StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNEDO PINEZIĆ

Što napraviti ako vam je gost u apartmanu pozitivan na koronu? ‘Na sto muka smo zbog toga jer jasnog odgovora još nema‘

Piše Ružica Mikačić
5. lipnja 2020. - 11:46

Obiteljski iznajmljivači u Hrvatskoj čiji kapaciteti se iskazuju kroz više od 600 tisuća kreveta, a u servisiranju tog smještaja izravno sudjeluje oko 300 tisuća članova obitelji iznajmljivača, proteklih su dana sa stotinama pitanja koja nemaju odgovor.

Naime, u cijeloj šumi uputa koje im se svakodnevno objavljuju putem online kanala s adresa svih državnih institucija koje bi se trebale brinuti o organizaciji prihvata i sigurnosti gostiju i domaćina nakon pandemije, puno je nerazumijevanja pa i kontradiktornosti u kojima se iznajmljivači ne mogu snaći, sve i da se jako potrude. Pa tako jedni misle da moraju zračiti apartmane po 72 sata između gostiju, drugi će to napraviti u istom danu, treći pitaju što s gostom koji se eventualno razboli u apartmanu.

Gosti zovu i traže detaljne upute o mogućem zdravstvenom zbrinjavanju na odmoru koje domaćini još nemaju, a nisu do kraja jasne ni upute o „izbjegavanju svih izlazaka koji nisu nužni četrnaest dana nakon dolaska“, što još uvijek stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. MUP istovremeno kaže da samoizolacije u Hrvatskoj nema...
I tako redom.

Zato smo za sugovornika izabrali Nedu Pinezića, turističkog radnika s Krka i čovjeka koji je cijeli svoj radni vijek posvetio obiteljskom iznajmljivanju i njegovu unapređenju na razini svoje regije, ali i Hrvatske. Bilo da je bio formalno član nacionalnih vijeća, sekcija ili neformalni konzultant za obiteljski smještaj svojim kolegama-domaćinima, Pinezić je uvijek bio jedan od najinformiranijih ljudi za to područje rada. Prati svjetske trendove i analize, domaće zakone i propise, financijske obveze iznajmljivača, traži promjene, lobira za bolji položaj svih koji u tom mikro-poduzetništvu sukreiraju sliku turističke Hrvatske.

Kakva je trenutna situacija s rezervacijama dolazaka gostiju u obiteljski smještaj, informacije su vrlo različite?

- Trenutno imamo situaciju da su sve rezervacije za prvih šest mjeseci uglavnom otkazane. To se odnosi na rezervacije preko turističkih agencija i preko platformi, gdje je jedan dio ljudi iskoristio mogućnost pa je rano otkazao booking bez penalizacije, dio njih su dobili vaučere ili povrat novca. Sve je to dovelo do stanja u kojemu se čekaju uvjeti da ne bude penalizacije storna, a to je last minute booking.

Gosti su naučili lekciju nakon što nisu dobili natrag novac za uplaćeni odmor nego vaučere, pa sada ne rezerviraju puno unaprijed nego isključivo u last minute varijanti. Zbog toga se otkazuju svi raniji termini skoro do kraja lipnja jer još uvijek nije jasna situacija oko putovanja u smislu povratka gostiju u zemlje EU-a.

Još uvijek dobro stoje rezervacije za srpanj i kolovoz. Nadamo se pojačanju bookinga kako se bude približavao srpanj. Ljudi rado putuju automobilom, a bude se tržišta Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske odakle smo i do sada imali pretežno auto-goste. To je naš adut na koji s pravom računa Ministarstvo turizma i sustav HTZ-a koji radi kampanje prema tim tržištima. Kuće za odmor u srpnju i kolovozu se ne otkazuju. Otkazi stižu za starije goste koji su osjetljiviji na koronavirus ili ljudi koji imaju ekonomske posljedice i ne mogu na odmor.

Često se u planiranju dolazaka iz EU-a preskače činjenica da je puno ljudi u Europi moralo iskoristiti godišnji odmor za vrijeme pandemije i oni zapravo ovog ljeta neće moći putovati?

- Imamo vrlo složenu situaciju jer pored otkaza, straha, last minut rezervacija, ostanka u vlastitoj zemlji ili onih koji nemaju više godišnjeg odmora ili novca, pitanje je što će tko sebi moći priuštiti ove godine. Hrvatska ima povoljnu epidemiološku situaciju, ali ona nije sve. Ovaj ekonomski aspekt, manja kupovna moć, prisilni godišnji odmori i nastojanje da se zadrže stanovnici u svojim zemljama je otežavajuća okolnost. Zato su prognoze da ova sezona može donijeti najviše 20 do 30 posto onoga što smo planirali.

Je li druga polovica srpnja realno vrijeme kada bi se mogao očekivati neki konkretniji turistički dolasci u Hrvatskoj?

- Druga polovica srpnja je tradicionalno vrijeme kada u Europi završava školska godina, počinju odmori i zov mora je jači od svega. Tko bude mogao, uputit će se na more. Puno će ovisiti i o letovima koji su važni i ključni za goste u gradovima. Trenutno je loša slika vezana za sigurnost u zračnim lukama koje su proglašene najkritičnijim mjestima za prijenos zaraze koronavirusom. Ne avion, nego aerodrom. Tu su još i ograničenja, smanjenje ekonomske isplativosti letova, pa će ove sezone volumen avioprometa biti puno slabiji i od sadašnjih očekivanja.

Zbog toga bi turistički jug Jadrana mogao biti u puno većim problemima većim od sjevernog dijela koji je cestovno bliži i jeftiniji?

- Da, to je činjenica. Ali, osobno mislim da se mora omogućiti turistima u Hrvatskoj popuste na cestarine, trajektne karte i sve ono što je u prometnoj infrastrukturi u državnom vlasništvu. Od Zadra južnije trebali bi se uvesti popusti u špici ove godine da bi potaknuli ravnomjerni dolazak turista. Treba pojeftiniti cijene cestarina, trajektnih karata da bi potakli goste da putuju južnije. Taj alat država ima u svojim rukama, može pomoći stanovništvu i gospodarstvu na taj način. Ne smijemo dozvoliti da gostu bude skuplje stići automobilom do Brača nego platiti tri hotelska dana na obali. Grčki otoci ne smiju postati Europljanima cjenovno „bliži“ od Brača ili Korčule.

Stalno se čuje kako će se više tražiti kuće za odmor, apartmani izoliranih ulaza, ali rezervacija ni za taj vid smještaja još nema, a postojeće se otkazuju?

- Istraživanja koja su aktualna preko Gooogle analitike bavila su se analizom pretraživanja potencijalnih putnika koja pokazuje samo interes za moguće putovanje, pa se vidi da se ovog trenutka u EU vraća volja za putovanjem. Najviše se pretražuju kuće za odmor, apartmani i mobil-home. To se najviše traži i pretražuje. U Njemačkoj je Hrvatska trenutno na prvom ili drugom mjestu po pretraživanju kao destinacija za godišnji odmor. To nam pokazuje raspoloženje i interes, a rezervacije će biti zadnji trenutak pred putovanje zbog niza okolnosti i neizvjesnosti.

Kako se domaćini snalaze u šumi pitanja, nedoumica, preporuka, odredbi vezanih za ponašanje njih i gostiju u obiteljskom smještaju, a koje su često kontradiktorne?

- Da, puno je informacija i malo se je teže snaći nekome tko nije baš vičan internetu i pretraživanju, a takvih je puno među starijim obiteljskim iznajmljivačima. Mislim da se mi ne trebamo bojati virusa od turista jer ti ljudi u svojim zemljama imaju puno rigoroznija pravila ponašanja i oni će se pridržavati odredbi koje im damo. Oni nose maske puno više nego mi, paze na distancu više nego mi, izbjegavat će gužve i velike kontakte. Mi ćemo kao domaćini pokazati da smo savjesni, moramo nositi zaštitnu masku u komunikaciji s gostima, biti na distanci, pokazati da se držimo svih mjera, svojim primjerom, imati stalno dostupna sredstva za dezinfekciju, što više papirnatih ubrusa za jednokratnu upotrebu... To će utjecati i na ponašanje gostiju.
Jedini problem je regulacija prisutnosti turista na plažama. Nije mi jasno kojim metodama će komunalni redari raditi raspored turista po plažama da bude petnaest gostiju na sto metara kvadratnih?! Tu će biti nesporazuma.

Što ako se dogodi povećanje temperature i sumnje na Covid-19 kod gosta u obiteljskom smještaju? Je li domaćin odgovoran za gosta?

- To je pitanje koje se stalno ponavlja i mi smo na sto muka zbog toga, a jasnog odgovora još nema. Mi smo i do sada brinuli o svojim gostima ako bi im trebala zdravstvena pomoć i tako će biti i dalje. Ali, ovo je delikatna situacija, jer ako se to dogodi, praktički apartman postaje karantena. Cijeli objekt, cijela kuća iznajmljivača je u izolaciji, a trošak nastavka boravka tog turista do izlječenja je veliko otvoreno pitanje jer ne znamo tko će ga snositi. Činjenica je da nećete bolesnog čovjeka prepustiti samog sebi.

Prema uputama se kaže da im može biti predložen smještaj u bolnici, ali oni to ne moraju prihvatiti. Mogu ostati u smještaju, ali se otvara pitanje snošenja troškova. Na ta otvorena pitanja još očekujemo odgovore.
Mislim da bi sustav javne zdravstvene skrbi morao osigurati kapacitete za takve goste, neku vrstu karantene. Smatram da bi trebalo u svakoj turističkoj regiji imati razrađen sustav postupanja u ovakvoj situaciji. Gost mora biti dobro zbrinut, ali ne smije se opteretiti hotel, kamp ili obiteljski smještaj zbog toga.

Što bi iznajmljivač trebao napraviti s obitelji potencijalno zaraženog gosta? Gdje će oni?

- Epidemiolozi bi morali napraviti testove, vidjeti tko je zaražen, odvojiti nezaražene, a bolesne smjestiti u kvalitetne objekte sa svim komforom. Obitelj može otputovati ili ostati u svom smještaju, kako žele. To je briga sustava koji mora biti organiziran jer ako smo već otvorili granice i želimo turističku sezonu, ne smijemo taj teret eventualnih zdravstvenih problema ostaviti samo na domaćinima, bez obzira je li to hotel, kamp, marina ili iznajmljivač. Mora se točno znati što raditi u takvoj situaciji i tko je za što nadležan. Naši mogući gosti upravo to najviše pitaju prije dolaska.

Mislite li da su domaćini dovoljno informirani o svemu tome?

- Nisu, apsolutno ne. Žao mi je propuštene prilike da se kroz sustav eVisitora nastavi komunikaciju sa iznajmljivačima koja je za vrijeme epidemije funkcionirala. Prve informacije vezane za mjere prema turističkom sektoru i iznajmljivačima su upućene preko sustava eVisitor. Putem tog sustava postoji mogućnost izravne komunikacije od strane Glavnog ureda HTZ-a sa svakim iznajmljivačem. Ako postoji taj komunikacijski kanal, trebalo je tim kanalom obučiti domaćine o svim pitanjima vezanim za poslovanje u post-korona vremenu. Od higijenskih obveza do svih ovih pitanja vezanih za moguće oboljele goste.

Pandemija je pokazala da je puno više smještajnih objekata na Jadranu u rukama stranaca nego se mislilo, pa sada ispada da kreveta u njihovim vikendicama ima više nego ukupnog obiteljskog smještaja u Hrvatskoj?

- Da, to je nešto što je i mene koji se cijeli život bavim turizmom i poznajem situaciju, jako, jako iznenadilo. Evo, sada smo zbog posebnih mjera na granici sa Slovenijom utvrdili da samo slovenski državljani imaju u Hrvatskoj 110 tisuća vikendica. Ako svaka ima barem pet kreveta, a ima, onda samo Slovenci u Hrvatskoj imaju 550 tisuća kreveta u vikendicama, a to je jednako ukupnom smještajnom kapacitetu sto tisuća obiteljskih iznajmljivača na koje je stalno povika da ih je previše! Na žalost, mislim da će se ta situacija još više mijenjati u korist stranaca jer će se nekretnine dodatno prodavati. Kada se govori o održivim kapacitetima u domaćinstvu, iznajmljivači dolaze na kraj lanca jer svi drugi opterećuju prostor i infrastrukturu turističkih mjesta puno više od gostiju iznajmljivača.

Koliko bi onda po vašim procjenama moglo biti kreveta u stranim vikendicama na Jadranu? Jer, osim slovenskih, tu su i one građana BiH, Nijemaca, Talijana...

- Ako je ukupno oko 600 tisuća postelja u obiteljskom smještaju, onda je najmanje milijun postelja u vikendicama pretežito u stranom vlasništvu. Vlasnici tih objekata i njihovi prijatelji su dio populacije koji nije zahvaćen u turistički promet, oni su prijatelji i rodbina i tu prave kontrole turističkog prometa nema.

Što se tražilo, a što dobilo za obiteljske iznajmljivače u smislu rasterećenja obveza u ovoj godini?

- Tražili smo preko Udruge glas poduzetnika otpis svih davanja za prvih šest mjeseci, što je logično jer nema prometa. Turistička pristojba, porez na dohodak i turistička članarina da se otpišu za to razdoblje. Nadalje, da se za srpanj i kolovoz plati sukladno prometu. Ako promet bude na razini 30 posto, onda da su tolika i davanja. Tražili smo i prenamjenu kreditnih sredstava HBOR-a za rekategorizaciju da budu prenamijenjena u kredite za likvidnost da ljudi godinu dana mogu preživjeti i plaćati režije. Da mogu dobiti sto tisuća kuna beskamatno ili uz kamatu od 1 posto kao pomoć ako im bude potrebno.

Sve te mjere su još na stolu, kao i odgoda plaćanja kredita na godinu dana. Za sada nemamo odgovora.
Obiteljski iznajmljivači čine oko tri milijarde eura godišnje izravnog doprinosa turizmu Hrvatske, od čega je samo trećina ostvarena u smještaju, a ostalo je potrošnja izvan njega. Zato država mora brinuti i o njima, a ne samo o velikima u turizmu i vjerujemo da će se iznajmljivačima izaći ususret olakšicama koje smo tražili.

22. studeni 2024 01:34