StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetGlobalno zatopljenje

Nevrijeme koje je protekle nedjelje poharalo Hrvatsku tek je početak...

Piše Šibenski.hr
27. lipnja 2017. - 22:34


 
Istraživanja pokazuju da se znakovit porast globalne temperature zraka pojavio posljednja četiri desetljeća, to jest od 1971. do 2010. Godine, piše Jutarnji list.

Hrvatsku nije zaobišao trend porasta temperature zraka, a on se najbolje može iščitati iz podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda. Srednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu na području Hrvatske bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.).
 
Primjerice, na opservatorijskoj stanici Zagreb - Grič srednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu iznosila je 13,1 °C, što je svrstava na sedmo mjesto u nizu najtoplijih godina  od početka mjerenja na toj stanici, tj. od 1862. godine.


 
Dr. Ivan Güttler iz DHMZ-a objašnjava da će temperature rasti sve do kraja ovog stoljeća.
 
- Na području Hrvatske možemo očekivati kontinuirani rast ljetnih temperatura sve do kraja 21. stoljeća, pod uvjetom da ne dođe do smanjenja emisije i koncentracija stakleničkih plinova. U slučaju da uspijemo smanjiti količinu emisije štetnih plinova, tada možemo staviti klimatske promjene pod kontrolu - rekao je Güttler i dodao da će se sukladno tome povećati i broj ekstremnih klimatskih događaja poput suša i obilnih iznenadnih oborina.

Iz podataka je vidljivo da je rast temperatura zraka počeo 2010. godine, koja se smatra najtoplijom godinom u povijesti mjerenja temperature. Tada je prosječna temperatura zraka iznosila 12,2 Celzijevih stupnjeva, a godinu kasnije ona je za čak 1,1 stupanj bila viša. Od tada je prosječna temperatura redovito bila iznad 13 stupnjeva, a vrhunac je dosegnula 2014. godine, kada je iznosila 13,8 Celzijevih stupnjeva.
 


Porast temperature zraka moglo bi promijeniti cjelokupni život u Hrvatskoj. Sušna razdoblja bit će puno duža, zbog čega će ispaštati poljoprivrednici, ali i otočani koji bi lako mogli ostati bez pitke vode. Jednako su opasne i nagle promjene vremena, koje mogu nanijeti velike štete, ali i oduzeti ljudske živote.
 
Naime, Hrvatska se zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja svrstava u skupinu klimatski ranjivih zemalja.
 
- I dalje imamo obilje vode, ali ako se sušna razdoblja nastave produžavati, onda će nam zalihe pitke vode biti ugrožene. Zbog toga se već sada trebamo pripremiti, osmisliti sustave navodnjavanja, skupljati kišnicu, ali to treba učiniti na nacionalnoj razini uz pomoć Vlade - kaže dr. sc. Antun Marki, viši predavač na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
 
Osim nestanka pitke vode, može se očekivati rizik porasta razine mora, promjena ponašanja i migracijskih obrazaca morskih riba zbog zagrijavanja morske vode, kao i određeni utjecaji na hidrologiju i vodne resurse, šumarstvo, poljoprivredu, biološku raznolikost ili ljudsko zdravlje.
 
Nisu temperature zraka jedina varijabla. Količina oborina također se pomno proučava u DHMZ-u, ali je puno teže odrediti kakva će sudbina Zemlje biti po tom pitanju jer se oborine puno teže mjere od temperature zraka. Primjerice, 2010. godine je zabilježeno natprosječno puno padalina, dok je godina poslije bila ekstremno suha. Ipak, sigurno je da će do promjena doći, samo se ne zna kada, koliko ili gdje.


 
- Mogu se očekivati povećane količine oborina tijekom zime i jeseni, dok se smanjenje očekuje u obalnoj zoni tijekom ljeta. Ovakve promjene u količini oborine će postati statistički jasnije u sredini i drugom dijelu stoljeća - rekao je Güttler.
 
Što se tiče oluje koja je za prošlog vikend udarila Hrvatsku, klimatolozi kažu kao nije bila najjača u povijesti mjerenja. Unatoč mogućim promjenama Hrvatsku neće zadesiti sudbina SAD-a i njenih orkanskih uragana i pijavica, ali mogla bi pogoditi Italiju ili druge mediteranske zemlje.
 
Ipak, Marki upozorava kako je još prerano da bismo govorili o klimatskoj promjeni u Hrvatskoj.
 
- Potrebno je 50 pa i do 100 godina učestalih ponavljanja određenih obilježja u vremenu da bismo ih mogli klasificirati kao promjenu u klimi. Ovdje govorimo o klimatskim epizodama, fluktuacijama u vremenu koje čine klimu i kada prođe određeno razdoblje u kojem se više puta zabilježe navedene pojave, tek tada govorimo o klimatskoj promjeni - kaže Marki za Jutarnji list te dodaje kako je sve više pokazatelja koji vode u tom smjeru.
 


 
 



Novi pljuskovi s tučom u četvrtak
 
Iz DHMZ-a su izvijestili kako se već u srijedu na četvrtak očekuju nove promjene. U cijeloj zemlji, a posebice na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i središnjem dijelu Hrvatske do Karlovca očekuje se lokalno veća količina kiše s grmljavinom, koja može biti praćena tučom.
Na Jadranu će u srijedu i četvrtak puhati orkansko jugo, koje će najjače biti na srednjem i sjevernom Jadranu.


 



Poljoprivrednici će morati saditi jednogodišnje biljke
 
Klimatske promjene posebno će se odraziti na poljoprivredu.
 - S obzirom na to da promjena nastupa postupno, tako će iz godine u godinu klima biti malo drugačija. Ako poljoprivrednici sade dugoročni usjev koji sada uspijeva, to ne mora značiti da će on biti uspješan za deset godina. Zato treba dobro paziti što će se saditi. Neke nove vrste jabuka, povrća ili vinove loze bit će prikladniji za naše krajeve od onih koje sada sadimo - rekao je Marki te dodao da se poljoprivrednicima više isplati saditi jednogodišnje biljke jer nasade mogu iz godine u godinu mijenjati prema klimatskim pokazateljima.
 
 

22. studeni 2024 03:13