Kad čuje riječ "nasljedstvo", većina automatski pomisli na nekretnine, novac, nakit ili druge vrijednosti. Mogućnost nasljeđivanja potencijalnih ovrha, odnosno dugova koje je pokojnik ostavio za sobom, rijetko kome padne na pamet. Neugodna iznenađenja ovog tipa uslijede obično nakon što se na ostavinskoj raspravi prihvati nasljedstvo i više nema uzmaka... Najgora moguća opcija jest da je dugovanje jednako naslijeđenom iznosu što, također, nije rijedak slučaj.
Čitatelj koji nam se obratio jedini je nasljednik svoga oca, budući da su mu se, kako kaže, i majka i brat odrekli svog nužnog dijela. Stoga je on jedini naslijedio i njegov dug za kojeg, naravno, nije ni znao da postoji...
- Prije neki dan na kućnu mi je adresu stiglo rješenje za ovrhu zbog duga pokojnog oca prema Croatia osiguranju iz 2006. godine. Glavnica je iznosila 3.000 kune, no s kamatama je dugovanje naraslo na 10.000 kuna. To sam saznao u Fini kad su mi počeli skidati očevo dugovanje s plaće... Vrijednost naslijeđene imovine je znatno veća od ovog duga, no isto bi bilo i da nije... Zanima me zašto na ostavinskoj raspravi nisam informiran o tom dugu i kako sam uopće mogao dobiti ovrhu bez sudskog postupka?! Osim toga, u cijelosti sam snosio troškove očevog pogreba u iznosu od 12.000 kuna. Pitam se hoće li mi Sud, budući da ću se žaliti na ovršno rješenje, to uopće priznati - govori čitatelj.
Budući da većina nasljednika ne računa da bi, uz imovinu, mogli naslijediti i brojna dugovanja, pravnu savjetnicu "Splitskog potrošača", Iskru Maras Jelavić pitali smo što mogu napraviti u toj situaciji, kako mogu provjeriti eventualne dugove, što napraviti u slučajevima kad se nekoliko potencijalnih nasljednika odreklo svog dijela - trebaju li i oni snositi prije nastale troškove...
- Ono što ljudi vjerojatno ne znaju jest da ne odgovaraju za sve dugove pokojnika, ponajprije one osobne, primjerice, za tele-usluge, RTV pristojbu, jamstvo po kreditu, kockarske dugove... Konačnu ocjenu o tome šta se smatra osobnim dugom donosi sud. Nema, na žalost, načina da nasljednik unaprijed, prije ostavinske rasprave, provjeri visinu svih dugova ostavitelja osim onih za koje postoji kreditna obveza - objašnjava Iskra Maras.
Nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda ili javnog bilježnika do donošenja prvostupanjske odluke i za takvog se nasljednika smatra da nikad nije bio nasljednik.
- Sud, odnosno javni bilježnik, u pozivu za ostavinsku raspravu upozorit će zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na ročištu za ostavinsku raspravu ili javno ovjerovljenom ispravom. Ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će se da žele biti nasljednici. Osim toga, nasljedstva se više ne može odreći osoba koja je valjano dala izjavu da ga prihvaća - upućuje nas sugovornica.
U slučaju da postoji više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba. Među nasljednicima se dugovi dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno.
- Zakon, također kaže da nasljednik za obveze odgovara i svojom, a ne samo naslijeđenom imovinom, ali do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Prema sudskoj praksi, gleda se tržišna vrijednost imovine u vrijeme smrti, neovisno o tome što se kasnije događalo s predmetima ostavine - objašnjava Iskra Maras.
U ovom konkretnom slučaju čitatelju se, prema njezinim riječima, neće uvažiti troškovi plaćanja pogreba koji, inače, ulaze u visinu ostavinske mase. Da ima više nasljednika, iznos od 12.000 bi se podijelio, a ovako se to neće dogoditi jer je čitatelj jedini naslijedio očevu imovinu.
Budući da čitatelju nije jasno kako je njemu mogla stići ovrha zbog duga pokojnog oca prema Croatia osiguranju bez prethodnog sudskog postupka, pravna savjetnica "Splitskog potrošača" odgovara i na to pitanje.
- U slučajevima kad je započet postupak ovrhe protiv ovršenika, a u tijeku postupka ovršenik umre, ne treba voditi ponovo postupak protiv nasljednika nego se nastavlja postupak s novim ovršenikom koji je nasljednik umrlog. Nasljednicima se može poslati ovrha do 10 godina nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi. Tek tada nastupa zastara - poručuje pravna savjetnica.
Problemi oko nasljeđivanja prelamaju se, na žalost, i na leđima osoba koje su umrlima bili jamci za kredit. "Splitski potrošač" kontaktirao je tako gospodin koji je, nakon smrti prijatelja, bio prisiljen otplaćivati mu kredit za automobil, premda je ovaj imao obitelj.
- Nikakvu imovinu nije ostavio osim tog auta. Supruga je na svojoj plaći već imala jedan kredit, pa joj se nije smio skidati drugi, a djeca su bila nezaposlena. Premda su, dakle, nasljednici postojali, pokojnikovo dugovanje "palo" je na jamca - kaže Iskra Maras.