Nema dovoljno dokaza da su ljudi s krvnom grupom A podložniji koronavirusu

Veliko zanimanje javnosti izazvalo je nedavno istraživanje kineskih znanstvenika koje su prenijeli svjetski i domaći mediji, a koje sugerira kako bi osobe s krvnom grupom A mogle biti podložnije zarazi koronavirusom, dok su oni s nulom najotporniji na infekciju.

Ugledna hrvatska liječnica i ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu doc. prim. dr. sc. Irena Jukić kaže kako je proučila to istraživanje, međutim da je u njemu premali uzorak da bi se moglo donijeti valjan zaključak. U istraživanju su obuhvaćeni pacijenti u tri bolnice u Wuhanu i Shenzhenu, njih nešto više od dvije tisuće među kojim je bilo i 206 pacijenata koji su preminuli od Covida-19. Od 206 umrlih, njih 85 imalo je krvnu grupu A, a 52 nulu. 

- To je doista premali broj uzoraka pogotovo kad ih raspodijelite po krvnim grupama da bismo te rezultate mogli uzimati zdravo za gotovo. Potreban je daleko veći uzorak te više analiza i testiranja šire populacije da bi se mogao dati bilo kakav zaključak - kaže dr. Jukić.

Isto tako objašnjava, kako, da bismo mogli reći jesu li nositelji neke krvne grupe osjetljiviji na pojedine viruse od drugih, treba napraviti slojevitu analizu krvi. Ocjena ne može dati samo na osnovu podataka o kojoj se krvnoj grupi radi, A, B, O ili AB iz ABO sustava krvnih grupa.  

S druge strane, potvrđuje kako postoji niz verificiranih znanstvenih istraživanja za druge bolesti koja ukazuju na povezanost  između krvne grupe i sklonosti prema određenim bolestima.

- Naravno, krvna grupa nema jedini utjecaj, nego može povećati rizik, u kombinaciji s drugim genetskim ili okolišnim čimbenicima rizika – dodaje.  U istraživanjima se rizici promatraju u korelaciji s nekim faktorima koje prepoznajemo kao rizične, kao što su pušenje, pretilost, loše prehrambene navike i slično.

Dansko istraživanje o tome na koji način krvna grupa reagira s genetskom predispozicijom za duboku vensku trombozu ili krvnim ugrušcima u nogama, koji mogu doći do pluća i ugroziti život, pokazalo je da ljudi s tipom AB, A ili B imaju 40 posto veći rizik od duboke venske tromboze u odnosu na ljude s krvnom grupom O. Isto tako je pokazalo da AB tip pridonosi u stvaranju oko 20 posto krvnih ugrušaka. Riječ je o istraživanju koje se provodilo 30 godina. Ovdje su genetske mutacije nosile 11 posto, prekomjerna tjelesna težina 16, a pušenje šest posto rizika.

- Kod nekih bolesti krvna grupa može imati i veći utjecaj od ostalih čimbenika. To je u principu onda ako je riječ o čovjeku koji ima i sve ostale rizike, odnosno bolest se nikada ne mora pojaviti ako oni nisu prisutni – naglašava naša sugovornica.

Pacijenti se često bune kad idu na operacije zašto im se nanovo vadi krv, kad je već poznato koja su krvna grupa, međutim doktorica Jukić kaže kako je ABO sustav, samo jedan od tridesetak sustava krvnih grupa i vrlo je važno odrediti ima li osoba u cirkulaciji već stvoreno neko protutijelo koje bi u slučaju transfuzijskog liječenja moglo stvoriti dodatne probleme bolesniku.

Dok je Kini najzastupljenija krvna grupa O, kod nas je to A.

- U Hrvatskoj 42 posto stanovništva ima grupu A, 34 posto nulu, 18 posto B, a šest posto AB.

Od svojih roditelja nasljeđujemo gen koji određuje krvnu grupu. Primjerice ja sam fenotipski B krvna grupa ali u genotipu O1B. Genotipski je uvijek dominantan taj alel A ili B. Nositelj ste krvne grupe O ( fenotipski ) u principu samo ako su vam oba roditelja krvne grupe O, ili ako i jedan i drugi roditelj u genotipu ima nulu – tumači ravnateljica Zavoda za transfuziju koja je i sama sudjelovala u nizu istraživanja u Hrvatskoj gdje su se analizirale sklonosti nositelja pojedinih krvnih grupa prema određenim bolestima.

- Radili smo istraživanja o genotipu i poveznice na obolijevanje od tromboembolijskih bolesti, infarkta, astme, alergijskog rinitisa pa i nekih psihijatrijskih bolesti. Istraživali smo i povezanosti genotipova ABO krvnih grupa s karcinom dojke, gdje nismo našli veći utjecaj pojedinog genotipa za razvoj bolesti – napominje.

 U svijetu su se radile analize s obzirom na mnoge vrste infekcija, rizika od srčanog i moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti, pa sve do neplodnosti i saznanja o tome da krvna grupa može biti odgovorna za to kako se nosimo sa stresom.

"Pritom nije samo važno pitanje kako krvna grupa utječe na rizik od pojave bolesti, već i činjenica da neki genotipovi djeluju zaštitno odnosno da su podrška imunološkom sustavu. Oni isto tako mogu utjecati na smanjenje rizika od nekih oboljenja, ali i na učinak neke terapije – kaže docentica Jukić.

Kada pojednostavljeno gledamo kroz povijesni razvoj krvnih grupa onda znamo da je prva krvna grupa bila nula koja nije imala doticaja sa puno vanjskih utjecaja.

Nakon nekog vremena pojavljuju se ratari i dolaze u doticaj sa nekim novim antigenima. Na membranama eritrocita se kao posljedica stvaraju neki polisaharidi koji ih obilježavaju kao nositelje A krvne grupe.

Potom su krenuli nomadi koji su dobili sličan ali ne isti šećer na membrani stanice, to su nositelji B krvne grupe, i na koncu u gradovima se stvorila kompilacija AB tzv. gradska krvna grupa.

Dr. Jukić ističe i kako narodi s Dalekog istoka jako veliku važnost pridaju krvnim grupama,  daleko više nego Europljani. 

- Oni su uvjereni kako upravo krvne grupe jako predisponiraju ljude u smislu poslova, hobija, izgleda, sklonosti sportu, pa čak i odabiru supružnika - komentira dr. Jukić.