StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetDemografski slom u klupama

U deset godina Hrvatska je izgubila 86 tisuća đaka

3. svibnja 2018. - 20:49

Crna demografska slika Hrvatske iz dana u dan pokazuje svoje razorne posljedice, a nema područja života u kojemu nije ostavila svoj duboki trag.

Nije stoga ni velika novost kada kažemo da su naše škole sve pustije, a svake godine to redovito potkrjepljuju i brojke. Državni zavod za statistiku ovih je dana objavio brojke vezane za osnovne i srednje škole krajem prošle 2016./2017. i početak aktualne 2017./2018. školske godine koje najzornije pokazuju što se u obrazovanju koje se priprema za veliku reformu trenutačno događa: krajem prošle školske godine osnovne i srednje škole nije pohađalo niti pola milijuna đaka (ukupno tek njih oko 479 tisuća), a stanje bi aktualne školske godine moglo biti još i gore – zasad podaci govore da je početkom 2017./2018. godine u oba sustava bilo upisano oko 473 tisuće učenika, najmanje dosad.

Usporedimo li brojke s onima prije desetak godina, gotovo nevjerojatno zvuči da smo na kraju 2006./2007. školske godine u osnovnoškolskom (380.777) i srednjoškolskom (184.974) sustavu ukupno imali gotovo 566 tisuća djece. To pokazuje da smo u deset godina, od kraja 2006./2007. do kraja 2016./2017. školske godine, iz oba sustava 'izbrisali' čak 86,5 tisuća đaka!
U hrvatskim osnovnim školama također više jedan učitelj ne dolazi niti na deset učenika, točnije odnos broja učitelja i učenika krajem prošle školske godine u redovitom obrazovanju iznosio je 1:9,5 a tako je i početkom ove školske godine. Još prije desetak godina, 2006./2007. godine taj je omjer bio 1:12,7!

Premda iz DZS-a napominju kako se broj učenika u osnovnim školama početkom ove školske godine nije značajnije mijenjao u odnosu na kraj 2016./2017. školske godine (lani 318.173 tisuće, ove godine 317.541 ili 632 osnovca manje), ipak navode kako to pokazuje da nastavljamo bilježiti pad broja učenika koji traje već četvrt stoljeća. No, prava kataklizma bilježi se u srednjoškolskom sustavu gdje se posljednjih godina, i to svake godine, broj srednjoškolaca smanjuje za više od četiri posto. Tako je krajem prošle školske godine u srednjim školama bilo 161.111 đaka, a početkom ove godine njih 155.642 ili oko 5,5 tisuća manje.

Međutim, činjenica je da je naš osnovnoškolski sustav, iako su rapidniji padovi broja učenika možda tek nešto malo usporeni posljednjih godina, pretrpio ogromne gubitke – samo u deset godina, od 2006./2007. do 2016./17. godine iz osnovnih škola nestalo je gotovo 63 tisuće đaka. Broj razrednih odjela pao je s 18.355 na 17.836, to jest imamo čak 519 odjeljenja manje.
Danak crnoj demografiji očigledno plaćaju male područne škole i odjeli kojih je u tih deset godina nestalo 70-ak (ukupan broj pao je s 1240 na 1172), dok se istovremeno povećao broj matičnih i samostalnih škola s 844 na 865. Treba imati u vidu da prije desetak godina u osnovnoškolskom obrazovanju nismo imali škole vjerskih zajednica, nego uz državne škole tek sedam privatnih osnovnih škola. Danas imamo 2017 državnih osnovnih škola, sedam privatnih te šest osnovnih škola vjerskih zajednica, ukupno 2030 osnovnih škola, dok ih je prije desetak godina bilo 2084.

Pogledamo li stanje u osnovnim školama na području četiriju dalmatinskih županija početkom 2017./2018. školske godine, vidimo da su one u odnosu na razdoblje prije deset godina ukupno ostale bez oko 12,5 tisuća osnovnoškolaca, najviše Splitsko-dalmatinska županija (s 42.758 na 36.386 učenika osnovnih škola, što je minus oko 6400 učenika), dok je osobito porazno da je najmanja Šibensko-kninska županija izgubila čak 2362 osnovaca (s 9599 pala je na ovogodišnjih 7237 đaka).

Dalmacija je u deset godina izgubila i gotovo pet tisuća srednjoškolaca – krajem 2006./2007. školske godine broj učenika srednjih škola u četiri županije iznosio je 39.938, a deset godina poslije 35.080. Broj školskih jedinica u srednjem školstvu (računa se jer neke škole u istoj zgradi izvode i gimnazijske i strukovne programe) porastao je u desetak godina sa 700 na 745 lani (ove školske 744), što samo pokazuje da se pokušava spasiti što je više programa i po cijenu manjih odjeljenja.

No, demografski minusi, iseljavanja cijelih obitelji i ispisivanja djece iz škola stvarnost su koja bi na kraju toliko željenu reformu školstva vrlo brzo mogla gurnuti u drugi plan.


A učitelja sve više...
Iako godinama znatno pada broj učenika, nastavlja se trend – rasta broja prosvjetnih djelatnika, što pokazuje da se u sustavu svim silama nastoje zadržati radna mjesta. Iako daju podatke o broju učitelja i nastavnika s punim i nepunim radnim vremenom, iz DSZ-a objašnjavaju da s obzirom na to da prosvjetari mogu predavati u nekoliko (vrsta) škola, tako iskazani broj nastavnika ne daje i broj fizičkih osoba zaposlenih u školama. Stvarnom broju fizičkih osoba odgovarala bi stavka koja se odnosi na broj nastavnika i učitelja u ekvivalentu pune zaposlenosti, a te brojke su sljedeće: 2006./2007. godine u ekvivalentu pune zaposlenosti u osnovnim školama je bilo 26.727 učitelja, a deset godina poslije njih 28.898 ili oko dvije tisuće više. U srednjim školama prije deset godina tako je zaposleno bilo 15.675 nastavnika, a krajem prošle godine njih 18.233 ili oko 2,5 tisuća više.


Dalmacija je u deset godina ostala bez 12,5 tisuća osnovaca i gotovo 5000 srednjoškolaca. Minus je najosjetniji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je izgubila 6400 osnovaca...

24. studeni 2024 00:56