Ministarstvo rada će, neslužbeno nam je potvrđeno, uskoro u javnu raspravu uputiti Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika nakon usuglašavanja u okviru radne skupine, iako sindikati nisu zadovoljni rješenjem koje će se uputiti u raspravu.
Zakon bi se odnosio na oko 30 tisuća državnih službenika, dakle ne na vojsku i policiju, na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja, a glavni cilj izmjena je da ubuduće plaća zaposlenih više ovisi o radnim učincima nego o godinama staža.
Prema sadašnjim propisima, plaća državnog službenika i namještenika ovisi o rasporedu na radno mjesto i na nju nemaju nikakva utjecaja rad i rezultati rada. Plaću službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.
Pored toga, službenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (inspektori, zaposleni u službi izvršenja kaznenih sankcija, carinici i drugi) za to ostvaruju i poseban dodatak.
Reforma sustava plaća se, pak, zasniva na načelu jednake plaće za jednak rad u cijeloj državnoj službi, a radna mjesta u državnim službama raspoređuju se u jedinstven sustav koji čini 13 platnih razreda, od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva unutar kojeg se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto.
Dva posto
Nadalje, uvođenjem sustava platnih stupnjeva i platnih razreda ubuduće se ukida dodatak od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, što, ističe se, neće ići na štetu najboljih službenika i namještenika.
Naime, razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije i neće biti manja od dva posto, a promicanje za jedan platni stupanj (odnosno povećanje plaće za prosječno nešto više od dva posto) moguće je u slučaju jedne ocjene "izvanredan učinak", dvije uzastopne ocjene "učinak iznad očekivanja" i četiri uzastopne ocjene "očekivani učinak".
Ovo jasno pokazuje, tvrde u Ministarstvu, da je za najbolje radnike dinamika promicanja brža od automatizma koji je donosio dodatak za staž. S druge strane, službenici i namještenici čiji je rad ocijenjen ocjenom "minimalni učinak" nazaduju u niži platni stupanj od onoga koji su imali do trenutka dobivanja ove ocjene.
Za službenike i namještenike koji su, pak, ocijenjeni ocjenom "neprihvatljiv učinak - uspješnost ispod utvrđenih rezultata" prestaje državna služba.
Budući sustav ocjene radne učinkovitosti temeljit će se na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto, a samo iznimno, tamo gdje nije moguće utvrditi mjerljive pokazatelje uspješnosti, ciljani se rezultati mogu utvrditi opisno. U tom smislu će se na temelju ovoga zakona donijeti i novi, jako bitan, provedbeni propis o postupku i kriterijima za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika.
Ocjenjivanje će se provoditi, kao i do sada, godišnje, i iskazivat će se ocjenama "očekivani učinak", "učinak iznad očekivanja", "izvanredan učinak", "minimalni učinak" i "neprihvatljiv učinak", s time da će se uz mišljenja rukovodećeg službenika, ocjenjivanje u novom sustavu temeljiti na unaprijed određenim i mjerljivim pokazateljima radne uspješnosti, a u konačnoj ocjeni će se na jednako vrijedan način obuhvatiti ocjene i mišljenja prikupljena od stranaka i korisnika, kao i mišljenja suradnika uključujući i nadređene i podređene službenike.
U visini osnovice
Kako bi se prisilili rukovoditelji da izbjegavaju dosadašnju praksu ocjenjivanja u kojoj je vrlo velik broj službenika ocijenjen ocjenom "izuzetan" i "primjeran", uvest će se ograničenja na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama, tako da ocjenom "izuzetan učinak" može biti ocijenjeno najviše osam posto službenika, a ocjenom "učinak iznad očekivanja" 17 posto službenika i namještenika, što je, tvrde u Ministarstvu, realno prihvatljivo, jer čini 25 posto, odnosno četvrtinu ukupno zaposlenih.
Mogućnost nagrađivanja službenika za postignute rezultate, koje do sada nije zaživjelo u praksi, ići će prema tome da se omogući isplata jednokratne novčane nagrade i to za "izvanredni učinak" u visini jedne proračunske osnovice, a za "učinak iznad očekivanja" u visini od 50 posto proračunske osnovice.
Ukupna sredstva za jednokratne nagrade i nagradu za izniman rezultat limitirana su na 0,5 posto proračunskih rashoda za zaposlene državnog tijela, a razmišlja se i o mogućnosti javne objave o nagrađenim službenicima, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
U prvoj godini primjene će u državnom proračunu biti potrebno osigurati dodatnih 16,8 milijuna kuna za provedbu ovog zakona, ušteda u drugoj godini iznosit će 345 tisuća kuna, trećoj 14 milijuna kuna, a u četvrtoj 28,6 milijuna kuna, dok će peta godina u odnosu na prethodnu biti skuplja za 1,5 milijuna kuna.
- Zakon se odnosi na oko 30 tisuća državnih službenika i namještenika
- Uvodi se jedinstveno uređivanje sustava plaća u državnoj službi
- Provedba načela 'jednaka plaća za jednak rad i rad jednake vrijednosti'
- Ukida se dodatak od 0,5 posto po godini staža
- Uvodi se 13 platnih razreda od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva unutar kojeg se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto
- Promicanje u viši platni stupanj (povećanje plaće za prosječno nešto više od dva posto) moguće je u slučaju jedne ocjene 'izvanredan učinak', dvije uzastopne ocjene 'učinak iznad očekivanja' i četiri uzastopne ocjene 'očekivani učinak'
- Zaposleni čiji je rad ocijenjen ocjenom 'minimalni učinak' nazaduju u niži platni stupanj od onoga koji su imali do trenutka dobivanja ove ocjene
- Za službenike i namještenike koji su, pak, ocijenjeni ocjenom 'neprihvatljiv učinak - uspješnost ispod utvrđenih rezultata' prestaje državna služba
- Uvodi se isplata jednokratne novčane nagrade za 'izvanredni učinak' u visini jedne proračunske osnovice, a za 'učinak iznad očekivanja' u visini od 50 posto proračunske osnovice
Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, rekao nam je kako postoji zabrinutost glede 'prevođenja' starih plaća u novi platni sustav (u zakonu se navodi kako bi plaće otprilike trebale biti na istim razinama – op.a.), te napominje kako je Vlada 2011. zaključila da je ocjenjivanje i planiranje ciljeva u državnoj upravi značilo teškoću za nadređene državne službenike pa se od toga odustalo.
'Sada se, dakle, u ocjenjivanje ponovno vraćaju 'ciljevi' koji su napušteni 2011.', ističe Kuhar, te napominje kako postoji mogućnost da će doći do velikih problema u procesu ocjenjivanja službenika i zaposlenika. Također je napomenuo da se 'budući da je u tom sektoru zaposleno 77 posto žena i 23 posto muškaraca, nameće pitanje opravdanosti prebacivanja pojmova u ženski rod'. Člankom 2. prijedloga zakona je, pak, određeno da se 'riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom zakonu odnose jednako na muški i ženski rod', s time da se u zakonu koriste pojmovi službenik i namještenik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....