Na današnji dan prije 18 godina zbio se događaj koji je promijenio cijeli svijet. Ne na bolje, nego na gore.
Tog 11. rujna 19 terorista Al-Qaide otelo je četiri američka putnička zrakoplova, usmrtilo tri tisuće ljudi, žrtvovalo vlastite živote, izazvalo nove ratove i nove poginule.
Dva oteta aviona zabila su se u samo srce Manhattna, u popularne njujorške Twinse, treći se srušio na zgradu Pentagona, a četvrti na polje u Pennsylvaniji nakon što su dvojica putnika svladali otmičare, ali nisu znali upravljati avionom.
Napad na New York počeo je nešto prije devet sati ujutro po lokalnom vremenu, kada je Boeing 767 American Airlinesa udario u sjeverni toranj WTC-a, između 94. i 98. kata, ali se tada još uvijek nije smatralo da je riječ o terorističkom napadu, već o nesreći.
Potvrdu da je SAD prvi put u svojoj povijesti doživio napad neprijatelja na svom teritoriju, dužnosnici Bijele kuće dobili su tri minute po udaru prvog aviona, kada je sljedeći zrakoplov, također Boeing 767 United Airlinesa, uletio u južni toranj WTC-a.
Dok su sve oči bile uprte na New York, pola sata nakon početka terorističkog napada Boeing 757 pao je na Pentagon, dok je u 10.03 srušen i četvrti avion, koji teroristi nisu uspjeli dovesti do namjeravane mete zahvaljujući intervenciji dvojice putnika.
Kako nije bilo službenih dojava o otetim avionima, udar aviona zatekao je žrtve u redovnim poslovima i samo 18 ljudi koji su se u tom trenutku našli unutar tornjeva "blizanaca" uspjelo se spasiti.
Najveću moguću jezu izazvale su scene u kojima su nesretni ljudi iz sigurne smrti od plamena skakali s tih nebodera u isto tako sigurnu smrt od pada na tvrdo tlo. Neki su skakali i u paru, držeći se za ruke, bilo da su supružnici, ljubavni parovi ili prisni prijatelji.
Prof. dr. Zoran Kurelić, dekan Fakulteta političkih znanosti godinama je živio u New Yorku.
- Većina nas se vrlo jasno sjeća trenutka kad su čuli prvu vijest o rušenju zgrada Svjetskog trgovačkog centra, pa tako i ja. Tad sam se već vratio iz New Yorka gdje sam živio nekoliko godina. Nazvao me prijatelj, rekao što se događa, odmah sam upalio televizor i okrenuo na CNN - prisjetio se Kurelić .
Podsjeća kako ta dva srušena tornja Twinsa nisu bilo kakve zgrade.
- Dok sam boravio u SAD-u živio sam na Staten Islandu i kad god bi ferryjem dolazio u centar, prvo što bih ugledao bili su tornjevi WTC-a. Na svim fotografijama vide se ta dva nebodera. Razumijem stoga što njihovo rušenje znači svakom Njujorčaninu i Amerikancu. Ne radi se tu, dakle, samo o broju žrtava, kao ni o činjenici da se pokazalo kako se Ameriku može napasti u samoj Americi, nego i o tome da je srušen vizualni simbol te zemlje. Urušavanje tih visokih zgrada, punih ljudi, obavijenih dimom i prašinom, izazvalo je efekt jači nego što su i sami napadači predvidjeli - veli prof. Kurelić.
Kao posljedica rušenja toga obilježja, Amerikancima tako važnog i monumentalnog, s kojim se identificiraju, pojavio se osjećaj šoka kao i straha koji je njima dotad bio nepoznat kao i potreba za kolektivnim tugovanjem.
- Upravo te tri stvari, kolektivni šok, strah i tugovanje, otvorili su prostor za političko djelovanje - napominje Kurelić
U prvoj fazi krenuo je napad na Tora Boru i rat u Afganistanu, koji do danas nije gotov.
- Evo, prije nekoliko dana Donald Trump je otkazao razgovore s talibanima u Camp Davidu. Taj rat, koji je jedan od najdužih koji su Amerikanci ikad vodili, još traje. Nakon toga, Amerikanci su lako ušli u rat u Iraku. Iz Iraka nisu bili nikad napadnuti, ušli su s Velikom Britanijom i sve se svodilo na obavještajne podatke za koje se ne zna jesu li relevantni ili naštimani. Taj je rat odredio 21. stoljeće - smatra Kurelić.
No, izbor Donalda Trumpa za predsjedniak SAD-a nije posljedica ove nevolje, smatra naš sugovornik, njegovom izboru su, jednako kao i Brexitu, presudile posve druge okolnosti. Ni jako savezništvo s Britanijom nije otad nešto više u usponu nego prije.
- Njihova je povezanost i prije toga bila vrlo čvrsta - ističe.
Podsjeća na to i kako je kao rezultat straha i šoka donesen niz zakona u SAD-u koji su u fokus doveli odnos sigurnost i građanskih sloboda.
- Taj 11. rujna promijenio je međunarodnu situaciju, ali i način na koji građanske demokracije funkcioniraju kad su napadnute. Za nas koji se bavimo političkom teorijom posebno je zanimljivo pratiti što se događa s građanskim pravima i slobodama u trenutku kad je nacija ugrožena i kada je spremna žrtvovati ta prava da bi osigurala sigurnost. U svemu tome pobijedila je sigurnost - ističe Kurelić.
Razina provjere posvuda je takva da je naprosto život promijenjen.
Grad New York pak ni 18 godina nakon napada ne prestaje brojati novooboljele od karcinoma i drugih teških bolesti, napose pluća, koje su povezane s toksičnim oblakom koji je tjednima lebdio nad južnim dijelom Manhattana.
Zdravstveni program WTC-a, koji se odnosi na osobe koje su preživjele napade 11. rujna, u registru ima 10.000 oboljelih od raka.
James Zadroga, njujuorški detektiv bio je među prvima koji je dojurio nakon što se avion zabio u prvu zgradu blizanaca, a umro je od plućne fibroze.
Zašto je umro u dobi od 34 godine, naglo oboljevši već samo nekoliko tjedana nakon terorističkog udara, iako je do tada bio zdrav i nepušač, postalo je jasno nakon obdukcije. U plućima su mu pronašli čestice talka, celuloze, kalcijeva fosfata i plastike.
Jaqueline Febrillet u vrijeme napada imala je 26 godina i radila je blizu Svjetskog trgovačkog centra. Preživjela je napad, ali je danas jedna od tisuća ljudi oboljelih od raka nakon što su bili izloženi otrovnim tvarima u katastrofi. Nakon terorističkih napada Febrillet je rodila troje djece, a 2016. godine dijagnosticiran joj je rak koji je metastazirao. Toksični otpad i oblak pepela kojemu je bila izložena na dan katastrofe liječnicima je jedino logično objašnjenje za njezinu bolest.
Iako je nemoguće za svakog pojedinca utvrditi točan uzrok raka jer nijedan krvni tekst neće pokazati "žig WTC-a", ipak nekoliko studija potvrđuje da je postotak oboljelih od raka narastao između 10 i 30 posto u osoba koje su bile izložene česticama na dan katastrofe.
David Prezant, glavni liječnik njujorških vatrogasaca, izjavio je za agenciju AFP kako očekuje da će postotak oboljelih rasti u budućnosti s obzirom na to da će ti ljudi stariti i s obzirom na prirodu pojedinih oblika karcinoma kakvi su rak pluća ili mezoteliom koji se razvijaju od 20 do 30 godina.