Turizam je eksplodirao i povukao cijene u nebo. Tržište nekretnina prvo je reagiralo. Čim su se u optjecaju pojavile turističke devize, kvadrati novogradnji su se pozlatili. Cijene od četiri, pet, šest tisuća eura za četvorni metar stana na boljoj jadranskoj lokaciji više nisu iznimka, nego postaju pravilo. Hrvatska je dio Europske unije, samo što nije priključena schengenskom režimu, zamjena kune eurom je na vidiku, Amerika nam ukida vize, što nije slučajno, i sve to potiče poskupljenja.
Na vrhuncu turističke sezone, od sredine srpnja do sredine kolovoza, svatko želi zaraditi što se zaraditi da, unatoč tome što se i preko medija upozorava da slobodnih kapaciteta do 15. 8. nema pa nema, i dalje se zove, pita, kumi i moli bilo kakav smještaj, gosti se sami nude platiti više. Nedostaje brodova i automobila za najam. Sve teže se organiziraju i izleti po kopnu i otocima. U restoranima i kafićima, osoblje puca po šavovima. Svi su svjesni te pomame za ljetovanjem u Hrvatskoj, pa su podigli cijene pedeset, sto posto i više. Žele iskoristiti situaciju. Kad netko nekim slučajem otkaže rezervaciju, doslovno za minutu ili dvije – "sjeda" nova. Ma, kakva berićetna 2019. Ovo je nešto do sada neviđeno. Za anale!
Tako se stan na Kocunaru za šestero izdaje za 2000 kuna za noć, obična pizza, komad razvučenog tijesta, stoji i po 95 kuna, cheeseburger 85, a kava i njezini pripravci na atraktivnijim mjestima po Splitu 16 i 18 kuna. Kilogram oborite ribe u restoranu po otocima je i 800 kuna!
Jesmo li preskupi? Skandinavcima, Nijemcima, Britancima, Amerikancima... vjerojatno nismo, ali turistima iz tranzicijske Europe, iz bivšeg crvenog bloka, jesmo sigurno. Domaćem svijetu pogotovo. I ovih mjesec dana ludila, ovo nabijanje cijena u nebo, ova bjesomučna utrka za svakom kunom, eurom, dolarom, mogla bi nas skupo stajati. To što je Hrvatska hit, što nam sve okolnosti na Mediteranu idu naruku, ne znači da baš moramo zaklati vola zbog šnicla.
– Formiranje cijene uvijek je stvar ponude i potražnje, a odnosi na tržištu sada su takvi kakvi jesu. Možemo mi o tome misliti i ovo i ono, ali tržište je to koje će na kraju formirati cijenu, na koju kupac usluge može ili ne mora pristati. Svatko će o tome sam odlučiti. Naravno da, generalno gledajući, nije dobro pumpati cijene u nebo, i da bi se onima koji to rade moglo i osvetiti, ali, ponavljam, vjerujem da će na koncu samo tržište presuditi i da će profitirati oni koji gostu ponude najbolju uslugu i vrijednost za ono što je platio – kaže Joze Tomaš, predsjednik HGK-a Županijske gospodarske komore Split.
Tomaš ima razumijevanja za sve koji su dionici u turizmu, posebno za naše ugostitelje, vlasnike restorana i kafića.
– Morate imati na umu da ljudi dugo nisu radili. I da u situaciji kad je turizam eksplodirao s ovakvim brojkama žele odraditi sezonu što je moguće bolje da bi na koncu mogli podmiriti sve svoje obveze i zaraditi – veli Tomaš, koji je menadžer s dugogodišnjim iskustvom u turizmu, pa bi bilo šteta ne upitati ga za prognoze finala sezone 2021.
– Iskreno, teško je bilo što reći. Zaista ovisimo o epidemiološkoj situaciji. Jedino što svima mogu poručiti jest da slušamo što o svemu kažu Vlada i Stožer i ponašamo se prema izdanim uputama, a kako bi ova dobra epidemiološka situacija i dalje potrajala. Ne smije nam se dogoditi da nam se zbog nediscipline pojedinaca ili nedovoljne procijepljenosti ovo ljeto naprosto prekine, jer je popunjenost turističkih kapaciteta za kolovoz odlična – veli Tomaš, te podsjeća na to da je bitno da sezona potraje jer je to jedan od naših strateški postavljenih ciljeva.
– Mi težimo "sezoni 365", turizmom se želimo baviti ne samo ljeti, nego cijelu godinu, i upravo zato je bitno da se ovaj odličan turistički trend koji imamo posljednjih mjesec dana nastavi – kaže Tomaš.
Na koncu, valja konstatirati da će ovu sezonu obilježiti i domaći gosti. Čini se da ih je nikada više. O kome se radi? Nije valjda da su naši Slavonci, Ličani, Zagorci po ovim cijenama i gužvama pohrlili na more? Naravno da ima i takvih, i naravno da ih neće obradovati činjenica da je sve poskupjelo, ali većina domaćih gostiju koji se odmaraju na Jadranu mlađi su ljudi, hrvatski radnici iz Njemačke, Irske, Švedske, Austrije... koji su godišnji odmor odlučili iskoristiti baš u srcu ljeta.