Alfirev, začetnice Inkluzije u Šibeniku, pokrenuti su vrlo ozbiljni i intenzivni razgovori s vodećim ljudima Edukacijsko-rehbilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, o mogućem otvaranju dislociranog sveučilišnog studija "defektologije i logopedije" u Šibeniku. Grad bi trebao za funkcioniranje studija godišnje osigurati 400 tisuća kuna iz proračuna za financiranje predavača. Marija Alfirev je godinama gost predavač na nekim kolegijima zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, a prije godinu dana je s prof. Danijelom Bratković započela razgovore o problemima nedostajućeg stručnog kadra,posebno rehabilitatora, u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji gdje se zbog deficita takvog stručnog profila kontinuirano zapošljavaju nestručne osobe (u razrednoj nastavi, učitelji itd.), a nikakve stipendije ne mogu natjerati studente, ako to ne žele, da se vrate u Šibenik
- U razgovoru s dekanicom Snježanom Sekušak Galešev i prodekanom Antom Bilićem Prcićem odlučili smo prema Gradu Šibeniku ići s inicijativom o otvaranju dislociranog studija. No, korona nas je u tome dosta zakočila, pa sam u kolovozu izravno izložila ideju gradonačelniku, naprosto da vidimo je li Grad zainteresiran. Gradonačelnik je odmah podržao, svjestan koliko je to zanimanje deficitarno, održao je sastanak s dekanicom i prodekanom ERF-a i nakon toga Grad je uputio pismo namjere Fakultetu, odnosno Sveučilištu. Bio bi to izvanredni studij i ako Grad osigura prostorno-tehničke uvjete, već 2022. Šibenik bi mogao imati Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet- objašnjava nam Marija Alfirev. Smatra da je to jako dobro jer bi se kroz prve tri godine studija u Šibeniku educirali oni koji već rade u ustanovama za osobe s posebnim potrebama.
Prema našim saznanjima,danas takav fakultet s 50 studenata, djeluje samo u Zagrebu (plus dislocirani studij u Rijeci), a najbliži Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet izvan Hrvatske je u Mostaru, gdje predaju naši porofesori i studiraju "naša djeca". A zašto ne u Šibeniku?
Visokoškolski konglomerat u Mandalini
Grad ima plan cijeli kompleks visokoškolskih ustanova konglomerirati, povezati prostor ex-vojarne Palacin, vojarnu Ante Jonića, Trokut, Studij energetike i stvoriti kampus koji se u Šibeniku već dugo spominje, a godinama je taj prostor bio zapostavljen zbog vojnih objekata koji su tim dijelom grada dominirali.Trenutno se, kako nam je rekao gradonačelnik Burić, intenzivno pregovara oko povratka vojarne Ante Jonića u posjed Grada i s PU Šibensko-kninskom je potpisan ugovor o razgraničenju posjeda.
Šibensko Veleučilište ima četiri dodiplomska studija (turistički menadžment, poslovna informatika, promet i upravni studij) i dva specijalistička (menadžment i upravni studij). Pored njega u Šibeniku je prije šest godina otvoren i Studij energetike i obnovljivih izvora energije, u pripremi je otvaranje Studija sestrinstva i dislociranog izvanrednog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.. Uskoro će u Šibeniku biti 8-9 različitih visokoškolskih ustanova u kojima će se mladi školovati za različita zanimanja. U zadnjih 5-6 godina Grad Šibenik je u visoko obrazovanje investirao oko 150 milijuna kuna.