Moja klijentica Josipa Rimac nije ništa zatajila, kako je i navedeno u odluci Upravnog suda Split.
Ona je kuću prijavila kao imovinu, navela njezinu vrijednost određenu od strane Porezne uprave i priložila dokumentaciju o etažiranju – kazao nam je odvjetnik mr. sc. Željko Gulišija dio razloga koje je naveo u odgovoru na žalbu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Povjerenstvo se žalilo na nepravomoćnu presudu splitskog upravnog suda kojom je poništena njihova odluka o novčanoj kazni od 4000 kuna i obustavljen postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv Josipe Rimac. Također im je naloženo da plate 5000 kuna na ime upravnog spora. Osporenom odlukom Povjerenstvo je u travnju prošle godine odlučilo da je Josipa Rimac propustila obrazložiti nesklad i priložiti dokaze potrebne za usklađivanje prijavljene imovine u izvješću o imovinskom stanju kada je stupila na dužnost zastupnice u Saboru u siječnju 2016. godine u odnosu na kuću u Kninu, čime je počinila povredu Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Povjerenstvo je tada odredilo sankciju obustava dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 4000 kuna tijekom dva uzastopna mjeseca.
Anonimna prijava
Njihov postupak pokrenut je na temelju anonimne prijave u lipnju 2017. godine, a sporna je bila kuća s okućnicom u Kninu površine 496 metara četvorna, u vlasništvu njezina supruga.
U izvješću o imovinskom stanju Josipa Rimac navela je da je kuću stekao njezin suprug darovnim ugovorom od Republike Hrvatske i tržišnu vrijednost od 994.110 kuna, procijenjenu od strane Porezne uprave. Za povjerenstvo je, međutim, bilo sporno što je kuća navedena kao jedinstvena nekretnina, a u biti je etažirana te se sastoji od četiri etaže od koje su tri u vlasništvu supruga Josipe Rimac. Smatrali su da je trebala u imovinskoj kartici navesti da je suprug vlasnik tri nekretnine te navesti pojedinačnu vrijednost svake etaže jer se radi o zgradi. Prema Povjerenstvu, svaka etaža predstavlja posebnu nekretninu koja može biti samostalno predmet raspolaganja u pravnom prometu nekretnina. Pozvali su stoga Josipu Rimac da se očituje te je ona pojasnila da se radi o kući koja je funkcionalna cjelina bez obzira na etažiranje, a opis nekretnine je preuzet iz ugovora o darovanju i poreznog rješenja o vrijednosti.
Nekretninu je stekao njezin suprug kao branitelj od ministarstva nadležnog za regionalni razvoj. Etažiranje i procjena nekretnine napravljeni su upravo u tu svrhu kako bi se izdvojio jedan stan koji nije bio u vlasništvu RH, da bi država mogla u daljnjem tijeku raspolagati s ostatkom kuće. Nakon toga su preostale tri etaže u kući darovane suprugu Josipe Rimac, a budući da su te etaže povezane iznutra, radi se o funkcionalnoj cjelini koja čini obiteljsku kuću. Elaborat o etažiranju, darovni ugovor i procjena vrijednosti porezne uprave su dostavljeni Povjerenstvu, koje je unatoč tome procijenilo da Josipa Rimac nije na valjani način obrazložila nesklad u prijavi imovine, i kaznilo je s 4000 kuna.
Odvjetnik Željko Gulišija u njezino ime tada podnosi tužbu Upravnom sudu u Splitu u svibnju 2018. godine. U njoj je, između ostalog, naveo i da je u spornoj kući etažirano i prizemlje koje nema ni kuhinju ni sobu nego dvije ostave, što teško može predstavljati dio kuće koji bi bio zanimljiv kupcima kao zasebna nekretnina. Splitski sud je na temelju njegove tužbe poništio odluku Povjerenstva, navodeći da Josipa Rimac nije prikrila imovinu, njezinu vrijednost ni način na koji je stečena. Nadalje, nakon poziva Povjerenstva da pojasni njihove navode o tome da se ne radi o jednoj kući već o tri nekretnine tj. dva stana i jednom stambeno-poslovnom prostoru, odazvala se i priložila cjelokupnu dokumentaciju.
Posebni dijelovi
Splitski sud je istaknuo i da je Porezna uprava prije darovanja kuću procijenila kao nekretninu u cjelini, a ne po pojedinim etažama. Iz toga se daje zaključiti da je takav način procjene temeljen na stvarnim razlozima jer se navedene tri etaže koriste kao obiteljska kuća te kako tržišna vrijednost svih etaža posebnih dijelova ne bi bila veća od ovako procijenjene kuće. Stoga je Upravni sud u Splitu u listopadu prošle godine presudio da poništava odluku Povjerenstva jer se ne radi o neskladu imovine, jer nije sporna ni ukupna površina ni tržišna vrijednost koja je prikazana u imovinskoj kartici. Radi se o načinu prikazivanja - popunjavanja obrasca izvješća o imovinskom stanju za koji Povjerenstvo ukazuje da je pogrešno, što je Upravni sud u Splitu procijenio kao pretjerani formalizam. Splitski sud se pritom pozvao na recentnu praksu Ustavnog suda, gdje je upozorio na pretjerani formalizam koji opterećuje rad nadležnih tijela državne i javne uprave te da se propisi i akti kojima se pojedincima daju prava ne smiju tumačiti neživotno i arbitrarno.
Njihovu presudu početkom prosinca osporava Povjerenstvo žalbom koju potpisuje predsjednica Nataša Novaković, koja je bila na čelu i u vrijeme donošenja odluke o novčanoj kazni za Josipu Romac. U žalbi je navedeno da dokazi koje dužnosnik dostavi prilikom obrazloženja nesklada iz prijave imovine moraju biti odgovarajući, što znači da bi trebao dokazati da je njegovo imovinsko stanje upravo onakvo kakvim ga je prikazao u podnesenom izvješću. Smatraju da Josipa Rimac nije valjano obrazložila nesklad u prijavi i kako bi ovakvim prikazivanjem podataka javnost mogla steći dojam da je njezinu suprugu Rimac darovana jedna nekretnina, a ne tri. Traže stoga poništenje presude Upravnog suda u Splitu.
Odgovor na njihovu žalbu podnijela je Josipa Rimac preko svog odvjetnika, a o svemu će odlučiti Visoki upravni sud.