Pomicanjem za jedan sat unaprijed jutros rano ujutro započelo je ljetno računanje vremena, koje će trajati do 29. listopada.
Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku pomicanjem za jedan sat unaprijed pa se tako vrijeme u dva sata ujutro računa kao tri sata ujutro.
Ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u listopadu, odnosno ove godine 29. listopada, pomicanjem za jedan sat unatrag, kada će se tri sata ujutro računati kao dva sata ujutro. Obveza upaljenih svjetala na automobilima ostaje do 31. ožujka, a ponovno će ih trebati uključliti 1. studenoga, prema hrvatskom propisu iz 2019. godine. Dotad su se farovi u dnevnoj vožnji prema Zakonu isključivali ili uključivali s promjenom režima računanja vremena.
Mijenjanje vremena u dva navrata godišnje uvedeno je još prije 100 godina, zbog uštede energije, a prije četiri godine EU parlament podržao je inicijativu kojom se na razini Unije ukida taj "nepotrebni ostatak prošlosti". Odluka hoće li trajno preuzeti "ljetno" ili "zimsko" vrijeme prepuštena je državama članicama Unije no ubrzo je postalo jasno da neće tako lako doći do jedinstvenog stava. Uslijedila je pandemija koronavirusa, potom i rat u Ukrajini, te je stvar prolongirana tko zna za kada, piše u svome tekstu kolegica Marija Čović.
U jednoj ranije provedenoj anketi čak 84 posto Europljana kazalo je da treba prestati s pomicanjem sata, većina je dala prednost ljetnom računanju vremena, a tako je bilo i u anketi provedenoj u Hrvatskoj gdje se 54 posto ispitanika opredijelilo za ljetno vrijeme.
Za očekivati je da jedinstvene odluke neće biti, te bi se moglo dogoditi da imamo sat vremena razlike s najbližim susjedima, zaključuje Čović.