- Sasvim sigurno, pristran sam kada se govori o prošeku! Iz prostog razloga što su i korijeni moje obitelji vinogradarski i vinarski, poput dobroga dijela Šibenčana i Dalmatinaca, kojima je prošek stoljećima bio ponos u konobama, a sada nam netko pokušava odreći pravo da ga prošekom nazivamo na tržištu EU - kaže Tonino Picula, SDP-ov parlamentarac u EU o svome lobiranju u višegodišnjem prijeporu oko bitno drugačijeg talijanskog pjenušavog prosecca i dalmatinskog, hrvatskog desertnog prošeka.
Italija se uspravila na zadnje noge zbog svoga prosecca uoči hrvatskoga ulaska u EU, no Hrvatska je obnovila zahtjev za zaštitom naziva svoga prošeka, te je spor došao pred Europsku komisiju. Prema svemu sudeći, uskoro bi trebao biti riješen u korist Hrvatske.
Picula je ovih dana tu dobru vijest donio u zemlju, prvo u Zagrebu, gdje je, osim panel diskusije s proizvođačima prošeka i enolozima, na Cvjetnom trgu upriličena degustacija talijanskog prosseca i dalmatinskog prošeka, kako bi se građani na vlastitim nepcima upoznali s neprijepornom činjenicom da ta dva vina jedino dijele isti naziv, no različita su kao nebo i zemlja.
Prosecco je pjenušavi frizante, polušampanjsko vino koje Talijani proizvode u vrtoglavim količinama i pijucka se kao aperitiv, a prošek je desertno vino i uživa se na kraju obroka, uz kakvu slasticu.
Koji dan poslije Picula je posjetio rodni Šibenik te u Vinoplod-Vinariji d.d. održao sastanak s poslovodstvom najvećeg proizvođača prošeka u nas, vlasnicima oduvijek cijenjene etikete 'Šibenski prošek'.
Otkako je Hrvatska ušla u EU, visokom kakvoćom jednako piće deklarira se silom prilika kao 'Jakov', s naznakom 'desertno vino' u podnaslovu. Tako se šibenski prošek sklonio pod još jedan snažni znamen, naziv i rozetu iznad glavnog portala katedrale sv. Jakova, no to ne bi trebalo još dugo potrajati, ocjenjuje Tonino Picula.
- Mislim da privodimo kraju proces zaustavljen 2013. godine, neposredno prije hrvatskoga ulaska u EU. Tada smo pokušali zaštititi svoj prošek, no Italija je zaprijetila blokadom, a kako je strateški cilj bio ulazak u EU, stavili smo zahtjev u mirovanje, govori Picula.
Podsjeća da se prvo njegovo pitanje kada je izabran u Europski parlament odnosilo na zaštitu naziva teran i prošek: s teranom se u međuvremenu uspjelo, a u skladu s procedurom kod takvih zahtjeva, EK se pozitivno očitovala i najviše zalaganjem povjerenika Janusza Wojciechowskog, zaštita naziva prošek dobila je zeleno svjetlo.
Italija je međutim, ponovno objavila neslaganje, objašnjava Picula, premda je evidentno da su prosecco i prošek jednaki jedino po nazivu. Ta vina ne nastaju identičnom metodom, vrlo su različita i svi su empirijski i zdravorazumski razlozi na strani Hrvatske. Međutim, to nije stvar impresije, nego treba pravno i politički zaokružiti to nastojanje, veli Picula.
EK, zadužena za primjenu i čuvanje europskog zakonodavstva ovog je ljeta otvorila dvomjesečni postupak na što je Italija reagirala tužbom Europskom sudu. EK će nakon toga najvjerojatnije sredinom naredne godine donijeti pravorijek, a Piculu u njegovu uvjerenju da će hrvatskom zahtjevu biti udovoljeno učvršćuje jedan presedan, kada je sličnost u imenima proizvoda odbačena kao argument.
-Talijanske kolege svjesne su toga, no oni i dalje tvrde da bi prosecco bio tržišno ugrožen. To međutim, nema utemeljenja s obzirom na podatak da od talijanske proizvodnje od vrtoglavih 60 milijuna hektolitara vina na njihov razglašeni prosecco otpada 40 posto, dok se naš prošek 2013. proizvodio u skromnoj količini od svega 970 hektolitara! - argumentira Tonino Picula.
K tome, dva se vina ne mogu naći niti na istim trgovačkim policama.
- Argumentacija EK u prilog našeg prošeka izgleda mi dosta razgovjetnom i razložnom, a Europski sud pak, donosi presudu na temelju izjašnjavanja EK, te sam uvjeren da ulazimo u posljednjih nekoliko odlučnih mjeseci da prošek postane legitiman proizvod i da ga se zaštiti na tržištu EU, nama najznačajnijem. Riječ je o 450 milijuna stanovnika i potrošača, a Europa je poznata kao kontinent na kojem se proizvodi i konzumira najviše vina, kaže Picula.
U tim postupcima Italije smatra da ima dosta onoga 'tko jači, taj kvači', uvjeren da susjedi u svojim reakcijama na naš prošek samo nastoje podvući uočljivost svoga vinskog branda, makar i sami dobro znaju što i mi: niti su to ista vina, niti ih naš prošek ičim može ugroziti.
Jednako razmišlja i Damir Lasan, član uprave Vinarije Vinoplod-Vinarije d.d. kada se prošek sklonio pod zaštitu sv. Jakova.
- Izuzmemo li male vinare s isto takvom proizvodnjom, mi smo ostali jedinim velikim proizvođačem prošeka u zemlji i zbog peripetija s nazivom vina kojim se ovaj kraj i njegovi vinogradari ponose stoljećima, trpimo štetu i na domaćem tržištu.
Proizvedenih 650 hektolitara prošeka prije desetak godina svelo se na pet puta manje količine, te utemeljeno procjenjujemo da s priznavanjem naziva našeg kvalitetnog branda, umjesto deklaracije 'desertno vino' zakratko možemo postići znatan rast prodaje na domaćem tržištu, koje, htjeli mi to ili ne, ponovno treba upoznavati s prošekom, kaže Lasan.
Uvjeren je da će u 'boju oko prosecca i prošeka' pred europskim institucijama svi ispucati svoju municiju na najbolji mogući način. Tako da na kraju svaka trpeza mirno i ugodno može proteći s proseccom kao aperitivom, a završiti s prošekom za desert; u tom smjeru u Vinoplod-Vinariji d.d. pripremili su novu etiketu 'Jakova', dodajući mu pridjevak 'šibenski'. Kao pripremu za časni i pravični povratak prošeka u njegovu stoljetnu dalmatinsku domaju.