Na hrvatskim cestama lani su poginule 273 osobe: i dalje smo među tri prometno najnesigurnije zemlje u EU

Prema privremenim podacima (konačni će biti poznati 30. siječnja 2024.) to je statistički drugi najbolji rezultat u hrvatskoj povijesti, ali računajući da je od 2020., kad su na hrvatskim cestama poginule 237 osobe, najmanje na godišnjoj razini u povijesti, obujam prometa porastao za više od trećinu, to je realno dosad najbolji rezultat sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj, piše Autoportal.hr.

Riječ je o privremenom podatku za 2023. godinu, jer se u smrtnost prometnih nesreća računaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon nesreće. Konačna će se brojka znati 30. siječnja 2024., a dosad su bilježena tek minimalna odstupanja.

Statistički, sa 69 poginulih godišnje na milijun stanovnika (uzimajući realni broj stanovnika 72) Hrvatska će i ove godine biti među tri prometno-sigurnosno najlošijih zemalja u Europskoj uniji (lošije je stanje u Rumunjskoj i Bugarskoj), ali to nije realni podatak, jer je obračunska baza nerealna. Naime, Hrvatska je među zemljama s najvećim razmjernim udjelom tranzitnog (prvenstveno autocestom A3) i turističkog prometa (prvenstveno autocestom A1.

Kako bismo stanjem sigurnosti cestovnog prometa čim prije dostigni standarde Europske unije, gdje je prosječna godišnja smrtnost ma cestama 45 na milijun stanovnika predlažemo najvažnije mjere, koje zagovaramo već godinama:

1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

3. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.

4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…