Za razliku od prethodnih sezona, kada su se ushićeno prebrojavali dolasci gostiju i prepričavali njihovi dojmovi o ljepotama Hrvatske, ove godine dominira iščuđavanje zbog skupoće, pa i priželjkivanje podbačaja kao opomena pohlepnima. No, zakrčenost na cestama i ovog vikenda, kao i svi dosadašnji statistički pokazatelji, upućuju na to da novi turistički rekordi neće izostati.
Podaci iz sustava eVisitor pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ostvaren blagi rast fizičkih pokazatelja u turizmu u odnosu na isto razdoblje lani. Broj noćenja stranih gostiju u razdoblju od siječnja do srpnja bio za 4,3 posto veći nego u prvih sedam mjeseci prošle godine, a broj dolazaka za 11,3 posto. Imajući u vidu snažan rast cijena, naravno, može se očekivati da će rast prihoda uvelike nadmašiti "fizičke pokazatelje", piše Jutarnji.hr.
Milijarda, dvije... tri?
Na to jasno upućuju i podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u ugostiteljstvu, čija je vrijednost u srpnju porasla za oko 20 posto. "Na fizičke i financijske pokazatelje u turizmu povoljno djeluju i uvođenje eura i ulazak Hrvatske u schengensku zonu", kažu u Hrvatskoj narodnoj banci. Na pitanje kakve su im procjene ovogodišnjih prihoda od turizma, u središnjoj banci odgovaraju da bi mogli "primjetno nadmašiti prošlogodišnje rekordne rezultate".
Njihove su procjene da bi povećanje ove godine moglo iznositi "nešto više od desetinu" prošlogodišnjeg iznosa od 13,1 milijardi eura. To bi značilo "nešto više" od 1,3 milijarde eura, odnosno da bi ovogodišnji prihodi od turizma mogli iznositi oko 14,5 milijardi eura.
Međutim, slične, vrlo konzervativne procjene, HNB je dao i prošle godine: očekivanja su bila da će prihodi porasti oko deset posto, a na kraju su skočili čak 44 posto ili za 3,9 milijardi eura u odnosu na prethodnu godinu, s time da je 2019. nadmašena za 24 posto. Stoga se čini sasvim izglednim da će ove godine biti premašena brojka od 15 milijardi eura.
Kamo odlazi novac
Svoje procjene, objašnjavaju analitičari HNB-a, temelje na predsezonskim pokazateljima, "koji su upućivali na iznimno snažnu potražnju za turističkim uslugama". No, nisu bili spremni podijeliti podatke o tome na što upućuje standardna HNB-ova anketa o turističkoj potrošnji i prometu putem kreditnih kartica, koji su važni za procjenu kretanja platne bilance s inozemstvom.
Učestalo nerazumno visoke cijene s razlogom su iziritirale javnost, ali onih koji su ih spremni prihvatiti, stranih ili domaćih gostiju, čini se, ne nedostaje. "Ono što smo lani prodavali za 40 kuna ove godine bez problema ide po 10 eura", rekao je ovih dana u TV prilogu jedan trgovac s benkovačkog sajma.
Rast prihoda od turizma već se u lipnju osjetio na računima u bankama: depoziti poduzeća i stanovništva povećani su za 600 milijuna eura, po bržoj stopi nego prethodnih mjeseci. U HNB-u su rekli da su tome pridonijeli "veći priljevi iz inozemstva, odnosno početak turističke sezone".
Osim na račune banaka, iskustvo pokazuje da se novac iz turizma uvelike prelijeva u daljnje širenje turističkih kapaciteta, u sektor nekretnina i, općenito, rast životnog standarda onih koji se bave tom djelatnošću. Ekonomisti ocjenjuju da bi doprinos turizma ukupnom rastu ekonomije, pa i prihodima proračuna, mogao nadmašiti očekivanja. Međutim, kada je riječ o utjecaju na domaće tržište rada, on sve više gubi na značaju.
Domaće radnike zamjenjuju stranci: za turizam i ugostiteljstvo ove je godine izdano više od 32 tisuće radnih dozvola stranim radnicima. A u djelatnosti smještaja, usluživanja i pripreme hrane, primjerice, na kraju srpnja ukupno je bilo oko 140 tisuća zaposlenih, odnosno osiguranika HZMO-a. Sve veće zarade u turizmu, očito je, odlaze u sve manji broj (domaćih) džepova.