Od početka epidemije uvijek govorim u svoje ime i nikada nisam ni pokušavao govoriti u ime Vlade – reći će dr. Gordan Lauc, molekularni biolog i član Vladina Znanstvenog savjeta.
Iako je zajedno s matematičarom Nenadom Bakićem branio ipak blaže mjere koje je hrvatska Vlada uvodila u odnosu na mnoge države i zbog toga "zaratio" s našim znanstvenicima s inozemnim adresama. na čelu s dr. Ivanom Đikićem, od njega se u petak ogradio premijer Andrej Plenković, s objašnjenjem da "relativizira virus".
Pogrešan kriterij
Ovaj razgovor vodili smo u dva dijela, glavninu prije Plenkovićeva istupa, a dopunu nakon što je izjava odjeknula u medijima.
– Kako Vladi, tako i javnosti, iznosim svoje mišljenje i savjete, koje oni mogu ili ne moraju uvažiti. S druge strane, ne slažem se sa sadržajem pitanja postavljenog premijeru. Ja nikada nisam iznosio nikakva dubiozna mišljenja o koronavirusu, niti sam umanjivao stvarne rizike. Sve što sam iznosio bile su činjenice utemeljene na znanstvenim istraživanjima, a to što te činjenice govore da je velik dio svijeta reagirao pretjerano agresivnim mjerama ne čini ih dubioznima. Na kraju se zapravo pokazalo da su dubiozne bile one procjene koje su svijet bacile u "lockdown", a da su oni koji su pozivali na razum i suzdržavanje od pretjeranih reakcije bili u pravu – još je imao za dodati dr. Lauc u odgovoru premijeru.
Hrvatska, a pogotovo Dalmacija, ovog trenutka su u strahu od prekida turističke sezone zbog četvrtog vala, porasta broja zaraženih, odlaska gostiju? Ima li, po vašemu mišljenju, razloga za taj strah, odnosno hoće li doći do reprize lanjskog ljeta tijekom kolovoza?
– Ako pogledamo što se događa u drugim zemljama, teško je očekivati da će Hrvatska izbjeći porast broja zaraženih. No isto tako, kao što vidimo u drugim zemljama, očekuje se da taj porast broja zaraženih neće pratiti veliki porast broja teško bolesnih ljudi. U tom kontekstu određeni porast broja zaraženih ne bi trebao rezultirati prekidom sezone, iako se tu radi o političkim odlukama koje će donositi strane vlade, tako da je vrlo teško predvidjeti kakve će oni odluke donijeti. Gledajući ono što se sada događa u, primjerice, Ujedinjenom Kraljevstvu, vjerujem da će i druge vlade shvatiti da je broj zaraženih pogrešan kriterij i da treba pratiti broj teško bolesnih ljudi. U tom slučaju ne mislim da nam prijeti rani prekid turističke sezone.
Preduhitrimo jesen
Vlada i njezine službe uprle su sve snage da se cijepi što više ljudi. Motivira ih se upravo turizmom, zaradom od njega. Što je po vama pogrešno?
– Činjenica da smo cijepili gotovo polovinu odrasle populacije jako je važna jer u značajnoj mjeri usporava širenje epidemije i smanjuje broj bolesnih ljudi. Nažalost, cijepljenje koje provedemo danas imat će iznimno mali utjecaj na broj zaraženih tijekom sezone, budući da za potpunu zaštitu cijepljenjem treba barem pet-šest tjedana.
Isto tako vidimo da se i kod cijepljenih PCR testom često može potvrditi virus u nosu, tako da se čini da cijepljenje nije učinkovita zaštita od pozitivnog rezultata testa, a moguće je da i cijepljeni dalje u određenoj mjeri prenose virus. S druge strane, cijepljenje daje zaštitu od razvoja teškog oblika bolesti, tako da je iznimno važno što prije cijepiti sve starije i pretile osobe, kako ne bi dočekale jesen nezaštićene. Što se tiče djece i mladih, osobno ne vidim veliku važnost cijepljenja tih skupina, budući da je kod njih COVID-19 jako rijetko teška bolest. U isto vrijeme, prebolijevanje daje puno širu zaštitu od cijepljenja, tako da su svi oni koji su preboljeli bolest u boljoj situaciji od cijepljenih što se tiče pojave nekih novih varijanti virusa.
Zašto mislite da Hrvatska griješi masovnim PCR testiranjima? To čine i druge zemlje, čak i u puno većim brojkama.
– PCR testiranje je uvedeno kao metoda nadzora nad epidemijom koja nam omogućava da unaprijed predvidimo broj bolesnih ljudi. U posljednje vrijeme vidimo da je ili cijepljenjem, ili slabljenjem virusa ta veza prekinuta, tj. iz broja ljudi koji su pozitivni na PCR testu više ne možemo predvidjeti broj hospitaliziranih ljudi. U tom kontekstu informacija o tome kod koliko ljudi je PCR testom potvrđen virus u nosu nema gotovo nikakvu praktičnu vrijednost. Što se tiče individualnog bolesnika, antigenski testovi su tu puno bolji, bodući da su kod simptomatskih bolesnika jako pouzdani, a rezultat daju odmah, a ne nakon nekoliko dana. Osobno doista ne vidim nikakav razlog zašto se još uvijek masovno rade PCR testovi, koji su puno skuplji od antigenskih testova.
Serološka studija
Kako ste došli do računice da se dvije trećine stanovništva u RH ne može razboljeti od COVID-a 19?
– Serološka studija koju smo proveli u veljači pokazala je da je nešto manje od 30 posto odraslih razvilo protutijela. Do sličnog zaključka došla je i serološka studija koju je proveo HZJZ. U međuvremenu je prošao treći val, u kojem je potvrđeno oko polovine broja slučajeva iz drugog vala, a isto tako znamo da je dio ljudi prebolio a da nije razvio protutijela. Na temelju toga možemo zaključiti da je oko polovine odraslih u Hrvatskoj preboljelo COVID-19.
Cijepili smo nešto manje od 50 posto odraslih. Ne znamo kakvo je preklapanje između tih dviju skupina, no za očekivati je da je najmanje dvije trećine odraslih u Hrvatskoj ili preboljelo, ili je cijepljeno i da su u najvećoj mjeri zaštićeni od teškog oblika bolesti. Naravno i među njima će biti onih kojima će iz nekog razloga oslabjeti imunitet i razboljet će se, no to će biti jedan manji postotak njih i uvjeren sam da više nećemo svjedočiti velikom broju teško bolesnih ljudi, tj. da je u praktičnom smislu pandemija završila.
I sami ste nedavno iznijeli podatak da je tek nešto više od polovine ljudi u nas starijih od 80 godina primilo cjepivo. Nazvali ste to kataklizmičkom pogreškom epidemiologa. Što su mogli učiniti drukčije ako se taj dio populacije jednostavno ne želi cijepiti?
– Ne mislim da je kod starijih problem u odbijanju cijepljenja. To vidimo po značajno višem postotku cijepljenih u nešto mlađim dobnim skupinama, a ne vidim razlog zašto bi ljudi od 65 do 79 godina bili skloniji cijepljenju od osamdesetogodišnjaka. Mislim da je ovdje primarno problem u tome što se radi o manje mobilnoj populaciji i da do njih naprosto nismo došli i ponudili im cjepivo. Mislim da bi prioritet, kako epidemiološke službe, tako i sustava obiteljske medicine, morao biti doći u kontakt sa svim starijim osobama i omogućiti im cijepljenje. To bi u puno većoj mjeri umanjilo posljedice potencijalnog četvrtog vala od cijepljenja mlađih.
Etički neopravdano
Sve se glasnije govori o cijepljenju djece starije od 12 godina. Jeste li za to?
– Službene preporuke kako Europske medicinske agencije, tako i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, jesu da treba cijepiti samo onu djecu kod koje postoji visoki rizik za teški oblik COVID-a 19. Dok se ta preporuka ne promijeni, mislim da ne treba razmišljati o cijepljenju djece. Kod njih je rizik teškog oblika bolesti vrlo mali, što znači da je u kontekstu malog broja zaraženih rizik ozbiljnih nuspojava cijepljenja mjerljiv riziku teškog oblika bolesti, a u tom kontekstu cijepljenje nije etički opravdano. Ako se situacija promijeni, primjerice ako se pokaže da neka nova varijanta virusa više pogađa djecu, o tome će možda trebati razmisliti, no u ovom trenutku cijepljenje djece nije ispravan pristup.
Podržavate li uvođenje obveznog cijepljenja za zaposlene u zdravstvu, školstvu i socijali?
– Cijepljenje treba biti nešto što radimo zbog zaštite zdravlja, a ne zbog zadovoljavanja politički postavljenih granica procijepljenosti. Isto tako odluka o tome hoće li se cijepiti ili neće, treba biti odluka svakog pojedinca. Jedina iznimka mogu biti djelatnosti koje su u kontaktu s osobama visokog rizika za teški oblik bolesti, kao što su sustav zdravstva i starački domovi. Tu možemo govoriti da cijepljenje protiv nekih bolesti može biti obvezno. To imaju brojne bolnice u svijetu jer si ne smiju dopustiti da ugrožavaju svoje korisnike. Primjerice, kada su me birali za gostujućeg profesora na Harvardu, jedan od najviše kontroliranih preduvjeta bilo je cijepljenje protiv svih bolesti koje su bile propisane za djelatnike bolnice.
Ugroza sve manja
Kakva nas kasna jesen i zima očekuju? Hoće li se uvoditi drastičnije mjere, zabranjivati okupljanja i putovanja? Može li nam se dogoditi još zaraznija verzija virusa?
– Osobno mislim da ovaj virus više ne predstavlja veliku zdravstvenu ugrozu, budući da je najveći dio populacije ili prebolio, ili je cijepljen. Moguće je da će ponovno doći do određenog porasta broja zaraženih, no ako ga ne bude pratio velik broj teško bolesnih ljudi, onda neće biti potrebe za bilo kakvim zabranama. U ovom trenutku još uvijek ne znamo je li delta soj opasniji od prethodnih. Čini se da se dosta učinkovitije širi, no u isto vrijeme čini se i da ima puno blaže simptome, no ni u jednu od te dvije tvrdnje ne možemo biti sigurni. Moguće je da ne vidimo više teško bolesnih ljudi, budući da je u zemljama u kojima se proširio velik dio najstarijih cijepljen ili je već prebolio COVID-19. No isto tako je moguće da se radi samo o sezonalnoj prirodi virusa, budući da smo i prošlog ljeta vidjeli da je bilo puno manje teško bolesnih.
Imunitet i prehlada
– S druge strane, u Australiji i Južnoj Americi (gdje je sada zima) vidimo da je udio teških oblika bolesti dosta visok, tako da trenutačno doista ne možemo znati je li delta soj manje opasan, je li u pitanju sezonalnost ili procijepljenost. No, u svakom slučaju, za sve zdrave i mlađe od 60 godina SARS-CoV-2 nije bitno opasniji od sezonske gripe, a za očekivati je da će varijante koje se brže šire biti sve manje i manje opasne, te da će se SARS-CoV-2 pridružiti listi ostalih koronavirusa koji uzrokuju prehladu kada nam padne imunitet. Iznimka su jedino zemlje poput Australije ili Novog Zelanda u kojima je samo mali dio populacije bio u kontaktu s virusom i sada moraju cijepiti cijelu populaciju ili proći kroz ono kroz što je Europa prošla tijekom zime.