Pfizerovo i Modernino cjepivo pruža imunitet najmanje devet mjeseci. Ono kojeg je Hrvatska najviše naručila ima slabiji učinak i značajno je jeftinije

Za sada znamo da Pfizer/Biontech cjepivo i ono od Moderne protiv koronavirusa daje imunitet od najmanje devet mjeseci. Naime, osobe koje su sudjelovale u kliničkim ispitivanjima tih farmaceutskih tvrtki, to su cjepivo dobili, u trećoj kliničkoj fazi, u ožujku prošle godine i još uvijek njihov imunitet "ne popušta", odnosno kod njih 95 posto imunitet na koronavirus je još uvijek prisutan. Sada ih trebamo nastaviti pratiti dalje, kako bi točno utvrdili koliko će im imunitet na koronavirus biti prisutan. To može biti godinu dana, a možda i više, dvije, tri godine. To još nitko sa sigurnošću ne zna, kazuje nam prof. dr. sc. Andrej Trampuž, slovenski specijalist infektologije i interne medicine i šef kirurške infektologije bolnice Charite u Berlinu.

Proizvodni kapaciteti

Osim Pfizer/Biontech cjepiva koje je već na tržištu i koje je dobilo dozvolu od Europske agencije za lijekove (EMU), pa se ljudi u svijetu već njime cijepe, uskoro na tržište stiže i Modernino cjepivo koje je napravljeno, također na principu mRNK tehnologije.

- Moguće je da Modernino cjepivo već bude odobreno, upravo dok mi razgovaramo jer je odobrenje bilo najavljeno 6. siječnja, o čemu smo već pričali. Čim to cjepivo bude odobreno, bit će više mogućnosti za cijepljenjem i veće količine cjepiva na tržištu. Mi smo u Njemačkoj, zaključno s 24 sata 5. siječnja, cijepili nešto malo više od 316 tisuća ljudi, što je samo 0,38 posto cijepljenih na 100 stanovnika. Željeli smo cijepiti do sada puno više ljudi, no problem je u proizvodnim kapacitetima, tako da jedva čekamo i drugo cjepivo. Valjda će se tada situacija s količinama na tržištu popraviti - govori dr. Trampuž.

U Velikoj Britaniji njihove su regulatorne agencije odobrile i upotrebu cjepiva koje je proizvela AstraZeneca u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu. Već je prema šest bolnica u Velikoj Britaniji distribuirano 530 tisuća doza ovog cjepiva.

- To je standardno cjepivo koje nije rađeno u mRNK tehnologiji i koje je kud i kamo jeftinije od Pfizer/Biontech cjepiva. Jednostavnije je za transport i ne treba ga se čuvati na minus 70 ili 80 Celzijevih stupnjeva, prije negoli se s njime cijepi neka osoba. Međutim, ocjenjuje se kako će to cjepivo, prema za sada dostupnim informacijama dati učinkovitost od 50 do 70 posto, s time da će kod najugroženijih skupina stanovnika, dakle starijih osoba ta učinkovitost biti oko 50 posto. Nešto slično kao i kod cjepiva protiv gripe - kaže dr. Trampuž.

'Miješano' cijepljenje

Kako smo već pisali i Hrvatska je jedna od zemalja koja je naručila cjepivo AstraZeneca i to 2,7 milijuna doza, odnosno najviše od svih, za Hrvatsku naručenih doza (ukupno 5,9 milijuna doza cjepiva).

- Pretpostavljam, kako će države koje su naručile više tipova cjepiva "miješano" cijepiti svoje stanovništvo, odnosno kako će donijeti odluku, da će učinkovitijim cjepivom procijepiti stariju populaciju i one koji su zbog svog zdravstvenog stanja u skupini više ugroženih, a s manje učinkovitim cjepivima će procijepiti zdravu i mlađu populaciju. Kada bi neka država htjela procijepiti svoje stanovništvo cjepivom čija je učinkovitost između 50 i 70 posto, trebali bi, za kolektivni imunitet procijepiti 90 posto svoga stanovništva. Kod učinkovitijih cjepiva, čija je učinkovitost 95 posto, za kolektivni imunitet je potrebno procijepiti od 65 do 70 posto stanovništva - govori dr. Trampuž.

Kako smo već napisali u Njemačkoj je do sada cijepljeno, u postotku 0,38 posto na 100 stanovnika, što i nije baš neki rezultat.
Svima bi primjer mogao biti Izrael koji je do sada procijepio 15,83 posto na 100 stanovnika. Iza Izraela je Bahrein sa 3,62 posto, pa Island sa 1,43 posto, Velika Britanija sa 1,39 posto, SAD sa 1,38.

Ispod jedan posto su Danska (0,81), Rusija (0,55), Kanada (0,38), spomenuta Njemačka, Kina (0,31), Portugal (0,31) Italija (0,30) Slovenija (0,29), Poljska (0,24) Rumunjska (0,22), Hrvatska (0,19).

Iza Hrvatske se po procijepljenosti na 100 stanovnika nalaze Luksemburg, Španjolska, Oman, Mađarska, Finska, Grčka, Litva, Bugarska, Austrija, Argentina, Kuvajt, Čile, Kostarika, Norveška...

Ovi su podaci zaključni s pola noći 5. siječnja.
- Što se prije ljudi procijepe, to će prije, u cijeloj Europi doći kolektivni imunitet i vratit ćemo se normalnom životu - zaključuje prof. dr. sc. Andrej Trampuž.