StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetsad ih je 1149

U osam godina otvoreno 100 novih državnih poduzeća, veliki dio njih, naravno, posluje s minusom

Piše JL
20. prosinca 2017. - 11:09

Umjesto da smanjuje broj poduzeća u vlasništvu države, Hrvatska je njihov broj posljednjih godina povećala. Štoviše, državni je portfelj previše šarolik jer je državno vlasništvo u tvrtkama prisutno u gotovo svim djelatnostima - od prerađivačke industrije i građevinarstva, preko prijevoza i trgovine pa do turizma.

Rendgen je to stanja državnog vlasništva u tvrtkama, koje u najnovijem Fiscusu Instituta za javne financije daju Anto Bajo, Lana Zuber i Marko Primorac. Pozivajući se na podatke koje su objavili Fina, Ministarstvo financija i Ministarstvo državne imovine, autori zaključuju kako je, pojednostavljeno rečeno, utjecaj države na gospodarstvo u Hrvatskoj i dalje, nakon gotovo tri desetljeća tranzicije, prevelik, a koristi od toga su male, piše Jutarnji list.

“Hrvatska pripada kategoriji europskih država s izrazito visokim udjelom poduzeća u vlasništvu države u BDP-u. Riječ je o poduzećima koja su raspršena po svim gospodarskim sektorima i čiji je doprinos proračunskim prihodima malen zbog slabog financijskog poslovanja”, ističu autori studije. Prema podacima koje iznose u analizi, ukupni broj poduzeća u kojima je država bila većinski vlasnik 2016. iznosio je 1149,  a ta brojka uključuje i poduzeća čiji je većinski vlasnik regionalna i lokalna samouprava.

U 2008. u većinskom državnom vlasništvu bilo je 104 poduzeća manje ili njih ukupno 1045. Sudeći prema tim podacima, ističu autori, očito je pogrešna u društvu dominantna percepcija kako država ubrzano privatizira i smanjuje broj poduzeća u svom vlasništvu. Znatan je i broj poduzeća u kojima je država manjinski vlasnik.

“Stječe se dojam da država želi biti prisutna u svim uspješnijim poduzećima, premda nije uvijek jasno kako to doprinosi proračunu ili poslovanju tih društava. U manjinskom vlasničkom portfelju država je prisutna u velikom broju različitih sektora koji nisu usmjereni na pružanje javnih dobara i usluga”, napominju autori studije.

Iako podaci o rezultatima poslovanja tvrtki u vlasništvu države pokazuju trend poboljšanja pa je tako 49 strateških državnih tvrtki 2016. zaključilo s bruto dobiti od gotovo 5,69 milijardi kuna, autori studije ističu kako je glavni čimbenik takvih poslovnih rezultata bolje poslovanje Ine u 2016. godini. Drugi veliki generator dobiti je HEP. No, nemali broj državnih tvrtki i dalje posluje s minusom.
Poseban je problem to što država, poručuje se u studiji, niti jedne godine nije prikupila predviđeni iznos prihoda od dobiti javnih poduzeća. Tako su, primjerice, prema odlukama Vlade državne tvrtke u proračun trebala uplatiti 1,65 milijardi kuna, a uplatile su ukupno 884 milijuna. Lani su odluke Vlade govorile o obvezi uplate dobiti u visini od gotovo 2,65 milijardi kuna, a javna poduzeća uplatila su nešto manje od 1,47 milijardi kuna, pokazuju računice autora studije.

U uplatama u državnu blagajnu najviše je, tvrde autori studije, podbacio HEP koji lani nije uplatio oko 470 milijuna kuna, no manje od predviđenog uplatili su i Janaf, Narodne novine, HPB i Brijuni Rivijera. Pojedine tvrtke, poput Odašiljača i veza, ACI-ja, Croatia Airlinesa, Luke Rijeka i Hrvatske pošte, nisu niti uplatila dobit u proračun, ističe se u studiji, piše Jutarnji list.

Razloga za to ima više, a kao jedan od glavnih autori navode nekoordiniranost. Naime, dobit u državnu blagajnu uplaćuju poduzeća od strateškog i posebnog značaja za državu, a odluku o tome donosi država. No, takvu odluku vladajući često donose prekasno: nakon što su poduzeća već donijela svoje odluke o raspodjeli dobiti i zatvorila svoje godišnje bilance.

Autori studije stoga preporučuju da Vlada javno objavi popis poduzeća koja ne ispunjavaju obvezu, kao što je 2012. učinila s poreznim dužnicima. Također preporučuju da Vlada smanji državni vlasnički portfelj, posebno manjinske udjele koje ima u brojnim poduzećima.

“Državni portfelj treba se usmjeriti na strateške gospodarske sektore, poput energetike, prometa i vodoopskrbe, umjesto raspršenosti”, zaključuje se u studiji.

28. studeni 2024 11:00