StoryEditorOCM
ŠibenikAnita Lauri Korajlija

Psihologinja iz Šibenika upozorava: ‘Sve više ljudi pati od mentalnog post covid simptoma. Teško će se itko od nas izvući neokrznut‘

Piše šibenski.hr
8. studenog 2021. - 20:42
'Ekonomska kriza i egzistencijalni strah također utječu na psihičko stanje ljudi kao i porast obiteljskog nasilja' - tvrdi dr. Anita Lauri KorajlijaNikša Stipaničev/Cropix

Doktorica znanosti s katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Anita Lauri Korajlija bila je gošća ovotjedne emisije Bez brige s Dijanom Čuljak.

Uvodno je istaknula kako je početkom pandemije s kolegicama osnovala platformu ‘Kako si‘, a posebno je ponosna na webinare na kojima se razgovaralo o strahovima, brigama, zdravlju i zaposlenosti u vrijeme pandemije te davalo savjete kako preživjeti to razdoblje.

image
Anita Lauri Korajlija
Željko Puhovski/Cropix

"Ovaj novi val s rekordnim brojkama bismo mogli usporediti s porođajem jer kada idete na drugi porođaj već znate što vas čeka pa to cijelu situaciju čini ujedno i lakšom, ali i težom. Znamo što znači porast brojki i kako će to utjecati na naše živote, no uz velike brojke ide i velik broj oboljelih te kolaps zdravstvenog sustava. Svatko od nas ima neki dio života koji je zahvaćen mjerama i imamo osjećaj gubitka. Mnogima se pogoršalo psihičko zdravlje i pate od mentalnog postcovid simptoma, imaju anksiozno depresivna stanja i teško da će itko od nas iz ovoga izaći neokrznut", objašnjava psihologinja.

Neizvjestan kraj pandemije dodatno otežava situaciju, a prave posljedice ćemo vidjeti tek godinu, dvije nakon što završi."Ekonomska kriza i egzistencijalni strah također utječu na psihičko stanje ljudi kao i porast obiteljskog nasilja pa slogan #ostanidoma nije uvijek najsretniji jer je nekome doma pakao. Pojačane konzumacije droga i alkohola događaju se doma - jer ljudi sve manje izlaze, učestalost nasilja se povećala i nasilje je postalo okrutnije. Među mladima imamo ‘poplavu‘ samoozljeđivanja kako bi psihičku bol pretvorili u tjelesnu i lakše se s njom nosili. Slijede poremećaji hranjenja, bullying...a dodatni je problem što neke škole uopće nemaju psihologa, a one koje imaju u njima se djeca ondje šalju kao po kazni", upozorava gošća.

Objasnila je i zašto ljudi ne vjeruju znanstvenicima i liječnicima kada je riječ o cijepljenju, zašto je važno imati dobre izvore informacija te kakva je društvena odgovornost znanstvenika u pandemiji.

Za kraj je dala nekoliko savjeta za lakše nošenje s pandemijom: Pokušajte kontrolirati samo one stvari koje možete kontrolirati, budite tjelesno aktivni, ne dopustite strahu da prevlada i okružite se prijateljima na odgovoran način.

17. lipanj 2024 01:41