Novac u državnoj "kasici" za besplatne udžbenike u idućoj školskoj godini nije planiran, ali, kako su se u srijedu dogovorili u vladajućoj koaliciji, do početka 2019./2020. školske godine donijet će se model koji će omogućiti da već od iduće jeseni svih oko 316 tisuća učenika osnovnih škola u Hrvatskoj besplatne udžbenike ipak dobije.
Ministar financija Zdravko Marić dao je naslutiti odakle bi se taj neplanirani trošak ipak mogao pokriti – kako je rekao u Dnevniku Nove TV – uštedama, odnosno preraspodjelom unutar samog proračuna. Na besplatnim udžbenicima inzistirao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Stranke rada i solidarnosti, koji godinama tu blagodat omogućuje đacima u metropoli, a Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, stranke iz čije kvote dolazi resorna ministrica Blaženka Divjak, najavio je da će model, način i cijenu "besplatnih udžbenika" Vlada razraditi u idućih šest mjeseci.
Održiv sustav
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja cijelo je vrijeme planiralo riješiti problematiku udžbenika tako da osigura održiv sustav koji će omogućiti besplatne udžbenike za osnovnu školu kako bi se maksimalno zaštitili kućni budžeti i rasteretili roditelji. Najvažnije od svega jest da se takve mjere ne donose za jednu godinu, a nakon toga roditelje ostavi na cjedilu, nego da se omogući zakonski i financijski održiv okvir te ne dopusti ostvarivanje ekstraprofita na račun poreznih obveznika – kaže na ovu temu ministrica Divjak, čije će Ministarstvo na modelu besplatnih udžbenika idućih mjeseci raditi s Ministarstvom financija.
Cijela ta (ne)nadana situacija otvorila je nekoliko ključnih pitanja – koliko će porezne obveznike na koncu koštati "besplatni udžbenici" (naglasimo da će oni, barem prema najavama, biti omogućeni samo osnovcima, ali ne i srednjoškolcima) te na koncu koliko će novi "besplatni model" uistinu biti besplatan za roditelje, odnosno kućne budžete.
Kažimir Varda, član Kluba zastupnika stranke Milana Bandića, iznio je procjenu da bi besplatni udžbenici za osnovce mogli koštati oko 280 milijuna kuna u prvoj godini, a budući da bi i dalje vrijedili na rok od minimalno četiri godine, što otvara mogućnost nasljeđivanja, trošak bi kasnije bio znatno manji. Ministar uprave Lovro Kuščević također je iznio procjene da bi se ukupna cijena mogla kretati od nekoliko desetaka milijuna pa do nekoliko stotina milijuna kuna.
Lakši i tanji
"Kvaka" koja bi mogla ići na ruku vladajućoj koaliciji u izradi modela besplatnih udžbenika i umanjenju ovih cijena leži i u novom Zakonu o udžbenicima, koji čeka drugo saborsko čitanje. Njegovo je izglasavanje ministrica Divjak upravo apostrofirala kao preduvjet za izradu održivog sustava, koji će omogućiti besplatne udžbenike. Jasno je i zašto: taj zakon uvodi formule prema kojima bi udžbenici u Hrvatskoj ubuduće trebali biti lakši i tanji nego dosad, cijene bi im trebale pasti te se otvara veći prostor za digitalizaciju, a sve bi to trebalo pridonijeti i nižoj ukupnoj cijeni.
No, u toj šumi uvjeta koji će se morati uzeti u obzir prilikom izrade modela leži i još jedna "stavka" – kurikularna reforma. Od iduće školske godine, naime, ona ulazi u sve škole prema modelu kako je ove godine ušla u 74 eksperimentalne osnovne i srednje škole.
To znači da će obuhvatiti sve učenike koji upišu prve, pete (svi predmeti) i sedme razrede (fizika, biologija, kemija) osnovne škole te prve razrede gimnazija (svi predmeti) i četverogodišnjih strukovnih škola (opći predmeti), ali se nastavlja i u odabranim razredima iz eksperimentalne faze koji će sada biti godinu stariji. Ove godine eksperimentalna faza koja se provodi pod imenom "Škola za život" u odabrane 74 škole obuhvatila je ukupno oko osam tisuća učenika, koji su dobili potpuno nove besplatne eksperimentalne udžbenike i pripadajuća nastavna sredstva, za koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo oko deset milijuna kuna.
Ilustracije mogućih novih cijena udžbenika za iduću godinu na osnovi tih podataka teško je raditi jer će od iduće školske godine dio učenika, dakle, biti obuhvaćen kurikularnom reformom pa bi trebali dobiti i potpuno nove udžbenike, pri čemu još nije jasno hoće li moći naslijediti udžbenike iz eksperimentalne faze. S druge strane, dio učenika nastavlja po starim programima, pa tek treba vidjeti hoće li se nakon izglasavanja Zakona o udžbenicima i za njih raditi nove (i kakve) knjige.
Bilježnice i zbirke
Naposljetku, za iduću godinu najavljuju se samo besplatni udžbenici, i to samo za osnovce, a znakovito je i da su iz novog Zakona o udžbenicima kao obvezni u nastavi izbačena dopunska nastavna sredstva, poput radnih bilježnica, koje država onda očigledno ne namjerava financirati.
Njihov odabir i mogućnost korištenja u nastavi bit će prepušten odluci nastavnika i škola, a financiranje će, dakako, pasti na leđa roditelja. Cijene radnih bilježnica kreću se trenutačno oko 50 kuna, zbirke zadataka su također tu negdje, dok je primjerice povijesni atlas za osnovnu školu 37 kuna, a geografski i do 135 kuna. Više stotina kuna koje će roditelji trebati i dalje izdvajati za ta dopunska sredstva pokazuje koliko uistinu govorimo o "besplatnim udžbenicima".
Od iduće školske godine dio učenika bit će obuhvaćen kurikularnom reformom pa bi trebali dobiti i potpuno nove udžbenike, pri čemu još nije jasno hoće li moći naslijediti udžbenike iz eksperimentalne faze