Postoje značajne razlike u mirovinama diljem Europe, a Euronews Business pronašao je jaku pozitivnu korelaciju između financijskog povjerenja u mirovinu i visine mjesečnih mirovina.
Mirovine povezane s primanjima u velikoj većini čine primarni izvor prihoda za Europljane u dobi od 65 godina i starije. Međutim, manje od polovice potrošača u EU-u uvjereno je da će imati dovoljno novca za ugodan život tijekom cijele svoje mirovine. U nekoliko zemalja ova razina povjerenja pada na 30% ili čak i manje. To izaziva zabrinutost oko primjerenosti mirovina.
Zaštita starijih osoba od siromaštva ključna je funkcija mirovinskih sustava. Starosna mirovina je periodična isplata namijenjena: održavanju prihoda korisnika nakon umirovljenja iz plaćenog zaposlenja u zakonskoj ili standardnoj dobi; ili podržavanje prihoda starijih osoba (osim kada se isplate vrše samo na ograničeno razdoblje).
Ogromne razlike u mirovinama diljem Europe
Prema Eurostatu, starosne mirovine diljem Europe značajno se razlikuju i u nominalnim iznosima i u standardima kupovne moći (PPS). Kako bi pojednostavio podatke, Euronews Business pretvorio je godišnje prihode od mirovina u mjesečne iznose podijelivši ih s 12 mjeseci.
U 2021. prosječni mjesečni bruto izdaci za starosnu mirovinu po korisniku unutar EU-a uvelike su varirali, od čak 2 575 eura u Luksemburgu do niskih 226 eura u Bugarskoj, pri čemu je prosjek EU-a iznosio 1 224 eura.
Uključujući šire Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) i zemlje kandidate za članstvo u EU, Island je izvijestio o najvišem prosjeku od 2762 eura, dok je Albanija imala najniži od 131 eura.
‘Velika četvorka EU‘ i nordijske zemlje iznad prosjeka EU mirovina
Starosna mirovina po korisniku premašila je prosjek EU-a u svim zemljama Velike četvorke EU-a. Italija je prijavila najvišu mirovinu od 1.561 eura, dok su Francuska, Španjolska i Njemačka imale gotovo identične iznose, svaka oko 1.450 eura.
Nordijske zemlje također su se dobro pokazale, s prosječnim starosnim mirovinama iznad onih Velike četvorke.
Balkanske zemlje bilježe najniže mirovine
Najnižih sedam rangiranih zemalja drže balkanske zemlje. Prosječni izdaci za starosne mirovine u Luksemburgu bili su gotovo 11 puta veći od onih u Bugarskoj, naglašavajući značajne razlike. Čak i odbacivši Luksemburg kao izuzetak, prosjek EU-a ostao je gotovo šest puta veći od onog zabilježenog u Bugarskoj.
Neke od ovih razlika u mirovinama mogu se pripisati različitim razinama cijena u državama članicama EU-a, jer Eurostat primjećuje da se ukupni troškovi života značajno razlikuju u cijeloj regiji.
Hrvatska prosječna mirovina iznosi 388 eura, dok je u Slovačkoj prosječna mirovina manja za dva euro od Hrvatske, a najgora je Bugarska s 226 eura prosječne mirovine.
Razlike u mirovinama znatno se smanjuju u smislu PPS-a
U standardima kupovne moći (PPS), umjetnoj jedinici valute koja se prilagođava razlikama u razini cijena između zemalja, razlike se značajno smanjuju.
Prosječna starosna mirovina kreće se od 437 u Bugarskoj do 1681 u Luksemburgu što znači da je primatelj mirovine u Luksemburgu primio bruto mirovinu gotovo četiri puta veću od one u Bugarskoj. U Hrvatskoj je 580, u Srbiji 518, a u Bugarskoj 437.
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2023. koje je provelo Europsko tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), samo 42 posto potrošača u EU-u uvjereno je da će imati dovoljno novca za ugodan život tijekom cijele svoje mirovine.
Razine povjerenja pokazuju značajne varijacije među zemljama, s najvećim povjerenjem u Luksemburgu (61%), Nizozemskoj (59%) i Danskoj (58%). S druge strane, najniže razine povjerenja vidljive su u Hrvatskoj (30%), Latviji (23%), Sloveniji (27%) i Poljskoj (28%).
Jaka korelacija: mirovine i povjerenje u mirovinu
Euronews Business pronašao je snažnu pozitivnu korelaciju između razine financijskog povjerenja u ugodan život tijekom umirovljenja i iznosa mjesečne starosne mirovine.
Ova korelacija pokazuje da više razine povjerenja prevladavaju u zemljama s višim mirovinama, dok povjerenje ima tendenciju pada u zemljama s nižim iznosima mirovina.
Europski parlament ističe rizik od siromaštva u starijoj dobi
Stručne skupine i dionici iznijeli su brojne preporuke za jačanje održivosti i primjerenosti mirovinskih sustava EU-a prema brifingu Europskog parlamenta.
"Način na koji su mirovinski sustavi trenutno osmišljeni ostavlja sve veći broj ljudi u opasnosti od siromaštva u starijoj dobi. Taj je trend u suprotnosti s naporima EU-a da smanji siromaštvo", upozoreno je u brifingu.
Izazovi u međunarodnoj usporedbi mirovina
Usporedba međunarodnih razina mirovina izazovna je zbog značajnih razlika u mirovinskim sustavima. Ove usporedbe često zanemaruju utjecaj poreza i socijalnih doprinosa na konačne iznose mirovina. Brojke su izračunate iz Eurostatove baze podataka dijeljenjem ukupnih izdataka za starosne mirovine s brojem primatelja.
"Važno je ponoviti da ove brojke o izdacima za mirovine po korisniku ne odražavaju nužno razinu ili primjerenost pojedinačnih starosnih mirovina u različitim zemljama", podsjeća Eurostat.