StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPREMIJER PROGLASIO BLAGOSTANJE

Plenković se pohvalio rastom prosječne plaće za 710 kuna; Samo je "zaboravio" spomenuti koliko su narasle cijene

27. srpnja 2018. - 15:42

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je, na sjednici Vlade, rekao kako je u mandatu njegove Vlade prosječna neto plaća u Hrvatskoj narasla za 710 kuna, na 6352 kune.

Predsjednik Vlade se istodobno pohvalio i podatkom o registriranoj stopi nezaposlenosti, koja je u lipnju iznosila rekordno niskih 8,8 posto (trenutačno je u zemlji nezaposleno 136.889 ljudi). Te su brojke nesumnjivo točne, no kako bismo dobili dublji uvid u uzroke trendova na tržištu rada, zatražili smo komentare od troje ekonomista, stručnjaka za to područje. Njihovi komentari upućuju na složen odnos između kretanja plaća, zaposlenosti, produktivnosti, konkurentnosti, demografije, te institucionalnog okvira društva i dugoročnih očekivanja.


Tržište rada


Iva Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu tako nam je navela glavne razloge za rast plaća. "Prvi razlog jest 'odmrzavanje' plaća u javnom sektoru, odnosno vraćanje onih šest posto tijekom 2017. u tri navrata, što se danas osjeti kod promatranja godišnjih stopa rasta.

Drugi razlog jest nedostatak radnika u mnogim djelatnostima, prvenstveno u privatnom sektoru, što stvara pritisak na povećanje plaća, dok je treći razlog općenito povoljnija ekonomska situacija koja otvara mogućnost za takvo što. Konačno, na rast plaća je svakako utjecalo i povećanje minimalne plaće početkom 2018., porezna reforma koja je dovela do bržeg rasta neto plaća, ali i donedavno relativno niska inflacija (u nekim razdobljima unutar zadnje tri godine i deflacija) koja nije poništavala rast nominalnih plaća u realnim iznosima", rekla nam je Iva Tomić.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, uglavnom se slaže s uzrocima rasta plaća koje je iznijela i Iva Tomić, uz napomenu kako je Hrvatska do kraja 2014. bila u recesiji, a da se nakon toga polako počinju oporavljati i indikatori na tržištu rada. Pritom navodi kako je "dio problema zasigurno vezan uz neodgovarajuće vještine i znanja koja su usko povezana i s neusklađenosti između obrazovnog sustava i tržišta rada, dok se drugi dio problema odnosi na demografsku sliku Hrvatske i pojačano iseljavanje stanovništva koje je osobito olakšano pristupom Hrvatske u EU-u".

Dio razloga za jače iseljavanje ona vidi, osim u ekonomskim čimbenicima, i u slabom institucionalnom okviru i očekivanjima glede buduće razine blagostanja.


Najbolje u regiji


"Gledano od 2008., razina prosječnih plaća u RH u odnosu na zemlje jugoistočne Europe i dalje je među najvišima, ali je dinamika uvelike usporena, odnosno dugi niz godina plaće su u realnim iznosima i padale. Intenziviranje rasta prosječnih plaća u prvom dijelu ove godine upućuje na rast jediničnog troška rada, čime su se nastavila kretanja zabilježena krajem prošle godine. Naime, nakon višegodišnjeg uzastopnog smanjenja, u ovoj godini bi trebao jedinični trošak rada zabilježiti rast", naglasila je Zrinka Živković Matijević, dodajući kako treba biti svjestan velikih regionalnih razlika unutar same Hrvatske, ali i činjenice da većina zaposlenih (gotovo 60 posto) prima ispodprosječnu plaću.

Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu također dijeli stavove kolegica glede razloga za rast plaća, te navodi kako bismo zbog rasta inflacije u vrlo skoro vrijeme mogli očekivati još jači pritisak sindikata na rast nominalnih plaća kako bi sačuvali kupovnu moć radnika.

"Veće plaće u sljedećem koraku opet vrše pritisak na rast cijena jer su troškovi za proizvođače veći, pa bi HNB uskoro mogao imati pune ruke posla u obuzdavanju inflacije. No, za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva važno je da se rast plaća događa u skladu s rastom produktivnosti, a mi već od sredine prošle godine vidimo laganu promjenu trenda u kretanju jediničnih troškova rada, koji počinju rasti. To znači da plaće u zadnjih godinu dana rastu brže nego što raste produktivnost.
Ipak, valja imati na umu da se to događa nakon gotovo cijelog desetljeća u kojima su jedinični troškovi rada padali. To vidimo po tome što su jedinični troškovi rada danas još uvijek osam posto niži nego što su bili 2010., dok su nam radnici istodobno postali produktivniji za čak 14 posto", naglasio je Globan.

Iva Tomić je prokomentirala i premijerove izjave o tome kako je nezaposlenost rekordno mala, dok je, kako je rekao premijer, "u prvom kvartalu ove godine za 71.000 više zaposlenih nego 2017. godine".


Broj zaposlenih


"Ovisi koje se brojke i metode zaposlenosti gledaju. Naime, prema privremenim podacima DZS-a, u prvom kvartalu 2018. prosječan broj zaposlenih osoba bio je za gotovo 400 osoba manji nego u prvom kvartalu 2017. Istodobno je broj registriranih nezaposlenih bio manji za gotovo 48 tisuća osoba. No, prema podacima HZMO-a, prosječan broj osiguranika u prvom kvartalu 2018. bio je za 36 tisuća osoba viši nego u istom razdoblju 2017.

I konačno, prema podacima Ankete o radnoj snazi u prvom kvartalu 2018., broj zaposlenih je bio veći za 71 tisuću u odnosu na prvi kvartal 2017. Prema toj metodi broj nezaposlenih se u tom istom razdoblju smanjio za 67 tisuća. Tako da sve ovisi koje podatke koristimo kad želimo nešto reći", zaključila je Iva Tomić.


Postoje velike regionalne razlike unutar same Hrvatske, a usto je i činjenica da većina zaposlenih (gotovo 60 posto) prima ispodprosječnu plaću



710 kuna
rast neto plaća u mandatu Vlade Andreja Plenkovića
6350 kuna
– neto plaća u pravnim osobama u svibnju
5252 kune
– medijalna plaća u svibnju, polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa
+ 3,5 posto
veća prosječna realna neto plaća u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine
+8,8 posto
- registrirana stopa nezaposlenosti u lipnju
+ 136.889
– registrirani broj nezaposlenih

26. studeni 2024 06:56