Hrvatske šume krenule su u sanaciju Jelinjaka. Požar je na ovom šumom gusto obraslom brdu lanjskog srpnja iza sebe ostavio pravu pustoš, vidljivu već izdaleka, pa šumari nisu čekali istek zakonskog roka od dvije godine, već su odmah prionuli poslu uklanjanja sve vegetacije nastradale u visokim šumama.
Nakon toga će se, kako nam je kazao Ante Slamić, upravitelj šumarije Šibenik, ako uspjeh prirodnog pošumljavanja ne bude zadovoljavajući, pristupiti umjetnom pošumljavanju različitim vrstama. Ne samo četinjačama, nego i listačama.
- Riječ je o površini veličine 300 hektara visoke šume alepskog bora u državnom vlasništvu, a izgorjelo je još 300 hektara u privatnom vlasništvu, no mi na tim površinama nemamo ingerencije. To će druge državne institucije trebati rješiti, zajedno s jedinicama lokalne samouprave te privatnim vlasnicima. Što se nas tiče, mogu reći da smo napravili izuzetan posao u kratkom periodu, u rekordnom roku.
U sanaciji smo se odlučili za stablovnu metodu, u kojoj se izvlače cijela stabla, s krošnjama, da bi se onda na pomoćnim stovarištima odvojila krošnja od debla, koji se isporučuju našim stalnim ugovorenim kupcima. Njima se svakodnevno, na pet ili šest kamiona, otpremaju ugovorene količine robe. Granjevina se, primjerice, slaže posebno i izvođač dolazi sa svojim strojevima i ivera u sječku, i vozi ih u bioenergane, za daljnju upotrebu, za proizvodnju električne ili toplinske energije. Trupci idu našem dugogodišnjem partneru, ugovorenom kupcu, GIRK Kalunu, koji u svom procesu proizvodnje koristi bio masu kao energiju za proizvodnju svog finalnog proizvoda. To je već uhodan način i tempo našeg poslovanja s privatnim partnerima - izložio nam je Slamić.
Otpornija ‘mješavina‘
Izračunima su u šumariji došli do podatka da je u požaru na Jelinjaku, na ovoj površini, nastradalo osam tisuća kubika drvne mase, i svih osam tisuća kubika će biti izvučeno, što najbolje govori o kakvom se golemom poslu radi, koji je već na 90 posto realizacije. Dapače, Slamić tvrdi da će do 1. lipnja sva ova stabla biti uklonjena, što znači u manje od godinu dana od požara, a pet mjeseci od početka fizičkog dijela posla, koji je uslijedio nakon nužnih izvida i izrade projekta. Riječ je o teškom i nagnutom terenu, gdje se raznim načinima pristupalo izvršenju, a ono čim su u šumariji zadovoljni je da je turistička slika Jelinjaka puno manje nagrđena nego sada, s obzirom da je izgorjela i nagorjela drvna masa uklonjena s terena. A ne predstavljaju ni potencijalnu opasnost za šetače i prolaznike, te vozila na prometnicama, uslijed iznenadnih padova. Vrijednost ovog posla, ukupnih radova je oko dva milijuna eura.
Ako prirodno pošumljavanje iz češera ne bude dovoljno, sadit će se još i hrast crnika, crni jasen, nešto primorskog bora – pinije, kako bi se dobila mješovita i raznolika šuma, koja je otpornija i na suše, požare, utjecaje mora i sve druge okolnosti.
Velika vrijednost šuma na nagnutim terenima, kao što je Jelinjak je i u tome što one spriječavaju eroziju tla, odnosno odvajanja površinskih slojeva. Pored proizvodnje kisika, šuma je korisna i zbog stvaranja brojnih drugih klimatogenih uvjeta, snižavanja temperatura, a dokazano je, najnovijim istraživanjima, da na velikim kompleksima šuma uvijek prije dolazi do padavina, nego na goletima. Oblaci preko njih samo prođu i dolazi do padalina, odnosno kiša, na nekom drugom području, na kojem isijavanja iz tla ne smanjuje mogućnost padalina – kazao nam je Ante Slamić.
