Političari većine njemačkih stranaka izrazili su u ponedjeljak zadovoljstvo ponovnim okupljanjem stotina tisuća građana koji su preko vikenda izišli na ulice kako bi prosvjedovali protiv sve jače krajnje desnice.
"Masovni prosvjedi ulijevaju povjerenje i daju hrabrost građanima, posebno na istoku zemlje", rekla je potpredsjednica Bundestaga Katrin Goering-Eckard (Zeleni).
Ova političarka, koja i sama potječe s istoka zemlje, rekla je kako su građani DDR-a 1989. već jednom obranili demokraciju i da će to učiniti i sada.
"Ne samo u velikim gradovima, nego i u manjim mjestima građani izlaze na ulice u borbi za demokraciju", rekla je Goering-Eckardt.
I na istoku zemlje građani izlaze na ulice
Ministarstvo unutarnjih poslova broj prosvjednika proteklog vikenda procjenjuje na oko 570.000 tisuća ukazujući na to da je brojka "vrlo neprecizna". Organizator prosvjeda, aktivistička mreža Campact, govori o 1,4 milijuna prosvjednika u preko 30 gradova.
Posljednjih tjedana građani u većim gradovima poput Berlina, Muenchena ili Koelna masovno izlaze na ulice prosvjedujući protiv uspona desnice u Njemačkoj i prije svega desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD).
Ovog vikenda je održan i niz prosvjeda u manjim gradovima na istoku Njemačke, gdje AfD uživa veliku popularnost.
U istočnim saveznim pokrajinama Brandenburgu, Saskoj i Tirinškoj, gdje se ove godine održavaju izbori za lokalne parlamente, AfD u ispitivanjima javnog mnijenja uživa podršku od preko 30 posto.
Analitičari vjeruju kako su prosvjedi koji traju već tjednima signal da bi AfD-u mogla prestati rasti popularnost i signal glasačima koji AfD biraju zbog protesta, a ne zbog političkih uvjerenja.
Posljednja ispitivanja javnog mnijenja instituta Insa i Emnid, s kraja prošlog tjedna, pokazuju lagani pad popularnosti AfD-a koji, međutim, još uvijek na saveznoj razini uživa podršku oko 20 posto birača, što je dvostruko više nego na posljednjim parlamentarnim izborima u rujnu 2021.
AfD: prosvjede organizira vlada
Predsjednik Saveznog ureda za zaštiti ustavnog poretka Thomas Haldewang izrazio je nadu da su prosvjedi znak buđenja "šutljive većine".
AfD djelomice energično reagira na prosvjede tvrdeći da iza njih stoji aktualna koalicijska vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala.
"Vlada inscenira skandal i okupi svoje podanike koje onda prodaje kao jezgro društva", rekla je dopredsjednica AfD-a Alice Weidel reagirajući na prosvjede proteklih dana. Govoreći o navodnoj inscenaciji skandala aludirala je na reportažu koja je pokazala da su visokorangirani predstavnici AfD-a krajem studenog sudjelovali na tajnom sastanku krajnje desnice, na kojem se raspravljalo o mogućnostima protjerivanja milijuna stranaca iz Njemačke nakon eventualnog dolaska na vlast.
Zbog sudjelovanja na ovom sastanku AfD je kritizirala i šefica francuske desnice Marine Le Pen prijeteći izbacivanjem AfD-a iz kluba zastupnika u Europskom parlamentu Identitet i demokracija.
‘Njemačka demokracija je dovoljno jaka‘
Istodobno su sve glasnija i upozorenja na mogući pretjerani strah od desnice i povlačenje krivih povijesnih paralela.
"Kada ljudi govore da je situacija u Njemačkoj ista kao i uoči dolaska nacista na vlast 1933. onda se radi o čistoj histeriji. Demokracija u Njemačkoj dovoljno je stabilna da bi se oduprla radikalizmu s desnice i mržnji", rekla je bivša sutkinja ustavnog suda Gartrude Luebe-Wolff u razgovoru za dnevnik Neue Westfaelische Zeitung.
Grad Dresden je najavio da će 13. veljače održati prosvjede u obranu demokracije. Prosvjedi se održavaju na dan kada je 1945., u napadu savezničkih bombardera, potpuno uništen ovaj grad na istoku Njemačke, a u bombardiranju je poginulo preko 25.000 osoba.
Ovaj dan radikalna desnica redovito iskorištava za svoje prosvjede, nazivajući masovnu pogibiju njemačkih civila u bombardiranjima saveznika "holokaustom bombama".